Connect with us

Vijesti

(VIDEO) Amerikanci raketirali tri postrojenja u Siriji; Rusi: Sirijci presreli većinu raketa

Objavljeno

- datum

Američki ministar obrane Jim Mattis i američki general Joseph Dunford objavili su u subotu u Washingtonu da su napadi izvršeni na tri postrojenja u Siriji: istraživački centar za kemijsko oružje u blizini Damaska, skladište kemijskog oružja u blizini Homsa te još jedno skladište kemijskog oružja kao i važno zapovjedno mjesto kod Homsa ističući da se radi o “jednokratnom napadu”.

Prema Pentagonu SAD i saveznici ispalili su više od 100 raketa na Siriju i radi se o “jednokratnom napadu” nakon dokaza da su snage sirijskog predsjednika Bašara al Asada odgovorne za napad kemijskim oružjem.

Napad je izveden u 3,00 sata po srednjeeuropskom vremenu raketama s brodova i zrakoplova. Pentagon nije mogao potvrditi koliko je raketa pogodilo ciljeve – prenosi direktno.hr.

Mattis i Dunford objasnili su da je cilj napada umanjiti sposobnost Sirije za napade kemijskim oružjem uz istodobnu zaštitu civila i stranih snaga u toj zemlji.

“Odredili smo ciljeve kako bismo umanjili rizike za ruske snage”, kazao je Dunford dodajući da je američka vojska najavila Rusiji korištenje zračnog prostora.

Mattis je kazao kako su napadi izvršeni nakon što su pribavljeni dokazi o korištenju klora u sirijskom napadu na civile 7. travnja, dok se čini da dokazi o korištenju sarina nisu toliko čvrsti.

“Uvjereni smo da je klor korišten. U ovom trenutku ne isključujemo sarin”, kazao je Mattis.

Prema američkim dužnosnicima nema dokaza da je sirijska portuzračna obrana napala zapadne vojne zrakoplove i brodove.

Sirijski izvori tvrde da je napadnuta i zračna baza Al Širaj zapadno od Damaska u Al Dimasu u blizini libanonske granice kao i postrojenje u Masjafu oko 170 km sjeverno od Damaska, vojna skladišta u istočnoj regiji Kalamun, područje Kisveh južno od Damaska i brdsko područje Kasjun iznad glavnog grada.

Rusi: Presreli smo većinu raketa

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u subotu da je sirijska protuzračna obrana presrela većinu zapadnih raketa ispaljenih na Siriju, prenosi TASS, a ruski vojni izvori navode da tijekom zračnih udara američkih, britanskih i francuskih snaga nisu gađane ruske snage raspoređene u Siriji.

Rusija, saveznica sirijskog predsjednika Bašara al Asada, odgovorila je ljutito na napade i predsjednik ruskog vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora poručio je da je vrlo vjerojatno razlog napada pokušaj ometanja misije Organizacije za zabranu kemijskog oružja koja je trebala istražiti zapadne navode o korištenju kemijskog oružja u Dumi.

Prema novinskoj agenciji Interfax rusko je ministarstvo obrane objavilo da je Sirija presrela većinu zapadnih raketa ruskom vojnom tehnologijom uključujući raketni sustav Buk.

Ministarstvo obrane navodi da nije pogođena nijedna ruska zračna ili pomorska baza u Siriji.

“Nijedna od krstarećih raketa SAD-a i njegovih saveznika nije ušla u područje odgovornosti ruskih zračnih snaga u Tartusu i Hmeimimu”, navodi ministarstvo obrane.

‘Napad baš kada je zemlja imala priliku za mirnu budućnost’

Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici napali su Siriju baš kada je ta zemlja imala priliku za mirnu budućnost, izjavila je u subotu službena predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na svojoj Facebook stranici, a prenosi agencija TASS.

“Iza svega stoje oni koji pretendiraju na moralno vodstvo u svijetu i koji pokazuju svoju isključivost”, rekla je Zaharova.

“Treba biti stvarno isključiv kako bi se, u trenutku kad je Sirija dobila priliku za mirnu budućnost, pucalo na njezin glavni grad”, dodala je.

Smatra da su za napad na Siriju odgovorni i zapadni mediji.

“Bijela kuća objavila je da se uvjerenost u kemijski napad Damaska zasniva na medijskim izvješćima, izvješćima o simptomima, videozapisima i fotografijama, kao i na vjerodostojnim informacijama”, rekao je Zakharova.

“Nakon ove izjave, američki i drugi zapadni mediji trebali bi shvatiti svoju odgovornost za ono što se dogodilo”, rekla je.

Podsjećajući da je povod noćašnjem napadu incident 7. travnja u sirijskom gradu Dumi, gdje je, kako kaže, “prema nekim izjavama korišteno kemijsko oružje”, Zaharova navodi da su takve informacije razašiljale “brojne nevladine organizacije, uključujući bijele kacige”.

Dodaje da je ruski Centar za pomirenje zaraćenih strana proveo istraživanje u Dumi 9. travnja, u kojem nisu pronađeni znakovi uporabe kemijskog oružja, a već u subotu u Dumu su trebali doći stručnjaci Organizacije za zabranu kemijskog oružja.

Sirijci: Rusi su nas upozorili pa smo evakuirali baze

Sirija i njezine saveznice u subotu su “izdržale” napad SAD-a, a ciljana su mjesta evakuirana prije nekoliko dana zahvaljujući upozorenju Rusije, izjavio je visoki dužnosnik regionalnog saveza koji podržava vladu u Damasku.

“Izdržali smo napad”, izjavio je taj dužnosnik Reutersu.

“Rusi su nas ranije upozorili na napad pa su sve vojne baze evakuirane prije nekoliko dana”, rekao je.

Dodao je da je u napadu korišteno oko 30 raketa, od kojih je trećina srušena te da se procjenjuje materijalna šteta.

Sirijskog predsjednika Bašara al Asada u sedmogodišnjem građanskom ratu podupiru Rusija i Iran te šijitske skupine u regiji koje uživaju potporu Irana uključujući libanonski Hezbolah.

Najmanje je šest sirijskih vojnika ozlijeđeno u napadu snaga predvođenih SAD-om, kazao je sirijski vojni izvor za dpa. Po tom izvoru uništeno je skadište u području Šin zapadno od grada Homsa.

Sirijska državna novinska agencija SANA objavila je da su ozlijeđena najmanje tri civila u napadima.

Udari na područje Barzeha, sjeveroistočno od Damaska, rezultirali su samo materijalnom štetom.

 SANA navodi i da napadi nisu postigli cilj zbog sirijske protuzračne obrane koja ih je “uništila ili prisilila na promašaje”.

Odgovor na kemijski napad

Američke, britanske i francuske snage pogodile su Siriju zračnim napadima rano u subotu, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu su prošli tjedan u sirijskom gradu Dumi ubijene desetine ljudi, dok je Rusija poručila da napad neće proći bez posljedica.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je kasno u petak da je akcija izvedena. Dok je govorio, eksplozije su potresle Damask.

Trump je rekao da je spreman produžiti akciju sve dok Assadova vlada ne prestane koristiti kemijsko oružje.

Govoreći o Assadu i njegovoj ulozi u prošlotjednom kemijskom napadu u sirijskom gradu Dumi, Trump je ocijenio kako to “nije djelo čovjeka nego čudovišta”.

Napad na Siriju najveća je intervencija zapadnih sila protiv Assada u sedmogodišnjem građanskom ratu u toj zemlji.

Rusija je u Siriji intervenirala 2015. godine na strani Assada.

“Naredio sam oružanim snagama SAD-a da pokrenu precizne napade prema ciljevima povezanima s kapacitetima za kemijsko oružje sirijskog diktatora Bashar al-Assada”, rekao je Trump na televiziji iz Bijele kuće.

Trump je izjavio i kako je naredio precizne udare, kao odgovor na napad kemijskim oružjem u kojemu je prošli tjedan ubijeno najmanje 60 ljudi.

Američki ministar obrane James Mattis izjavio je, pak, kako su zračni napadi na ciljeve u Siriji izvedeni kako bi poslali snažnu poruku sirijskom predsjedniku Bashar al-Assadu.

May: Ne radi se o promjeni sirijskog režima

Britanska premijerka Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavili su kako su se Velika Britanija i Francuska pridružile napadu.

Macron je kazao kako je napad do sada bio ograničen na sirijska postrojenja za kemijsko oružje.

“Ne možemo tolerirati ponovnu uporabu kemijskog oružja, što je neposredna opasnost za sirijski narod i našu kolektivnu sigurnost”, kaže se u izjavi iz ureda francuskog predsjednika.

Dodao je da je odgovornost sirijskog režima za kemijski napad nedvojbena.

Theresa May također je priopćila kako je ovlastila britanske snage za provedbu napada protiv Sirije te da nije riječ o intervenciji u građanskom ratu, niti o promjeni sirijskog režima.

“Britanija i njezini saveznici pokušali su iskoristiti svako diplomatsko sredstvo za zaustavljanje uporabe kemijskog oružja, ali su bili opetovano onemogućavani”, rekla je May, navodeći pritom ruski veto na neovisnu istragu napada u Dumi, koji je ta zemlja ovaj tjedan uložila u Vijeću sigurnosti UN-a.

“Dakle, ne postoji praktična alternativa uporabi sile koja bi spriječila sirijski režim u uporabi kemijskog oružja”, rekla je.

Sirija: Ako se ne nastavi, napad ograničen

Američki napad na Siriju smatrat će se ograničenim, ako je završen i ako neće biti drugog kruga udara, kazao je za Reuters visoki dužnosnik regionalnog saveza koji je u sirijskom ratu podupro predsjednika Bashara al-Assada.

“Ako je završen i neće biti drugog kruga, to će se smatrati ograničenim”, izjavio je taj dužnosnik.

Sirijski državni mediji nazvali su, pak, zračne napade pod vodstvom SAD-a kršenjem međunarodnog prava i izvijestili kako je napad ciljao na vojna skladišta na području Homsa.

“Tripartitna agresija je flagrantno kršenje međunarodnog prava”, objavila je državna novinska agencija SANA.

Sirijska državna televizija priopćila je kako se napadu suprotstavlja “antiteroristički savez”, a ta fraza sugerira da Assadovi strani saveznici – Iran i Rusija, možda pomažu u obrani od napada, ocjenjuje Reuters.

Oporba u Siriji: Zaustavite napade sirijske države

Sirijski oporbeni čelnik Nasr al-Hariri pozvao je u subotu na zaustavljanje “napada sirijske države i njezinih saveznika na civile”, bilo da je riječ o kemijskom ili konvencionalnom oružju.

“Možda režim više neće upotrijebiti kemijsko oružje, ali neće oklijevati koristiti oružje koje međunarodna zajednica dopušta, kao što su barelne i kasetne bombe”, poručio je Hariri, šef glavnog sirijskog oporbenog bloka putem Twittera.

Ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov upozorio je u subotu rano ujutro da će biti posljedica zbog vojnih udara na Siriju predvođenih SAD-om i istaknuo kako nije prihvatljivo uvrijediti ruskog predsjednika.

“Prije smišljeni scenarij se provodi. Opet, prijeti nam se. Upozoravali smo da takve akcije neće ostati bez posljedica”, poručio je ruski veleposlanik Anatolij Antonov putem Twittera.

“Uvrijediti predsjednika Rusije neprihvatljivo je i nedopušteno. SAD – vlasnik najvećeg arsenala kemijskog oružja – nema moralno pravo kriviti druge zemlje”, poručio je.
ANKETA

Tko je u pravu kada je u pitanju raketiranje Sirije?
 
Trump, sirijski režim je zločinački

Putin, SAD uz pomoć saveznika gura svoje interese

Obojica su u pravu iz svoje perspektive

Nijedan nije u pravu, obojica nepotrebno guraju svoju politiku
Glasaj
Rusija, sad, Sirija

Komentari

Komentari

Vijesti

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

- datum

foto: three-seas.eu |Business Review

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: 14. rujna 1991. godine započela bitka za vojarne

Objavljeno

- datum

Autor

Bitka za vojarne je vođena između slabo naoružanih hrvatskih dragovoljaca, ZNG-e i Hrvatske policije s jedne strane i JNA s druge strane koja je imala teško naoružanje, municije u izobilju i dovoljno ljudstva sredinom 1991. godine.

Martin Špegelj je tražio od predsjednika Tuđmana da se napadnu vojarni tijekom kratkotrajnog rata u Sloveniji (lipanj 1991. godine). Predsjednik je to odbio jer je bio svjestan da je to klopka. Samostalnu Hrvatsku nitko u svijetu nije želio pa bi napad na vojarne bio okidač, poticaj, da JNA slobodno udari na Hrvatsku. Da se to dogodilo nitko ništa ne bi poduzeo kao što nitko nije ništa poduzeo u Mađarskoj 1956. godine ili u Čehoslovačkoj 1968. godine. Napad JNA bi bio legalan odgovor u očima međunarodne zajednice jer je međunarodna zajednica htjela sačuvati Jugoslaviju.

Mudrim potezom hrvatsko je vrhovništvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom dobilo na vremenu, JNA se raspadala jer su ljudi dezertirali i nisu bili voljni pucati na narod a međunarodna zajednica je počela shvaćati da je raspad Jugoslavije neminovan. Izvješća o ubijenim i prognanim Hrvatima te spaljenim selima i razorenim gradovima Hrvatske su dospjela u svjetske medije pa su mnogi shvatili da se radi o agresiji na Republiku Hrvatsku.

Predsjednik Tuđman nije nikada objavio rat i nije dao javni povoda agresoru da napadne Hrvatsku. Vojarne su bile blokirane slabim snagama (policije, dobrovoljaca i pripadnika Zbora narodne garde) i da su izvršile napad, kako je Špegelj predlagao, bilo bi mnogo žrtava a učinak bi bio slab. Odabrati pravi trenutak i pravi način za ostvarenje željenog cilja je umijeće, a to svi ne posjedujemo.

Većina vojarni je blokirana ili napadnuta od 14. do 19. rujna 1991. godine. Nakon blokade vojarni uslijedili su pregovori i dogovori o potpunoj ili djelomičnoj predaji, odlasku JNA jedinica s oružjem, streljivom i ljudstvom. U tih šest dana (14-19. rujna), 36 vojarni i skladišta i 26 drugih vojnih lokacija su bile zarobljene ili su se predale. Plan Bilogora (27. rujna 1991.) je pokrenut s ciljem da se zauzmu bjelovarska i koprivnička vojarna.

Agresor (JNA) se teško mirio s gubitkom vojarni pa je nakon predaje 5 vojarni bombardirao. Predaja vojarni je trajala sve do siječnja 1992. godine, tako je vojarna Zagreb (tzv. „Maršalka“) napuštena tek u siječnju 1992. godine.

Vojarna Jastrebarsko, oklopna jedinica JNA je otišla dogovorno, dogovoreno je da Hrvatska vojska preuzme skladište municije i da ga isprazni prije nego tenkovska jedinica napusti vojarnu jer je agresor nakon izvlačenja mogao uništiti skladište municije!

Vojarna Varaždin se predala 22. rujna 1991. nakon borbi koje su počele 15. rujna. Tenkovi i topništvo su gađali civilne ciljeve, grad je razaran i došlo je do borbi. Hrvatska vojska je došla u posjed: 74 tenka (T-55, ) 88 oklopnjaka, 36 samohodnih PZO topova, 24 100mm protutenkovskih topova, 72 minobacača od 120mm i druga teška oprema bili su zarobljeni.

Vojarna u Bjelovaru i vojarne u neposrednoj okolici su osvojene 29. rujna 1991. Major JNA Milan Tepić je odbio predati izolirano skladište Barutana (170 tona eksplozivnih sredstava) već je aktivirao eksploziv i pri tome poginuo ali je poginulo i 11 hrvatskih vojnika koji su blokirali skladište.

Pripadnici JNA su neka skladišta oružja i streljiva digli u zrak, mogu se navesti velika skladišta streljiva i eksploziva u vojarnama Oštarije I i Oštarije II te 2 vojna skladišta kraj Rijeke.

Procjenjuje se da je JNA uoči Domovinskog rata raspolagala s 489 borbenih zrakoplova, 214 naoružanih helikoptera, oko 230 različitih ratnih brodova, 1863 tenka, oko 3760 oklopnih transportera i BVP, 19.029 topničkih cijevi – od toga 1799 protutenkovskih topova, 4200 netrzajnih topova, 64 minobacača, 1934 oruđa “teškog” topništva, 250 samohodnih topova, 4286 protuavionskih topova, 160 dalekometnih višecjevnih bacača (Oganj, Plamen i Orkan) te velikim brojem osobnoga naoružanja.

Hrvatske snage su došle u posjed: 250 tenkova, 180 oklopnih vozila, 100 samohodnih protuzračnih, protutenkovskih i topničkih vozila, 400 komada topničkog oružja, 240.000 automatskih pušaka (većina tipa AK-47), mnogo streljiva.

Zauzimanje vojarni je bio složen postupak koji je negdje išao lakše i bez žrtava a negdje su vođene borbe u kojima je bilo ljudskih žrtava i razaranja grada. U tim borbama je poginulo više branitelja. Sve to pokazuje koliko je predsjednik Tuđman bio u pravu kada je odbio plan zauzimanja vojarni u lipnju 1991. godine. Ovome treba dodati da je trebalo voditi računa o djelovanju Kontraobavještajne službe JNA u Hrvatskoj i pete kolone koje su sve poduzimale da sruše legalno izabranu vlast Hrvatske.

Foto: Braniteljski

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Sophie Mangal: Zašto SAD opet prebacuju ISIL-ove teroriste iz Idliba u Afganistan?

Objavljeno

- datum

Donosimo komentar američke novinarke Sophie Mangal, vanjske suradnice portala Geopolitika News, (čiji članak prenosi i croative.net) koja se aktivno bavi sirijskom i ukupnom bliskoistočnom problematikom:

Nedavne intenzivne borbe i ofanzivne akcije u Idlibu dokazuju gubitak ideje američkog vodstva. Štoviše, to je danas glavna tema koja govori o rizicima nove ere američkog izolacionizma i nedostatku američkog vodstva u svijetu.

Rat u Siriji uistinu najvjerojatnije ide do kraja. Bit će više nereda, s vjerojatnošću da ratovi skoro uvijek završavaju uništenjem – ali s jasnim ishodom. Islamska država, uz sektaške salafite financirane i naoružane od strane SAD-a ušli su u povijest, ali u povijest Sirije.

Washington bi u ovom trenutku napravio sve što je u njegovoj moći kako bi spasio svoj ugled. On će vjerojatno udariti po Assadovim objektima ili pokušati iskoristiti kurdsku kartu. Ukoliko bi Sjedinjene Države usvojile tradicionalnu britansku politiku „dijeljenja i osvajanja“ za pokušaj etničkog i religijskog okupljanja kurdskih i sirijskih frakcija poduprjetih od Turske, okupacija SAD-a nikada neće moći stvoriti siguran teritorij.

Ali SAD su danas previše zabrinute kako će ostaci ISIL-a uskoro biti eliminirani u Idlibu i diljem Sirije. Zato su dužnosnici CIA-e i Pentagona sada na putu preusmjeravanja džihadista u koje su usmjerene materijalne investicije. Salafiti imaju previše znanja i oni će biti korisno upotrebljeni za destabilizaciju procesa konsolidacije demokracije u Afganistanu. Dakle, SAD će ubiti dvije ptice jednim kamenom. Dakle, dok ISIS-ovi ciljevi nestaju u Iraku i Siriji, američke vojne promjene se usredotočuju natrag u Afganistan, koji trenutačno pati od političke, socijalne i sigurnosne nestabilnosti zbog aktivnosti talibana i islamskih državnih terorista.

Činjenicu je dokazao načelnik iranskog glavnog stožera, general-bojnik Mohammad Hossein Baqeri. Optužio je SAD za prebacivanje ostataka ISIS-a u Afganistan. Kazao je kako će ISIS biti zadužen za preuzimanje kontrole prometa heroina u Afganistanu. Štoviše, nakon što je navodno ubijen Abu Sayed Orakzai, šef ISIS-a u Afganistanu, također poznat kao Sad Arhabi, novi val terorističkih napada zapljusnuo je tu zemlju. Islamska država u Khorasanu, afganistanskoj grani ISIS-a, intenzivirala je napade visokih profila u kojima su već ubijene stotine civila. Tako je agencija „IS“ Amaq izvijestila kako je ISIL preuzeo odgovornost za napad buldožerom koji pripada afganistanskoj vladi u Jalalabadu, u Nangarharu. Broj poginulih penje se na 68 osoba u samoubilačkom napadu u Nangarharu, dok ih je 165 ranjeno, izvijestio je 1TVNews.

Američke vojne snage nastavljaju niz nesputanih, ilegalnih helibornih operacija kako bi spasili teroriste i zapovjednike ISIS-a iz Deir Es-Zoura, Hasake, Raqqe i sada su na putu da rade to isto s ISIS-om u Idlibu. Svi su znali kako priča o Idlibu nije priča o uspjehu SAD-a, ali u Afganistanu, čini se, sve počinje ispočetka.

Sophie Mangal: Američka „freelance“ novinarka, suradnica istraživačkog portala OrientalReview.org. i članica Inside Syria Media Center. Mangal živi u SAD-u, u Sjevernoj Karolini, gdje je i završila novinarstvo i medijske studije na University of North Carolina. U fokusu njenog interesa je izbjeglička kriza u Europi, kao i komparativna analiza Sirijskog sukoba i krize na Balkanu.
0 komentara

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno