Connect with us

Vijesti

Ubiješ li nasljeđe predaka, bit ćeš žrtva svojih nasljednika

Objavljeno

- datum

RUKE KOJE MIRIŠU NA ČAST I DOSTOJANSTVO…

Uđemo li u kakav moderni supermarket, odjel za voće će nas posebno oduševiti. Voća svih vrsta, svih boja, iz svih krajeva svijeta. Samo čekaju na te, tvoj odabir (samo moraš zapamtiti šifru za vagu) i voćno putovanje po svijetu može započeti.

Uistinu, unatoč tom izboru, na cijelom svijetu postoje samo dvije vrste voćki – one koji si sam zasadio, tvoj otac ili djed i one koju se zasadili drugi.

Druge mogu biti (i u pravilu jesu, zbog pesticida, herbicida, kemija svih vrsta) ljepše za oko, slađe, veće i uvijek nam je na korist umjesto nečeg zapakiranog, industrijskoga kupiti takvo voće. Barem je vidjelo zemlju. Ali to voće se razlikuje od tvoga. U našem hiper materijalnom svijetu biljke pa tako i voćke ne vide, ne čuju, ne znaju. Oni koji su s voćkama rasli znaju da to nema veze s istinom. Voćke vide, čuju, znaju, osjećaju i najbitnije – pamte! Pamte naše vragolije, pamte ljeta i zime, svjedoci su naših života. Poznaju nas i čak ako ih i ne vidimo, ne primjećujemo kao bitne, mi smo njima bitni i u svom podzemnom i nadzemnom internetu će pronaći za nas, naše zdravlje upravo ono što nam treba, nedostaje – izvrstan je post od Son of Alerik u logicno.com.

U nepoštovanju voćki nasljednika imanja (plus titule i porodičnog bogatstva, kao bi u šali rekla jedna prijateljica postavljajući naše seljaštvo u pravi okvir) možemo prepoznati obijest, ali to je tek površno zapažanje. Obijest je način na koji se izražava prekid s tradicijom. Voćke se ne uništavaju jer smetaju – smeta upravo naslijeđe. Danas je netko čiji je otac, djed u znoju svojih ruku preživljavao stoljeća – gospodin. U mercedesu, u odijelu, s nježnim i njegovanim rukama. Zemlja mu je prljava, gnojivo smrdljivo, kora voćki mu je gadljiva. A nije. Nije mu kriva voćka. Krivi su mu preci. Krivi su zato što nisu bili građani, što nisu bili bogati, što nisu bili slavni, što su bili siromašni.

Rezanjem voćke koju je zasadio otac, djed se režu spone s precima. Nerijetko se odstranjivanjem voćke ‘odstrani’ i najstariji član obitelji. Možda onaj u staračkom domu. Osamljen, napušten, višak, smetalo u tijesnoj kući od 200 kvadrata.

Ne iščupa li se bagerom (neće valjda motikom, krampom pa trošiti snagu!?) korijenje. otpilana voćka će nagodinu opet izbaciti mladice. Bez ljutnje, bez prijekora dati drugu šansu. Podsjećati. Sjećati se u ime tvoje svega što želiš otpilati u sebi.

Ne moraš je uzgajati iznova. Ništa ne moraš. Ti si gospodin i imaš novca na računu, svoju štednju i izglednu mirovinu. Ni voćka ništa ne mora. Neće se uplitati u tvoje izbore. Preživjet će na nekom drugom mjestu ona. Preživjet ćeš valjda i ti. Ukorijeniti se negdje drugdje. Ili nigdje. Tvoja djeca? Misliš da će te poštovati? Kako? Jesi li im ostavio koju voćku u dvorištu da bi te se mogli sjećati? Nisi. Bit ćeš višak u zabačenom staračkom domu, smetalo u još većoj kući. Ostavljen. A korijeni tvoje loze sve plići. Svaki vjetar ih iščupa. Nestaješ. Nema te. Ubio si pretke ubijanjem njihove ostavštine, tebe ubijaju nasljednici. Možda negdje u DNK se probudi, postane dominantno sjećanje iz prohujalih stoljeća. Možda te tvoji unuci eskulpiraju za grijehe, iako si davno tamo na drugoj strani. Ostavio si im teške terete.

SON OF ALERIK

Komentari

Komentari

Vijesti

Slijepa Hrvatica gastarbajterica oduševila žiri u njemačkom showu: Poruka njenog oca rasplakala je cijeli studio

Objavljeno

- datum

Hrvatica sa švicarskom adresom, Bernarda Brunović, oduševila je svojim nastupom u njemačkom “The Voice-u”. 

Društvene mreže bruje o talentu ove mlade djevojke. 

Bernarda je slijepa od rođenja, a otkrila je i da iza sebe ima već 30 operacija – nijedna od njih nije pomogla pa danas nosi staklenu protezu na lijevome oku – javlja novi.ba.

“Kad mi je bilo 15 godina rekla sam da mi je dosta bolnica, lijekova i narkoza”, otkrila je na svom prvom nastupu Bernarda žiriju i publici. Tada je otpjevala pjesmu “I Heard It Through The Grapevine” i glatko zaradila četiri “da” za prolaz.

U nedjelju se pak “suprostavila” sunatjecateljici Lauri Neels. Djevojke su zajedno otpjevale Adeleinu pjesmu “Rolling in The Deep”, a iako su obje bile sjajne, nastup Hrvatice ostavio je sve bez teksta.

“Ona je čudo”, komentirali su na društvenim mrežama, a žiri je samo potvrdio da je oduševljenje shvatljivo – i njih je, kao struku, “dotukla” glasom.

Međutim, tek onda je uslijedio najemotivniji trenutak.

Kada je Bernarda sišla s pozornice dočekao ju je njen otac Željko i čvrsto zagrlio uz poruku “Znao sam da si najbolja”.

M.Skit.  foto: screenshot

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Daytonski sporazum

Objavljeno

- datum

Autor

Daytonski sporazum, naziv je mirovnoga dogovora o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995. godine.

Konferencija je održana od 1. do 21. studenog 1995. godine u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Bosna i Hercegovina je podijeljena na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dva entiteta, uz tri konstitutivna naroda. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. godine. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je okončanje rata.

Važno je spomenuti da Daytonski sporazum u Bosni i Hercegovini nikada nije službeno ratificiran, iako on na neki način vrijedi kao Ustav te države, kao nešto što je tabu i čemu međunarodna zajednica ne da ni razgovarati, a kamoli dopustiti promjenu tog sporazuma, koji nikada nije objavljen u Službenom glasniku BiH. Dakako, kada međunarodnoj zajednici odgovara oni Daytonski sporazum primjenjuju na specifičan način, kako im odgovara, pa ga, prešutno, samoinicijativno, mijenjaju.

Sporazum je bio kočnica rata, ali kroz sljedećih 20 godina pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se i tumači na razne načine.

Daytonskim sporazumom legalizirano je etničko čišćenje u Republici Srpskoj, u kojoj je ubijeno ili protjerano oko 94 posto Hrvata.

Daytonski sporazum potpisan je pod strahovitim pritiskom i bez znanja građana BiH. Po važećem Ustavu države BiH jedino je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo pravo donijeti ”Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma, ali ono to nije nikada učinilo. Daytonski sporazum je čisti politički sporazum bez pravog temelja, donesen je pod pritiskom kakav nije zabilježen u novijoj povijesti Europe.

Ovlašteni tumač Daytonskog sporazuma je Ured visokog predstavnika što ukazuje da je BiH država pod protektoratom međunarodne zajednice koja je kriva što BiH nije postala pravna država. Međunarodna zajednica je preko Ureda visokog predstavnika mijenjala i tumačila Daytonski sporazum prema trenutnim političkim interesima i uvijek na štetu Hrvata u BiH. Međunarodna zajednica je dopustila da Hrvatima, konstitutivnom narodu u BiH, predstavnike u institucije države biraju pripadnici drugih naroda!

U kolovozu 2014. u Zastupničkom domu američkog Kongresa našla se rezolucija koja po prvi put na izravan način upozorava na gaženje političkih prava Hrvata i traži prevedeno rješenje koje će zaustaviti daljnje ponižavanje najmalobrojnijeg naroda. Rezoluciju je u proceduru uputila kongresnica Janice Hahn koja između ostalog ističe da se izbori u BiH ubuduće moraju odražavati pravo konstitutivnih naroda i ostalih birati svoje legalne predstavnike u institucijama, čime bi “tada predstavljali narode i građane u skladu s temeljnim odredbama Daytonskog sporazuma za razliku od sadašnje prakse u kojima je omogućeno da jedan konstitutivni narod bira predstavnike drugog konstitutivnog naroda, što vodi daljnjem ometanju političkih prilika u zemlji.”

Prije Daytonskog sporazuma, Srbi su kontrolirali oko 46% BiH, srpski je postotak narastao do 49% nakon Daytona. Hrvati su kontrolirali 26% BiH prije Daytona a nakon sporazuma kontroliraju samo 21% BiH. Bošnjaci su dobili najviše, njihov postotak se povećao od 28% prije Daytona do 30% te su uvelike poboljšali kvalitetu dobivene zemlje. Mirovni sporazum im je dao skoro cijelo Sarajevo, kao i neke bitne položaje u istočnoj Bosni i Hercegovini (npr. goraždanski koridor) dok su napustili tek nekoliko položaja na planini Ozren i u zapadnoj Bosni. Daytonski sporazum je izvrstan primjer međunarodne nepravde i kršenja ljudskih prava.

FOTO: Zemljovid podjele BIH po sporazumu, Daytonski sporazum-(wikipedija)

Zemljovid ustupaka u Daytonskom sporazumu/ Bih_dayton_sh

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Svjetski znastvenik, trn u oku ‘novog ateizma’ – dr John Lennox: Dawkins i njegovi nemaju ni dubine ni argumenata

Objavljeno

- datum

Autor

Johna Lennoxa zovu “najvažnijim kršćanskim apologetom suvremenog akademskog svijeta”. Polemizirao je uspješno sa svim značajnijim predstavnicima “Novog ateizma”, pokreta koji je posljednjih desetak godina kritizirao i napadao kršćanstvo sa stranica ili ekrana svih medija, stvarajući klimu u kojem je vrijeđanje vjernika postalo pitanje društvenog prestiža.

(više…)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno