Connect with us

Sci/Tech

Znanstvenici oduševljeni novim otkrićem: Znamo zašto su nestale Maje!

Published

on

Već stoljećima znanstvenici raspravljaju o uzrocima pada i konačne propasti nekad najmoćnije civilizacije novog svijeta

Ogromni gradovi izgrađeni od vapnenca. Divovske piramide i stotine kuća. Sve to je nekad bilo obilježje majanske kulture, drevne civilizacije na području današnje središnje Amerike. Španjolski konkvistadori su u šesnaestom stoljeću bili odlučni u namjeri pokoravanja čitavog novog svijeta, ali kad su došli tamo su vidjeli da je džungla gotovo potpuno prekrila sve tragove nekad moćnih Maja.

U to vrijeme su Maje i dalje životarili. Uspijevali su pružati i otpor europskim osvajačima, ali bila je to tek blijeda sjena nekad moćne civilizacije koja je nekad imala i do dva milijuna stanovnika. Pretpostavlja se da su Maje doživjeli vrhunac moći negdje u sedmom stoljeću nove ere, ali u stoljećima nakon toga, a posebno oko prijelaza prvog u drugo tisućljeće, iz dosad nepoznatih razloga su gotovo potpuno nestali.

Dva stoljeća arheoloških istraživanja u bespućima džungli središnje Amerike tek su zagrebala površinu majanskih misterija. Ono što se zna je da su Maje bili vrhunski intelektualci i već tada su bili dobro upoznati s matematikom i astronomijom. Te znanosti su spojili i tako su gradili piramide i hramove koji su precizno pokazivali kretanje planeta i zvijezda. Osim toga, koristili su i jedino zabilježeno pismo u Mezoamerici.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Međutim, sredinom devetog stoljeća nove ere počinje katastrofalni i strmoglavi pad nekad najmoćnije civilizacije. Zapanjujuće je i to što čak i nakon nekoliko desetljeća proučavanja, arheolozi nisu potpuno sigurno zašto su Maje propale, piše BBC.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su Maje uživale neviđen rast između trećeg i devetog stoljeća i istovremeno su bilježili povoljne količine kiše. Isti arheološki zapisi kažu i da je početkom devetog stoljeća zabilježeno gotovo čitavo stoljeće dugotrajnih i čestih suša. Neka sušna razdoblja su trajala desetljećima. Sve to je bitno napomenuti zato što je Yucatanski poluotok, gdje su izgrađeni najveći majanski gradovi, vapnenačko područje gdje su rijeke i jezera prava rijetkost. Zbog toga su gradovi nastajali oko ponora u kojima se skupljala voda.

Sveto vrelo nedaleko od grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Otkako su istraživači prvi put otkrili sušna razdoblja, intrigiralo ih je kako se poklapaju sušna razdoblja i pad majanske civilizacije. Svima koji su ikad učili statistiku bi se sada upalila lampica i govorili bi da korelacija ne govori o uzročno-posljedičnim vezama, a i znanstvenici su imali takav stav. Imali su čak i dokaze, a ne samo teorije. Naime, iako je velika većina majanskih gradova djelomično ili potpuno nestala, neki gradovi nisu.

Većina propadanja dogodila se u južnim majanskim teritorijima, gdje su današnji Belize i Gvatemala. Nešto sjevernije su majanski gradovi čak i počeli rasti. Znanstvenici su se pitali, ako je jug uništen zbog suša, kako je moguće da je sjever uživao u rastu? Možda i najveću pomutnju je bacio Chichen Itza, jedan od najvećih gradova u svjetskoj povijesti koji je nastao otprilike u to vrijeme.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Pojavile su se razne teorije, ali tek nedavna istraživanja možda će konačno rasvijetliti razloge pada Maja. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju stoji da je čak i na sjevernom dijelu majanskog carstva došlo do zamjetnog opadanja broja stanovnika. Istraživači su se najviše morali oslanjati na datiranje radioaktivnim ugljenom i zapisima u kamenim kalendarima zato što su španjolski osvajači uništili sve majanske knjige.

Znanstvenici su otkrili da je došlo do 70 postotnog smanjenja broja kalendarskih zapisa u drugoj polovici devetog stoljeća. Neki drugi dokazi pokazuju da je došlo i do značajnog smanjenja broja novih građevina što pokazuje da ni sjeverni dijelovi carstva nisu prošli neokrznuto kroz sušno stoljeće. Ipak, to nisu nove informacije.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Arheolozi već dulje vrijeme znaju da je sjever preživio, a Chichen Itza je dokaz toga. Ono što je otkriveno i što je možda posljednji komad slagalice majanskog propadanja je novootkriveno sušno razdoblje tijekom 11. stoljeća. Kako to istraživači opisuju: “Bila je to megasuša. Tako sušno razdoblje regija nije iskusila 2.000 godina”.

Nakon drugog vala suša više nije bilo majanskog oporavka i čudesnog povratka. Nakon drugog sušnog razdoblja, Maje su zauvijek izgubile svu svoju staru slavu.

Izvor: express.hr

Komentari

Sci/Tech

10 zanimljivih činjenica o ljudskoj psihi koje nećete pročitati u udžbenicima

Published

on

Ljudski je um prepun iznenađenja i dubok je kao ocean.

Znanstvenici stalno proučavaju mozak i uče o ljudskom ponašanju, a broj iznenađenja raste iz dana u dan. Na primjer, jeste li znali što je osoba pametnija da ima manje prijatelja? Sada lako možete prepoznati genija među prijateljima.

Portal Brightside donosi 10 zanimljivih činjenica koje je znanost otkrila o ljudskoj psihi. Ove informacije mogu vam pomoći da se bolje osjećate, i da uspješnije prolazite kroz životne prepreke.

10. Ljudi s visokim kvocijentom inteligencije nemaju puno prijatelja

Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi s visokom inteligencijom ne trebaju puno prijatelja. To je zato što su njihovi mozgovi okupirani rješavanjem ozbiljnih problema, a komunikaciju percipiraju kao gubitak vremena.

Međutim, istraživanje je pokazalo da prijateljevanje s drugima pozitivno utječe na psihu i na zdravlje općenito. Zbog toga je ponekad bolje odlijepiti se od knjige i razgovarati sa zanimljivim ljudima.

9. Depresija mijenja viđenje boja

Ljudi koji pate od depresije svijet doslovno vide kao da je izgubio boje – barem donekle. Tijekom depresivnog stanja rožnica postaje manje osjetljiva na boje i posljedica toga je slabija percepcija boja. Situacija može biti i obrnuta. Ako ste okruženi sivim i blijedim bojama, skloniji ste melankoliji i depresiji.

8. Nemojte se hvaliti oko svojih planova, ili se neće ostvariti

Ako se odlučite za nešto novo (npr. da nećete večerati poslije 18 sati, da ćete trčati u jutro, ili da ćete naučiti novi jezik) nikada nemojte ikome reći svoje planove, inače se neće ostvariti. Kada drugima govorite svoje planove, mozak ih vidi kao „odrađene“ i teško ga je uvjeriti u suprotno. Možda zvuči kao praznovjerje, ali ozbiljna su istraživanja potvrdila ovu korelaciju.

7. Poznavanje stranog jezika pomaže u donošenju odluka

Kako biste donosili bolje odluke ne morate biti hladno kalkulativni, samo morate razmišljati na stranom jeziku. Znanstvenici vjeruju da ljudi pri odlučivanju često djeluju emotivno. Međutim, ako situaciju analizirate na stranom jeziku uključuje se i racionalni dio mozga što smanjuje rizik od naglih i emocionalnih odluka.

6. Mladi ljudi češće pate od depresije

Jedno je istraživanje pokazalo da su najnesretniji ljudi uglavnom ispod 30 godina starosti. Muškarci i žene od 18. do 30. godine života skloniji su tjeskobi i stresu, što mnoge iznenađuje.

5. Umor vas može učiniti kreativnijima

Ako želite doći do kreativne ideje bolje je da ste umorni. Kreativne misli često dolaze iscrpljenim ljudima jer im mozak radi manje učinkovito, tj. ne odbacuje ideje koje se možda čine lude i kojima biste inače rekli „ne“.

Lude ideje mogu biti početak velikog projekta. Zato je tuš na kraju radnog dana prilika za promišljanje. Ako ste jutarnja osoba, kreativni proces može vam započeti u jutro. Ako ste noćna ptica, inspiracija će vam možda doći u drugom dijelu dana.

4. 80% svakog razgovora je, nažalost, tračanje

Najveći dio svakog razgovora je trač, a činjenica ne ovisi o rodu. Muškarci tračaju jednako kao i žene. Znanstvenici su otkrili šokantnu činjenicu da je 80% sadržaja naših razgovora tračanje o prijateljima i kolegama. Međutim, tračevi nisu samo negativni, oni imaju važan socijalan aspekt. Razgovor o drugim ljudima održava društvenu povezanost. Istraživanja su pokazala da i čimpanze vole tračati o svojim rođacima.

3. Možete kupiti sreću

Poslovica kaže da se sreća ne može kupiti. Međutim, psiholozi su pokazali da to nije baš tako. Osjećaj sreće možete kupiti, ali ne ako novac trošite na sebe, nego ako darujete rođake, prijatelje, ili kakvu humanitarnu udrugu. Kada drugima donosite radost, to vam poboljšava samopvjerenje, čovjek se percipira kao da je važniji u društvu, a posljedica je veće zadovoljstvo u vezi sebe.

2. Za osjećaj povjerenja dovoljno je 20 sekundi kontakta

Da bi netko prema vama osjećao povjerenje, trebate tu osobu grliti otprilike 20 sekundi. Naravno, za grljenje je potreban pristanak. To se događa zbog otpuštanja oksitocina, hormona koji uzrokuje osjećaj sigurnosti (koji se javlja i kada smo s ljudima koje volimo). Oksitocin nas umiruje i opušta. To je još jedan razlog za grljenje tijekom dugih zimskih noći!

1. 80% vaših misli su negativne

Svakog dana kroz glavu nam prođe 12 000 do 60 000 misli. Naši su mozgovi moćniji od bilo kojeg računala, ali tu snagu trošimo uglavnom na negativno. Čak 80% misli koje nam prođu kroz glavu negativne su, a većina se njih ponavlja svakog dana. Ta je negativnost stoga normalna, događa se svima.

Izvori: Brightside | Novi život | Croative.net

Komentari

Continue Reading

Sci/Tech

Darwinova teorija:  LAŽ KOJA TRAJE – PRADIDA MAJMUN I NOSITELJI LAŽNIH ZASTAVA

Published

on

Kako je čovjek nastao? Kada datiraju sami počeci?

Postoje mnogo teorija koje na različite načine objašnjavaju evoluciju. Jedna od njih je i Darvinova teorija evolucije.

– Ma­ma, ka­ko su na­sta­li lju­di?

– Bog nas je stvo­rio.

– Ali, ta­ta mi je re­kao da po­ti­če­mo od maj­mu­na.

– Si­ne, ja ti pri­čam o mo­ji­ma, a ta­ta o svo­ji­ma.

Medjutim, danas u svijetu mnogi znanstvenici  osporavaju Darwinovu teoriju. Smatraju da je potpuno netočna, i da je zaista apsurdno vjerovati u nju. Prema Darwinovoj teoriji, ‘čovjek je nastao od majmuna’.

Mislite li i vi da je to zaista točno? Iskreno, po mom mišljenju, vjerujem da je ovo potpuno pogrešna teorija, a i nisam jedini koji tako misli.

Kenneth Hsu u magazinu ‘Sedimentary petrology’: ’’Darvinizam sadrži opake  laži;  on nije prirodan zakon formuliran na temelju činjeničnih dokaza, već jedna dogma koja odražava agresivnu društvenu filozofiju 19. stoljeća.’’ – Apsolutno se slažem.

Zaista mislite da je čovjek nastao od majmuna? Zašto neki od znanstvenika i danas vjeruju da je ova teorija točna?

Mnogi od tih znanstvenika su danas vrlo bogati. Oni dopunjuju Darwinovu teoriju, pronalaze karike koje nedostaju da bi ova teorija bila potpuna. Postoje ’brdo’ knjiga i zapisa koji su oni napisali, a zatim naravno i prodali. Je li Darwinova teorija danas pretvorena u marketinški trik? – Moguće.

Švedski biolog Soren Levtrup je napisao: ’’Vjerujem da će jednog dana Darwinov mit biti tretiran kao najveća obmana u povijesti znanosti.’’

Kako to da postoje silna osporavanja ove teorije, a ne postoje nove teorije koje mogu biti potencijalno točne? -Postoje, ali su apsurdne.

A postoji i potpuno druga strana svega kao naprimjer,  filozof Tom Bethell koji je naveo:’ Evolucija je najrevnosnije sačuvana dogma američke javne filozofije. Ogroman broj zlatnih standarda je napušten, ali darvinizam će biti branjen do poslijednjeg daha’

Znanstvenik Dewey Whatson izjavio je: ’’Evolucija je jedina univerzalno prihvaćena teorija, ne zato što je mogu potvrditi logički dokazi, već zato što joj je jedina alternativa Božje stvaranje, koje je naravno velikom broju ljudi nevjerojatno.’’

Poznati britanski evolucionist Sir Wilfrid Edward Le Gros Clark danas vrlo sumnjičavo: kaže: ‘Da se evolucija stvarno dogodila, moglo bi se znantveno dokazati jedino otkrićem fosiliziranih ostataka reprezentativnih uzoraka pretpostavljenih prijelaznih tipova. Ključni dokaz za evoluciju moraju omogućiti paleontolozi, čiji je posao proučavanje fosilnih ostataka. Međutim, da bi evolucijom nastalo milijarde postojećih i izumrlih biljnih i životinjskih vrsta, potrebno je bilo oko desetak milijuna paralelnih evolucija, a svaka od njih bi imala milijune zamišljenih stepenica tj. prijelaznih faza. Svaka od tih faza bi morala da ima tisuće ili čak milijune svojih predstavnika – logično je, svaka vrsta je morala da ima milijune predstavnika na svakom stupnju ‘evolucije’ , kao što je to slučaj i danas, na primjer, postoje milijuni miševa, a ne samo nekoliko njih. Na taj način bi potpuno formirane biljke ili životinje bile izuzetno mali prostotak ukupne populacije koju je imala svaka zasebna mala “evolucija”. Međutim, do dana današnjeg su pronađeni milijuni fosila, od oko 250.000 vrsta, a apsolutno su svi formirane biljke i životinje.  To je upravo ono što predviđa model nastajanja po kojem su sva živa bića nastala sasvim razvijena.’

Jesu li po vama, naši počeci, naše stvaranje, zapravo zasluga Boga? Ovo otvara mnoga intrigantna pitanja. Prema istraživanjima, danas je u svijetu pronađeno 250.000 različitih vrsta fosila, ali svi su već formirane biljke i životinje.  To nam stavlja do znanja da su sva živa bića nastala već formirana.

Biolog Edward Conklin je objasnio izuzetno slikovito takvu nevjerojatnost ovom usporedbom: ‘Vjerojatnost da je život nastao slučajem može se usporediti sa vjerojatnostšću da će rezultat eksplozije u tiskarnici biti uredno i po redoslijedu složeno prošireno izdanje rječnika koji se u njoj štampa’.

Potpuno sramoćenje evolucionista i komedija nastaje kada se pronađe zdrav i živ primjerak zablude evolucionista. Gušter Tuatara ‘je izumro prije više od 135 milijuna godina’, bar su tako tvrdili evolucionisti s obzirom nije pronađen nijedan njegov mlađi fosilni ostatak. Ali prava bruka je nastala kada je nedavno na otocima u blizini Novog Zelanda, Tuatara, ovaj gušter pronađen živ i zdrav! Gdje su onda ti fosilni ostaci ovog guštera u poslijednjih 135 milijuna godina?

Dokle ćemo trpjeti torturu i iracionalnost ‘znanstvenika’ i onih moćnih gremija koji stoje iza njih, i tako u nedogled tajeći prijevaru?

Zašto je teško povjerovati da nas je Bog stvorio? Mnogo ljudi na planeti vjeruje u Boga. Zašto je teško povjerovati da nas je on stvorio? Znanost ovakva kako je postavljena,  je u ovom bespomoćna.

’’Znanost je jedinstvo otkrića i dokaza, metoda i sustava, istraživanja i (iz)laganja. ’’

Ono što je najstrašnije, jeste da cio svijet živi u laži. Mnogi paleontolozi, znanstvenici, arheolozi, antropolozi se danas  susreću s raznim teorijama.

Dolazi do sukoba mišljenja. Mi od toga nemamo ništa. Vrijeme je da se preispita istinitost svih teorija. Vrijeme je da saznamo kako smo stvoreni.

Došli smo do faze u kojoj mnogi počinju sumnjati i da se pitaju o počecima i stvaralaštvu ljudskog roda.

Vrijeme je da priznamo da nismo majmunskog podrijetla.

Izvori: Teorije | Svettajni | wikipedia Photo

Komentari

Continue Reading

Sci/Tech

(VIDEO) Najveća tajna vlade SAD svih vremena: Izvanzemaljska baza za divove otkrivena u planinama Bucegi

Published

on

Sjedinjene američke države su postavile strahovit diplomatski pritisak na rumunjsku vladu kako bi ta otkrića ostala zataškana.   Tri člana prvog specijalnog tima su pokušala dotaknut vrata i odmah su umrla od prestanka rada srca. (više…)

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno