Connect with us

Društvo

Projekt “Europa” – Teutonci protiv Latinaca

Published

on

Više od polovice Europljana više nema povjerenja u EU – to je pokazalo jedno aktualno ispitivanje javnog mnijenja. U ovoj krizi su sve očitije i ekonomske podjele na sjever i jug. No to nije ništa novo.

U ova krizna vremena sve je više onih koji smatraju da monetarna unija nije bila baš dobra ideja. Njihov je glavni argument: uvođenje eura nije bilo gospodarski nego politički projekt. Ovisno o tome tko se tim argumentom služi, cilj projekta je po jednima bio kontrola ponovo ujedinjene Njemačke, a po drugima je Njemačka željela euro kako bi povećala utjecaj na europske susjede.

Obje teorije ne drže vodu, smatra Howard James, britanski povjesničar sa Sveučilišta Princeton u Sjedinjenim Američkim Državama. On se detaljno pozabavio dugotrajnim procesom uvođenja eura. Prema njegovom mišljenju, euro je reakcija na jake oscilacije u tečajevima koje se uvijek iznova javljaju još od 70-ih godina prošlog stoljeća.

Lažna stabilnost?

“Rečeno je: ako već ne možemo svijet učiniti stabilnijim, onda možemo stabilizirati barem Europu, s jednom neovisnom središnjom bankom”, objašnjava James za DW. Ta ideja o stabilnosti odražava se i u kriterijima iz Mastriškog ugovora, koji propisuju ograničenje državnih zaduženja. No, mnoge članice eurozone nisu se pridržavale dogovorenoga, među ostalima i Njemačka i Francuska.

Europska komisija je istovremeno poticala gospodarsko srastanje s ciljem da u cijeloj eurozoni vrijede ista pravila. “Za zajedničko tržište je razumno ako postoje isti uvjeti za sve. No, to je u sukobu sa činjenicom da se ekonomske kulture u Europi razlikuju. To znači: ono što je dobro za jednoga, za drugoga je možda loše”, smatra ekonomski povjesničar Werner Abelshauser sa Sveučilišta Bielefeld. Za njega različite ekonomske kulture ne znači stereotipe poput marljivosti ili točnosti, nego strukture koje su nastajale kroz jedno duže vremensko razdoblje. On kao primjer navodi da su u nekim državama srednja poduzeća kičma gospodarstva, dok su u drugima to veliki koncerni. Osim toga, razlika je i u tome postoje li državni zdravstveni i mirovinski sustavi ili samo privatni.

Bruxelles je kriv?

Kao primjer negativnog učinka jedinstvenih pravila Abelshauser navodi europske štedionice. Tako je pod pritiskom Bruxellesa ukinuto jamstvo općina za svoje štedionice – sustav koji je postojao više od stotinu godina. Nakon toga su štedionice morale tražiti nove poslovne modele. To je u Španjolskoj imalo dramatične posljedice. “Ondje su se različite štedionice ujedinile u koncern, u dioničko društvo pod imenom Bankia. Danas nam je poznat rezultat te politike: Bankia je pala u stečaj i postala veliki problematični sektor španjolskog gospodarstva. To ima veze s time da se ovdje pokušalo potrpati sve u isti koš”, kaže Abelshauser.

Možda baš zato mnogi Europljani, kako je pokazalo jedno ispitivanje javnog mnijenja, vjeruju da im je ujedinjavanje Europe donijelo više štete nego koristi. Manje od jedne trećine ih danas želi jače gospodarsko povezivanje u Europskoj uniji.

Teutonci protiv Latinaca

Bagehot: “Teutonska i latinska valuta”:
Za Wernera Abelshausera propast eura ne bi bila neka velika drama. On smatra da su za Europu bolji čvrsti tečajevi koje je prema potrebi moguće prilagođavati. Njegov britanski kolega Harold James pak smatra da euro mora opstati jer je u njega već previše uloženo. On kaže da ne treba stvarati paniku: “Slične su se rasprave vodile i u drugim epohama.” Tako podsjeća na stajalište britanskog ekonomista Waltera Bagehota, izdavača magazina “The Economist”, koji je još davne 1869. godine pisao o mogućim posljedicama europskog ujedinjenja. On nije vjerovao u zajedničku valutu nego je smatrao da će doći do konkurencije dviju valuta: čvrste valute “teutonskih” Europljana sa sjevera i meke valute južnih “latinskih” država. Danas, skoro 150 godina kasnije, njegov polemični zaključak zvuči začuđujuće aktualno: “S obzirom na trgovačke aktivnosti Teutonaca i relativnu mlitavost latinskih naroda prednost će imati teutonski novac.”

Razgovori za ovaj članak vođeni su u okviru susreta u organizaciji Akademije za političko obrazovanje iz Tutzinga.

Andreas Becker/DW | croative

Komentari

Društvo

Predrag Mišić: Milorad je shvatio da je politička prošlost…

Published

on

Na ispade saborskog zastupnika Milorada Pupovca u Saboru u srijedu reagirao je vukovarski branitelj i član HKS-a Predrag Mišić Peđa, postom naslovljenim – BEZ PRESEDANA

Jedini zaključak koji mogu donijeti je da je gospodin Milorad shvatio da je politička prošlost i da više nema kredibilitet predstavljati srpsku nacionalnu manjinu – Piše Mišić.

Vi, gospodine Pupovac, nikada niste htjeli graditi suživot i sad vam je došao kraj.

U Hrvatskom saboru, ne pamtim  takvu drskost, prostačenje i vrijeđanje samo zato što netko misli drugačije.
Nazivati nekoga citiram “pede*činom” i huljom i od tebe je Milorade previše. Što je sljedeći korak? Batinanje

Koristeći sabornicu da bi liječio svoje frustracije, uvidjevši da gubi tlo pod nogama, kao ranjena zvijer obrušio se na sve koji razmišljaju drugačije.
Opet koristiš srpsku manjinu kao živi štit.

Gubiš Milorade, pogledaj koliko si glasova dobio.

Ti si prošlost

A od predsjednika sabora tražim najoštriju osudu i sankcije. Gospodine premijeru Plenkoviću, hoćete li i ovo okarakterizirati kao slobodu govora ili govor mržnje što svakom normalnom je.

A da, umalo da zaboravim, sve što ste nabrojali i vama istom mjerom, napisao je vukovarski branitelj Predrag Peđa Mišić

Komentari

Continue Reading

Društvo

RUŠE LI SRBI RVL!? BUKIĆ IM ODGOVORIO: “Ligi je kraj ako ne želite igrati u Dalmaciji!”

Published

on

Pitanje je, odgovara li srbskom VS-u uopće nastavak igranja u Regionalnoj vaterpolskoj ligi, pa sad ovo koriste da se elegantno izvuku iz nje…

“Smatram da nije u duhu partnerskih i sportskih odnosa donositi ovakve radikalne odluke bez ikakve prethodne konzultacije s ostalim savezima članicama RVL ” – rekao je dopresjednik i direktor HVS-a Perica Bukić.

Na ultimatum iz Beograda u kojem srbijanski klubovi ne žele igraju u Splitu ni 200 kometara od Splita (a to znači praktično, u cijeloj Dalmaciji) priopćenjem se oglasio Hrvatski vaterpolo savez.

“Slijedom sastanka čelništva Vaterpolskog saveza Srbije održanog 13. veljače 2019. sa vodećim ljudima srpskih klubova koji se natječu u Regionalnoj vaterpolskoj ligi (RVL), Hrvatski vaterpolski savez izražava iskreno žaljenje donešenom odlukom svojih sportskih kolega iz Beograda.

Donešen zahtjev i zaključak Vaterpolskog saveza Srbije i tamošnjih klubova nažalost u praksi nije provediv što jedino ukazuje na prekid suradnje i njihovo istupanje iz zajedničke vaterpolske lige. Duboko vjerujemo da se rješavanju situacije moglo drugačije pristupiti, posebice nakon službenog uručenog dopisa Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se jamči sigurnost svim budućim sudionicima vaterpolskih nadmetanja, a koje je upućeno Povjerenstvu za natjecanje.

Hrvatskom vaterpolskom savezu, a uvjeren sam i hrvatskim klubovima potpuno je neprihvatljiva predložena solucija da se sve utakmice naših čak 7 klubova (Jadran, Mornar BS, POŠK, Jug CO, Solaris, Zadar 1952 i Galeb MR) igraju u gostima.

Izražavajući još jednom žaljenje i apsolutnu osudu incidenta koji se dogodio u Splitu, moram naglasiti i da je potpuno nemoguće ostvariti zahtjev VS Srbije. 

Kada bih karikirao, da bi udovoljili njihovim zahtjevima morali bi sagraditi olimpijski bazen u Gospiću koji je prvi veći grad udaljen više od 200 kilometara od Splita.

Stoga se odluka VS Srbije o neigranju u Dalmaciji može iščitati nažalost jedino kao njihovo odustajanje od RVL.

Smatram da nije u duhu partnerskih i sportskih odnosa donositi ovakve radikalne odluke bez ikakve prethodne konzultacije s ostalim savezima članicama RVL, a prije svega s HVS-om kao direktno uključenim.

Vezano uz sve navedeno, ako su klubovi iz Srbije spremni odigrati završnicu ovosezonske RVL kako je to propozicijama i predviđeno, mi u Hrvatskoj ćemo takav stav podržati. 

Ako Vaterpolski savez Srbije uistinu ustraje s namjerom da više ne žele igrati u Dalmaciji, očigledno je da liga u dosadašnjem format više neće egzistirati. 

Regionalna vaterpolska liga je podsjećam, stvorena na zajedničku inicijativu i u svjetlu zajedničkih interesa, te kako smo je formirali jednako tako je možemo i prekinuti.

Hrvatski vaterpolski savez će u najkraćem roku poslati svoj stav Vaterpolskom savezu Srbije na koji ćemo čekati službeno očitovanje.

Perica Bukić, dopredsjednik i izvršni direktor HVS-a

Očito Srbi imaju neke druge razloge, pa su ovaj incident iskoristili da možda potiho napuse Ligu – čuje se u kuloarima…

foto: screenshot

Komentari

Continue Reading

Društvo

Žuti prsluci zbog cenzure napuštaju Facebook i odlaze na ruski VK

Published

on

Susret Macron – Zuckerberg – je li dogovorena suradnja (protiv žutih prsluka?) – Izvor: Twitter

KAKO FRANCUSKA VLADA ‘SURAĐUJE’ S FACEBOOKOM Bježeći od cenzure na Facebooku, Žuti prsluci “sele” malo pomalo na rusku društvenu mrežu VKontakte. Sputnik je razgovarao s organizatorom društvenih grupa kako bi razjasnio novonastali fenomen.

Odnedavno na ruskoj društvenoj mreži VKontakte (VK), jedna grupa Žutih prsluka broji više od tisuću članova. Najveća grupa Žutih prsluka koju zovu Info Blokada Žuti prsluci već ima više od 2.500 članova. Baš kao i na Facebooku, ove stranice sadrže informacije o blokadama, kao i video zapise i slike snimljene tijekom prosvjeda u francuskim gradovima. Većina publikacija je na francuskom jeziku.

Nakon što je otkriven ovaj fenomen, na pitanje zašto se sve više žutih prsluka mobilizira na VK, odgovor je bio jasan: “Želimo biti anonimni zbog “ogromne cenzure” na Facebooku. Mnogi prosvjednici preferiraju rusku alternativu”.

“Facebook je služio za komunikaciju na početku pokreta i za mnoge Žute prsluke je i dalje glavni komunikativni kanal. Međutim, postoji velika cenzura čim krenemo komunicirati između grupa kako bismo se okupili“, tvrdi sugovornik Sputnika.

Kaže da se osobno suočio s “velikom cenzurom”. Kontinuirano mu je zabranjen pristup grupama Facebooka i po nekoliko dana. Na kraju je bio potpuno blokiran pod izgovorom da “robot detektira anomalije”.

“Ponovno sam otvorio još jedan račun, još uvijek na Facebooku […] i ponovno oformio grupu s više od 1.500 članova, ali sam iznova bio žrtva cenzure. Slike su izbrisane bez ikakvog razloga, jer nikoga nisu vrijeđale. Na kraju je pristup računu blokiran”, ogorčeno objašnjava sugovornik.

Nakon svega, odlučio ja otvoriti grupu na ruskoj mreži VK, koju uzima za mjesto slobode gdje je moguće organizirati se bez cenzure.

Žuti prsluci na VK mreži

Upitan o tvrdnjama francuske vlade koja optužuje ruske medije, uključujući i Sputnika, za uplitanje u francuske unutarnje poslove, ovaj žuti prsluk napominje da su te izjave “bez osnova”.

“Vlada je toliko očajna da će optužiti mog psa da ohrabruje žute prsluke. Da, oni mogu reći da Rusija stoji iza svega, ali mi znamo da to nije istina”, završava žuti prsluk.

Također je podsjetio da je u svibnju prošle godine Emmanuel Macron upoznao Marka Zuckerberga. Prema Sputnikovom sugovorniku, “vjerojatno je” postignut određeni “sporazum između njih”.

Podsjetimo, nekoliko mjeseci nakon ovog sastanka, francuski predsjednik najavio je nadolazeće partnerstvo između vlade i Facebooka. Društvena mreža pristala je otvoriti svoja vrata za “četiri do pet stručnjaka” koje je imenovala francuska vlada kako bi im pokazali kako se moderiraju komentari.

Kontaktiran od strane BFM TV-a, Facebook je uvjerio da “nije dobio zahtjev od francuske vlade za suzbijanje sadržaja vezanog uz događaje”.

Ipak, mnogi žuti prsluci okrivljuju platformu koju je osnovao Mark Zuckerberg da djeluje protiv njih. Primjerice, nakon izmjena sredinom siječnja na Facebooku, “Službeni žuti brojač članova” smanjio se za gotovo milijun članova. Brojač je umjesto 2,8 milijuna pokazao 1,8 milijuna članova.

Izvor: SputnikNews

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno