Connect with us

Kultura i vjera

SLIKE KRISTA KOJE NISU SA ZEMLJE…

Objavljeno

- datum

Priprema za korizmu kroz pobožnost koju je tražio sam Krist počinje u utorak prije čiste srijede.

Pobožnost Milosrdnomu Kristovu Licu posebno se preporučuje u utorak prije srijede pepelnice („čiste srijede“) i tijekom korizmenog vremena. Štovatelji toga utorka prisustvuju sv. Misi i tako se ujedinjuju u molitvi. Krunici uvijek možemo dodati druge molitve Kristovom Licu: posvetu, prikazanje, zazive… Kao i molitve Božjem Milosrđu ili Ranama Kristovim

Crkva snažno osjeća hitnost naviještanja Božjeg milosrđa… Ona zna da je njezin prvi zadatak. Uvesti sve u veliko otajstvo Božjega milosrđa, razmatrajući Kristovo Lice. Začetnica te pobožnosti je sestra Pierina de Micheli koja je postala blaženica Katoličke Crkve. Od malih nogu imala je vizije Raspetog Isusa Krista te je upravo njoj Isus rekao da želi da častimo Njegovo lice.

Isus to želi

Tako Gospodin Isus govori blaženoj sestri Pierini De Micheli „apostolici pobožnosti Licu Kristovom“: “Želim da moje Lice, na kojemu se ogleda unutarnja žalost moje Duše i bol i ljubav moga Srca, bude više štovan.

Onaj tko me štujući promatra, tješi me. Svaki put dok motrite moje Lice ja ću ulijevati svoju ljubav u vaša srca i po štovanju mojega Svetoga Lica mnoge će duše zadobiti spasenje.
Tko će dati poljubac ljubavi mojemu Licu, da učini zadovoljštinu za poljubac Jude?’- rekao joj je Isus i još dodao: Možda će neke duše imati strah da će pobožnost prema Svetom licu umanjiti ljubav prema mom srcu. Reci im da se ne boje, nego naprotiv njihova ljubav prema meni će se povećati dok budu promatrali moje lice.

Pobožnost Kristovom Licu u godini milosrđa u Hrvatskoj je pokrenuo pater Marko Glogović koji je za tu priliku bio objasnio da za štovanje Kristova Lica možemo koristiti bilo koje lice.

‘Svatko može nabaviti sliku Isusova Lica i blagoslovljenu, postaviti ju ondje gdje živi. Pozvani smo otkriti, zavoljeti, produbiti i širiti pobožnost Licu Isusa Krista: Milosrdnom Licu!

U ovoj se pobožnosti mogu koristiti razni prikazi, koje je Crkva prihvatila i odobrila: Krista – Patnika, Krista na križu, Krista u muci, s usredotočenjem na prikaz Lica – izražaji nadahnuti likom s Torinskog platna, Svetoga Lica iz Manoppella, iz objava bl. sestri Pierini De Micheli ili s. Mariji od Sv. Petra ili druge. Postoji i medaljica s prikazom Svetoga Lica, odobrena još 1940., na kojoj piše: ‘Rasvijetli svoje Lice nad nama, Gospodine’ te ‘Ostani s nama, Gospodine’ koja se nosi s vjerom i ljubavlju. Zanimljiv je podatak da je ova medaljica ostavljena čak i na Mjesecu, prilikom prvog dolaska američkih astronauta. Mnogi su sveci Crkve gajili osobitu pobožnost prema Svetom Licu, kao na primjer, sv. Mala Terezija ili Sluga Božji Leo Dupont, preko kojega je Gospodin objavio mnoge dobrobiti i milosti koje dobivamo štovanjem Isusova Lica i činjenjem zadovoljštine za uvrijede koje Mu se nanose.’

Milosrdno lice Kristovo

Jednu od čudesnih slika Kristova lica naslikala ju je tada već pokojna Etiennette Gilles, kojoj je kao uzorak služilo raspelo iz španjolskog mjesta Limpias, poznato po mističnim pojavama povremenoga „oživljavanja”.
Slika predstavlja posljednje trenutke Isusova života, kada Gospodin u neopisivu trpljenju „predaje duh Ocu”.
Glava okrunjena trnjem i lice Spasitelja u agoniji obliveno krvlju podsjeća nas koliko je Raspeta Ljubav na Golgoti trpjela za svakog čovjeka.

Sliku je pronašla gospođa Sysell Cymer na Josipovo 1983. g. u francuskom Marseilleu. Sklonila se pred Gospinom kapelicom od jake kiše koja je padala već danima, i tada je na cesti u blatnoj lokvi ugledala sličicu. Ljudi su sličicu gazili, vozila su prelazila preko nje. Kad je gđa Cymer podigla sličicu, zapanjila se, jer na potpuno suhom papiru nije bilo nikakvih tragova prljavštine. Dala ju je svome župniku i on je načinio nekoliko kopija želeći ih podijeliti. Osam godina kasnije jednu je kopiju dobio i Paul de Soos iz Toulousea, koji je sliku postavio u svojoj kući.

Dana 6. prosinca 1991. u Isusovim očima pojavile su se krvave suze, vrlo ugodna mirisa, a 2. veljače 1994. ispod naslikane trnove krune počela je obilno teći krv.

Ova jednostavna a tako dojmljiva slika otada snažno djeluje na ljudska srca; Isus Kralj i Jaganjac preko nje dijeli mnoge milosti i blagoslove, događaju se čudesna obraćenja, promjene teških životnih prilika, povratak mira i radosti, oslobođenja od utjecaja zloga te iscjeljenja duše i tijela.

Pogledaj to lice i pouzdaj se u Božju milosrdnu ljubav! Pogledaj koliko te Nevini ljubi, koliko te Mučeni zove, koliko te Proslavljeni treba! Krvari zbog naših odlazaka, trpi zbog naše nevjernosti, diže naš križ, čezne za blizinom svoje braće i prijatelja. Gledajući ovu sliku, zazivajući oproštenje i milosrđe, možeš dobiti tolike blagoslove.

Mistično Kristovo lice Manoppellu

Nadalje, ovo lice prkosi znanosti a padre Pio je za ovu sliku kazao da je riječ o – najvećem čudu koje imamo tu na zemlji.

Na komadu tkanine, veličine 17 x 24 centimetara, a koji stoji na glavnom oltaru crkve u Manoppellu, nalazi se slika lica Uskrsloga Krista. Istraživanja provedena na njemu ne mogu objasniti kako je slika nastala. Digitalno skeniranje najveće rezolucije potvrđuje odsutnost ikakve boje između tkivnih vlakana. Tkivo ne pokazuje ni najmanji trag boje ili pigmenta. Njegova najupečatljivija značajka je njegova transparentnost i činjenica da se slika može vidjeti savršeno dobro s obje strane-kao fotografski slajd. Ako netko mijenja svjetlo, događaju se promjene lica kao da je živo. Ako se gleda pod jakim svjetlom, ne može se vidjeti, jer postaje prozirno. Ona ima kvalitete slike, fotografije i holograma; a ipak nije ništa od toga. Osjenjenost je tako profinjena da nadilazi sposobnosti čak i najvećih majstora. Zaključak je vrlo jednostavan: radi se o djelu koje – nije nastalo ljudskom rukom.

Slika je utisnuta na vrijednom komadu drevne tkanine koje je satkano od svilenih niti predenih od jedne vrste morskih dagnji. Materijal je vatrostalan kao azbest i posve neprikladan za slikanje na; to fino tkivo ne podržava ulje niti akvarel.

Istraživanja su dovela do zapanjujućeg otkrića da je lice mrtvog čovjeka s Torinskog platna i ono živo lice s rupca u Manoppellu – predstavljaju istu osobu! Kada se jedno platno stavi na drugo, lica savršeno-grafički odgovaraju, što je dokaz da te dvije slike predstavljaju jednu te istu osobu. Nema sumnje da se struktura i dimenzije lica utisnutog na velu i na Torinskom platnu 100% podudaraju. Tu se s pravom može govoriti o matematičkom dokazu.

Torinsko platno i rubac iz Manoppella su najveća trajna čuda na svijetu. Sa znanstvenog stajališta, niti jedan niti drugi ne bi smjeli postojati. Neobjašnjivi su!

Kako častiti Kristovo lice?

Naime kako bi štovali Kristovo lice potrebno je imati jednu sliku njegova lica te u korizmi često kontemplirati te se suobličavati s Njegovom patnjom. Dobro je moliti i malu krunicu Kristovu licu koju je napisao bl. Honorat Koźmiński, poljski kapucin a koja se moli na Gospinu krunicu.

Štovatelji Kristova lica trude se

1. Svojim životom bližnjima pokazivati sućutnu i milosrdnu ljubav Božju, svjedočeći milosrđe koje se očituje na licu Gospodina Isusa.

2. Svakodnevno moliti „Malu krunicu Kristova Lica“, preporučujući sve slomljene, izgubljene, ranjene, odbačene, osamljene, povrijeđene, ponižene i shrvane ljude, moleći osobito za obraćenje bogopsovača, ovisnika o drogama, kocki, bludnosti, nasilju i alkoholu; za žrtve praznovjerja i magije, sekta i kultova; za samohrane roditelje, nerođenu djecu, roditelje dotaknute pobačajem; za beskućnike, izbjeglice i ostale patnike u svakom smislu; za duše u životnim borbama i problemima; za one koje muči duh samoubojstva, očaja, beznađa… Sve te nakane mogu se navesti prije Krunice. Ako smo u prilici, Krunicu molimo pred izloženom slikom Kristova Milosrdnog Lica. Nakon molitve Krunice, čita se i razmatra u šutnji neki dio Svetoga pisma, uz spontanu, molitvu srca, sve ako prilike omogućuju. Mogu se dodati i druge razne molitve, po volji.

3. Ponekad moliti s bližnjima, pozivajući i susjede i prijatelje. Taj susret zovemo: Zajedništvo. Gospodina štujemo klanjanjem Presvetom sakramentu ili Njegovom križu; ovime se želi potaknuti štovanje i Njegovoga Milosrdnog Lica, ondje gdje živimo i s kojima živimo, u malom krugu molitelja – u „kućnoj Crkvi“. Zajedno s Gospom Žalosnom, tvorimo duhovnu vezu vjere, nade i ljubavi pod križem Isusa – sućutne Ljubavi: tamo su ustrajale tri Marije i učenik Ivan; stoga ćemo i mi ostvarivati svoje dnevno ili tjedno Zajedništvo s barem još jednom ili više osoba.

4. Kad je moguće, učiniti bdjenje – tzv. Getsemani (premda kratko, u večernjim satima ili u noći), vapijući za milosrđem za domovinu i svijet. Bdije se u noći s četvrtka na petak, u spomen početka muke Gospodinove u Maslinskom vrtu. Getsemani činimo u pjesmi, šutnji, čitanju Psalama, u kontemplaciji Isusova Lica, moleći litanije… Blagoslovljena je obitelj u kojoj se časti slika Isusova Lica!

5.Ponekad posjetiti ljubljenog Isusa u crkvi, odnosno doći izvan liturgijskih događaja i podijeliti s Njime, u tišini srca, vrijeme u razgovoru, slavljenju i klanjanju; učinit ćemo time jedno malo „hodočašće“ koje će, kako nas podučava Papa, „biti znak da je Milosrđe također cilj kojemu treba prispjeti i da zahtijeva predanost i žrtvu“ (LM, 14). Ovaj čin je nazvan: Pohod Milosrđu.

6.Gospodina vidimo u licima onih koji trpe poniženja, prezrenost, osudu, progon, bolest, noseći svoj težak križ: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40). Odvažimo se moliti ondje gdje je Isus uprisutnjen u licima najmanjih, odnosno: u bolnici, zatvoru, skloništu za beskućnike, u domu samohranih majki i djece, kraj nepokretnih i starih, nemoćnih i samih u obiteljima, u staračkim domovima i slično. Svi su maleni i bijedni u očima svijeta dobrodošli sućutnom Kristu, koji liječi rane i krijepi dušu. Ovaj dolazak drugima nazvan je: Poslanje. Pritom se podučava molitva Krunice i daruje se slika najboljeg Prijatelja! „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost! (LM, 5) Pogleda upravljena prema Isusu u njegovu Milosrdnom Licu, možemo iskusiti ljubav Presvetoga Trojstva… Njegova je osoba sama ljubav, koja se besplatno daruje… Sva znamenja koja čini, prije svega prema grešnicima, siromašnima, isključenima, bolesnima i onima koji trpe, u znaku su milosrđa… Ništa u njemu nije lišeno sućuti… Nošen tom sućutnom ljubavi ozdravljao je bolesne… (8)

7. Približimo se (ranjenima i onima koji vape) i pružimo im potporu da uzmognu osjetiti toplinu naše prisutnosti, naše prijateljstvo i bratstvo… U svakome od tih najmanjih prisutan je sam Krist… (15)“

8. Darovati sličicu s prikazom Milosrdnog Lica Kristova, gdje to prilike dopuštaju, nenametljivo pozivajući bližnje na razmišljanje o Božjoj milosrdnoj ljubavi koja želi sve dotaknuti i obnoviti. Snaga je i milost ove slike u tome što Isus preko nje ranjenima govori: Trpio sam zbog tebe; trpim s tobom! Tvoje trpljenje ima smisla. Pogledaj me: ljubim te! Slika Lica je samo jedan od nebrojenih znakova što govore o Božjoj zaljubljenosti prema nama. Poruka oproštenja i milosrđa (Bog je Milosrdna Ljubav koja uvijek prašta i želi spasiti sve ljude; Isus je došao spasiti grešnike) i slika dijele se najbolje osobno, u povjerljivom i nenapadnom razgovoru, ali i grupama: u župi, molitvenoj zajednici, pri vjeronauku… „U ovo vrijeme, kad se Crkva posvećuje zadaći nove evangelizacije, temu milosrđa treba uvijek iznova predlagati s novim zanosom i novim pastoralnim djelovanjem… Gdje god su kršćani, svatko mora naći oazu milosrđa“ (LM, 12) Sličica koju darujemo može predstavljati neku od mnogih već navedenih i čašćenih prikaza Isusova Lica, takve se mogu nabaviti u katoličkim trgovinama, putem Interneta ili besplatno na donjoj adresi.

9. Gospodin Isus je raspet „o trećoj uri“ (9 sati), a umro „o uri devetoj“ (15 sati), što znači da je visio na križu šest sati (usp. Mk 15,25).Štovatelji se u vremenu tih šest sati petkom ujedinjuju u molitvi jedni za druge, makar samo kratkim zazivima, od srca.

 Mala krunica Kristovu licu

Moli se na Gospinu krunicu.
Uvodna molitva: Naš Oče, pogledaj prežalosno Lice svoga Sina i po zaslugama njegove muke oprosti nam grijehe;
I obrati naša srca, da Ti što gorljivije služimo. Amen.
Na velika, zrna:
Pokaži nam, Gospodine, Lice svoje;
I bit ćemo spašeni! (Ps 80,4)
Na „mala” zrna, desetice:
Pogledaj, Bože, Kristovo Lice;
I smiluj se nama! (Ps 84,10)
Na kraju krunice moli se:
Neka uvijek i svugdje bude hvaljeno i slavljeno uzvišeno Božje Ime, od svega stvorenja i od Božanskog Srca Isusa Krista;
Prisutnog u Presvetom oltarskom sakramentu. Amen.

Autor: Z. K./dnevno.hr

Komentari

Kultura i vjera

(FOTO) LIJEČNIK SVJEDOČI: Na dan Gospe Lurdske u našu bolnicu došla je Gospa, podijelio fotografije!

Objavljeno

- datum

Gospa Lurdska je uvijek blizu bolesnih tako da je ovaj događaj uistinu znakovit, onima koji poznaju snagu molitve!

Čuda koja se neprestano događaju nisu ovdje da bi u njih slijepo vjerovali i njima se klanjali, čuda su samo znak utjehe onima u tuzi, nada onima bez nade, slatkoća onima u patnji. Tako i ovaj čudesan događaj koji se dogodio 11. veljače na blagdan Gospe Lurdske u vojnoj bolnici u Cordobi u Španjolskoj nije ništa drugo nego malena utjeha onima koji tamo pate. O samom događaju posvjedočio je liječnik dr. Filippe Urca koji je podijelio fotografije.

O događaju je rekao: U ponedjeljak ujutro bio sam u vojnoj bolnici u Cordobi gdje sam kao liječnik radio gotovo četrdeset godina sve do mirovine u koju sam otišao prošlog listopada. U hodniku sobe broj 7 u zoru 11. veljače jedna je gospođa čiji je član obitelji teško bolestan satima molila u tom hodniku. Odjednom se iznad nje na zidu počeo formirati lik Gospe.

Treba naglasiti da je radijator ispod mjesecima isključen jer su ovdje temperature kao i ljeti vrlo visoke. Slika se pojavila i ne nestaje. Djelatnici bolnice pokušali su je očistiti svim sredstvima i alkoholom, ali slika ne odlazi. Gledajući je s jedne stane može se primijetiti lagani sjaj. Ne može se ne primijetiti da je ova slika slična Gospi Lurdskoj koja se ukazala baš ovako s rukama sklopljenim u molitvi – napisao je dr. Urce te podijelio fotografije:

Katolički portal nelcuoredigesu.it napisao je da ne treba mnogo razbijati glavu i raspravljati s onima koji ne razumiju jer Gospa je samo htjela pokazati da je blizu bolesnima, blizu onima koji su u patnji, blizu onima koji Njega zovu, kao majka koja pripada nama. Događaj je ovo koji je zagrijao srca mnogih u toj bolnici i to je ono što je važno. Jer Djevica Marija pokazala je onima koji je traže da je tamo, da sluša njihove molitve, da skuplja njihove suze.  U hodniku ove bolnice žena se molila za svoju obitelj i uz  veliku vjeru pozvala je Djevicu Mariju, koja je na njen poziv jasno došla.  Na fotografiji je dr. Felipe (desno)  s kapelanom bolnice Robertom Beldijem (lijevo).

Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

(VIDEO/FILM) Sunce Montecassina- film o sv. Benediktu

Objavljeno

- datum

Italija, veljača 1944. Civili bježe od bombaških napada na Monte Cassino (prikazane su orginalne snimke iz Drugog svjetskog rata). Dok bespomoćno gledaju kako se samostan urušava, kroz plač govore kako je Bog napustio čovječanstvo. Redovnik iz samostana, također izbjeglica, tvrdi kako to nije istina i nastavlja pripovijedati kako je, čak i u doba pada Zapadnog Rimskog Carstva, u pustoši sličnoj Drugom svjetskom ratu, Bog poslao čovjeka poput Benedikta iz Nursije čija je svetost pomogla obnoviti europsku civilizaciju.

U tom trenutku film nas vraća na 500. g. Benedikt, rimski plemić, ostavlja svoje povlašteno patricijsko naslijeđe i povlači se u pećinu, spreman živjeti po Evanđelju. Malo po malo okuplja zajednicu redovnika, a cijeli svoj život posvećuje podučavanju kršćanskih pravila, postajući svetac i čineći čudesa na Božju slavu.

Izvor – wikipedia (Fear No Evil 1945 film)

“Netko bi mogao očekivati prilično statički, dosta spor film s obzirom na temu, ali ovaj film se kreće bržim tempom uz puno akcijskih scena koje zadržavaju napetost kod gledatelje. Fosco Giachetti igra glavnu ulogu s revnošću, dostojanstvom i autoritetom, prikazujući poniznost i posvećenost svetca“.

Ovaj film o Svetom Benediktu snimljen je 1945. u talijanskoj produkciji, a prijevod nam donosi prof. Danko Grgić. Iznimno cijenimo rad ljudi koji u svoje slobodno vrijeme daju svoj doprinos u evangelizaciji, a prevođenje katoličkih filmova i video-materijala tu svakako spadaju, te ih rado promoviramo na ovom blogu. Zato dodajemo i poveznicu na ovaj YouTube kanal gdje možete pogledati i ostale filmove, npr. o papi sv. Piu X., sv. Maloj Margareti od Castella ili sv. Mariji Goretti: ovdje

izvor: QuoVadisCroatia

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Popularni vjeroučitelj Miletić ima zanimljiv post, evo što kaže o Valentinovu i početku korizme

Objavljeno

- datum

Vjeroučitelj Marin Miletić iz Rijeke koji je javnost osvojio svojim nastupom kod Aleksandra Stankovića, na društvenim mrežama progovorio je o početku korizme i danu zaljubljenih. Miletić smatra kako Čista srijeda Valentinovu vraća drevni sjaj. “Čovječe, ljubav za koju si spreman umrijeti, baš za nju se isplati živjeti”, poručuje.
  
Miletićevu objavu na Facebooku prenosimo u cijelosti:

“Poučak Čiste srijede

Počinje. Korizma. Danas pak strogi post i nemrs. Isus u čitanjima jasno poziva da nabacimo osmijeh na lice i blistamo u ljubavi koju primismo. Čista srijeda nam govori kako propada ljubav usmjerena na sebe sama, a živi ljubav koja izgara za onog drugog. Čista srijeda Valentinovu, danu zaljubljenih, vraća drevni sjaj. Čovječe, ljubav za koju si spreman umrijeti, baš za nju se isplati živjeti. Ljubavlju kojom ljubiš sebe trebaš ljubiti svakoga tko te okružuje. Odgovoran si za tog drugoga. Po uzoru na onoga koji je iz čiste ljubavi bio spreman podnijeti tešku muku, odbacivanje, patnju, križ i smrt – da bi nama zadobio spasenje.

Čista srijeda Valentinovo čini smislenijim. Ne u potrebi nužne patnje u vezi, braku, nipošto, nego u otvorenosti da križ životni stisnemo uz sebe i ponosno ga nosimo. Jer u onaj dan kada nas pozove Stvoritelj, baš ćemo preko tog križa prijeći naše provalije promašaja i ući kroz vrata nebeskog Jeruzalema. Hrabro zato! I s radošću! Blagoslovljen dan neka vam bude. Svima!”, poručio je Marin Miletić.

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno