Connect with us

Hrvatska udruga Benedikt

TJEDAN SJEĆANJA: “Priče iz Vukovara” Pere Eranovića u Kaštel Sućurcu

Objavljeno

- datum

U sklopu Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, koji Hrvatska udruga Benedikt organizira već šestu godinu, Gradska knjižnica Kaštela organizira u četvrtak 16. studenog s početkom u 18.30 sati u Kino dvorani sv. Jurja u Kaštel Sućurcu izvedbu monodrame Pere Eranovića „Priče iz Vukovara“.

Monodrama “Priče iz Vukovara” autorski je projekt mladog glumca Pere Eranovića, a svoju premijeru predstava je imala na “Sceni 55” splitskog HNK, upravo uoči obljetnice jednog od najtragičnijih događaja novije hrvatske povijesti.

Temelj u stvaranju predstave Eranoviću su bile kratke lirske priče legendarnog ratnog izvjestitelja iz Vukovara – Siniše Glavaševića.

O  predstavi:

„ Monodrama Priče iz Vukovara oblikuje kazališni prostor u ratno sklonište u kojem glumac ostvaruje potpun i nesebičan odnos s publikom. Glumac tako, na sat vremena postaje ratni izvjestitelj, a publika njegovi sugrađani koje on pokušava rasteretiti briga govoreći o ljubavi, životu, neprijateljima,ratu djetinjstvu… Kroz formu riječi, pjesme i pokreta – on oživljava scensku stvarnost i suprotstavlja ideje čovjeka i nečovjeka. Ta scenska stvarnost, kroz duhovite i tragične trenutke raste do te mjere da autentični ratni izvještaji Siniše Glavaševića postaju neugodno upozorenje do čega može dovesti slabljenje onog ljudskog u čovjeku. Osim što će one nešto starije podsjetiti na jedno razdoblje ponosa koji se uspio održati nad tolikim strahom i patnjom, ovaj će autorski projekt novim generacijama uputiti i opomenu da je gubljenje radosti i okretanje glave od čovjeka jednako pogubno kao i zaborav.“ (Izvor: HNK Split)

PRIJE 26 GODINA, 18. studenog 1991. godine, nakon duge i teške borbe, pao je jedan od najvećih simbola Domovinskog rata – herojski grad Vukovar. Toga se dana uvijek sjećamo s najvećom tugom i velikim ponosom, sjećamo se branitelja i svih žrtava, stoga jedino što možemo kazati je: “HVALA – nikada nećemo zaboraviti.”

Pere Eranović u monodrami “Priče iz Vukovara” postaje Siniša Glavašević, a mi – publika, postajemo svjedoci prestrašnih trenutaka koji su prethodili tom užasavajućem danu – 18. 11. 1991. g.

“Priče iz Vukovara” Pere Eranovića u četvrtak 16. studenog 2017. g., s početkom u 18.30 sati u Kino dvorani sv. Jurja u Kaštel Sućurcu.

 

 

Srdačan pozdrav,

GKK

Komentari

Komentari

Hrvatska udruga Benedikt

(FOTO) Genius loci čunjastog brda na Okitu kraj Vodica i znak pouzdanja u knjizi don Josipa Mužića

Objavljeno

- datum

 „BOŽIĆNO ČUDO NA OKITU“ PREDSTAVLJENO JE U SPLITU U ORGANIZACIJI HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT       Onaj tko nije zavirio u Pinakoteku Gospe od Zdravlja u utorak navečer, 18. rujna, učinio je propust, jer to je bila, po mnogočemu, posebna večer za pamćenje. Bila je to i večer ponosnih Vodičana, njihove stoljetne ukorijenjenosti u vjeru i baštinsku tradiciju, koja je u vremenima zabrana svojom šutnjom rječito govorila o Božjoj prisutnosti nevidljive milosti, a tako vidljiva i djelotvorna.

Prepuna dvorana ugodnog prostora Pinakoteke dočekala je, u ovoj prigodi, svoju publiku u neodoljivom ugođaju priče koja ih očekuje. Izložba fotografija autora Tonča Juričeva Grgina, vrijednog fotografa iz Vodica koji je prikupio i postavio  izložbu na temu poslijeratne izgradnje crkve na Okitu. Na pripremljenom postolju ponosno je stajala okitska stoljetna uokvirena slika Gospe od Karmela koja je svojim majčinskim  pogledom,  blagog osmijeha sa svojim sinom u naručju,  dijelila  svoj blagoslov svakome od nas. Pored slike, također na  visokom postolju, svoj trenutak malog čuda strpljivo je čekala velika školjka bisernica da nam učini vidljivim ljepotu svoje nutrine. U pomalo mističnoj atmosferi tišine i prigušenog svjetla u dvorani, uz zvuk stare pučke božićne pjesme iz grla crvenih pjevača župe Vodice, školjka bisernica je otvarala svoju nutrinu sjaja božićne noći u kojoj dominira maketa novo sagrađene crkve na brdu Okit.

Nezaboravan prizor koji nas je uveo u zanimljivu temu knjige “Božičnog čuda na Okitu“ autora dr. sc. don Josipa Mužića. Predstavljači knjige uz autora bili su dr. sc. fra Ivan Macut predavač na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koji je nedavno izabran članom Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog i neovisan katolički novinar i publicist g. Ivica Ursić, čiji je nezaboravan glas, oslonjen uvijek na Božjoj riječi, svjedočio vjeru u radijskoj emisiji „Nikad nedjeljom – uvijek nedjeljom“. Crkveni zbor iz Vodica izmjenjivao se u nastupima s mješovitim zborom Nadbiskupijske klasične gimnazije iz Splita voditeljice, profesorice č.s. Lidije Matijević. Milina za naše uši bile su izvedbe pjesama „Rajska kruno“ don Šime Marovića i „Ave Marija“ u izvedbi  mladih klasičara Nadbiskupijske klasične gimnazije u Splitu, a „Zdravo zvizdo mora“, „Veliča“ te pučki napjevi crkvenog zbora iz Vodica. Svojim dojmljivim nastupom predstavio se publici, riječju, djelom i pjesmom, g. Josip Jole Mateša, samouki umjetnik, pjesnik i dramaturg, čije su vrijedne ruke i srčanost izgradili veliku repliku  stare crkve iz 17. stoljeća na Okitu i školjku bisernicu s maketom nove, posljednje crkve na Okitu izgrađene 2007. godine, prema projektu domaćeg nadarenog arhitekta, akademika Nikole Bašića.

>> Čudesan znak, fenomen: Stablo koje inače cvijeta u svibnju, cvjetalo točno na Polnoćku (prosinac)

Što je dovelo autora, don Josipa Mužića do crkvice na brdu Okit, sagrađene sredinom 17.stoljeća, dva puta srušene i tri puta ponovno građene? Na ovo pitanje  odgovor  nam je ponudio  fra Ivan Macut u svojoj vrlo lijepoj analizi teme iz knjige  kroz devet njezinih poglavlja. Don Josipova želja je bila istraživati hrvatsku Marijansku pobožnost

„Na Badnjak bi se svake treće godine dogodila neobjašnjiva pojava. Od tri velike grane, procvjetala bi samo jedna grana koja je rasla prema crkvici. Pojava se događala redovito bez obzira na vremenske prilike, a u blizini grane koja je procvjetala osjećala bi se ugodna toplina. Ovaj fenomen je trajao od 1880. do 1950. godine kada je mržnja prema kršćanskoj vjeri i Bogu sjekirom uništila stablo klena isčupavši mu čak i korijenje“.

poslije Drugog svjetskog rata, ali Okit, brdo čunjasta oblika na 135 metara nadmorske visine, samo tri kilometra zapadno od Vodica, ponudio mu je svoju sjajnu, čudesnu, emotivnu  priču, gotovo zaboravljenu o znakovitoj kapeli posvećenoj Gospi od Karmela, koja je  tijekom vremena nadograđivana, ali srušena do temelja u vihoru Drugog svjetskog  rata i Domovinskog rata. Vjernički puk  nije mogao bez svojeg Karmela, a samo gorljiva vjera u narodu i upornost do tvrdoglavosti njezinih Pastira pobjedila je bezbožnu komunističku urotu i nova crkva je ponovno sagrađena. Podiže se i treća crkva Gospe Karmelske na Okitu. Povijest crkve  na Okitu je nerazdvojna  s pričom o neobičnoj pojavi stabla klena koji je rastao uz crkvu. „Na Badnjak bi se svake treće godine dogodila neobjašnjiva pojava. Od tri velike grane, procvjetala bi samo jedna grana koja je rasla prema crkvici. Pojava se događala redovito bez obzira na vremenske prilike, a u blizini grane koja je procvjetala osjećala bi se ugodna toplina. Ovaj fenomen je trajao od 1880. do 1950. godine kada je mržnja prema kršćanskoj vjeri i Bogu sjekirom uništila stablo klena isčupavši mu čak i korijenje“. Zanimljivo nam je ispričao fra Ivan Macut. Na mjestu starog klena sada raste novo stablo klena, ali čudo se nije pojavilo. Vjernički puk ne gubi nadu moleći se svojoj Gospi Okitskoj  da opet dragi klen procvita. Ovaj znak jednog vremena, don Josip  objašnjava u svjetlu Isusovih riječi iz Lukina evanđelja,  gdje Isus prekorava svoje suvremenike da znaju čitati prirodne znakove  vremena , a ne znaju čitati one znakove koje im on sam šalje, tako don Ivan zaključuje autorovim riječima: “Božićno cvjetanje klena upravo je takav znak darovan našem vremenu u kojem nevidljiva milost postaje vidljiva“.

Ivica Ursić  vidi u stablu klena znak Božje prisutnosti i naziva ga „Simbolom hrvatskog naroda koji u najtežim okolnostima surađuje s Bogom i donosi plodove njemu mile. Sedamdeset godina događanja čuda mogu biti i usporednica sa sedamdeset godina babilonskoga sužanjstva. Klen posjećen iz mržnje prema vjeri pokazuje da Hrvate od Boga može odijeliti jedino mučeništvo, odnosno da će prestati biti svjedočki narod, tek onda kada ga se fizički iskorijeni.“ Ivica Ursić svoju istinu ukorijenjenu u čvrstoj vjeri svojih predaka  potvrdjuje citirajući stihove pučke pjesme zapisane u knjizi “U srcu nam taj klen raste, cvate/i znaj dobro, draga sestro, brate/dok je vire, bit će našeg roda i mladog poroda.“

Autor knjige, dr. sc. don Josip Mužić zahvaljujući  brojnim sudonicima večeri kao i svima koji su njegov vrijedan istraživački rad upotpunili zapisima i svjedočanstvima očevidaca, te prepričanim pričama mlađeg naraštaja koji čuvaju spomen na ovu nesvakidašnju baštinu, priznao je ne skrivajući zadovoljstvo učinjenog: „Ovo je zadnji čas da se sačuva spomen na sve ljude i događaje dok su među nama živi posljednji svjedoci. Ovo je ujedno i prilika da se tomu događaju dade i značenje koje mu pripada jer po svemu zaslužuje da bude odgovarajuće vrednovan kako u okvirima Crkve u Hrvata tako i u cijeloj Katoličkoj crkvi. Vjernici u Vodicama ponosni su na Božje milosti primljene na Okitu, a da su i zahvalni – svjedoči činjenica da je Okit i dalje mjesto žarke pobožnosti Gospi Karmelskoj“. Zaključio je don Josip, a kao potvrdu svojih riječi i cjelokupnog doživljaja večeri publika je uzvratila velikim pljeskom. Uslijedio je veličanstven Marijin hvalospjev “Veliča“ kao ushit i zahvala dragoj Gospi koja nas je večeras okupila oko svoje povijesne slike. Crkveni zbor iz Vodica snažno je otpjevao Marijin Magnifikat podržan glasovima  oduševljene publike.

Na završetku teksta želim izraziti nadu kao što je to učinio fra Ivan Macut zaključujući svoje izlaganje ovim riječima: „Izražavam i nadu da će don Josip i dalje otkrivati i iz zaborava izvlačiti vrijedne trenutke, događaje i osobe iz naše hrvatske kulture i vjerske baštine te nas tako obogatiti i omogućiti nam da rastemo u znanju, a preko toga u ljubavi prema Bogu, katoličkoj vjeri i Crkvi i prema našem hrvatskom narodu“. Razgovori, duženje i neizostavna pjesma Vodičana se nastavila uz zakusku pripremljenu u dvorištu samostana.Voditeljica programa večeri bila je profesorica Margita Vučetić, članica Hrvatske udruge Benedikt.

Hrvatska udruga Benedikt/Margita Vučetić

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Hrvatska udruga Benedikt

Predstavljanje zbirke pjesama “Zita” Božene Martinčević u Splitu

Objavljeno

- datum

Hrvatska udruga Benedikt

poziva Vas na predstavljanje zbirke pjesama

 

“Zita” autorice Božene Martinčević

 

koje će se održati u srijedu, 12. rujna s početkom u 19 sati

u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu.

 

Uz autoricu Boženu Martinčević zbirku pjesama predstavit će:

prof. dr. sc. don Mladen Parlov,

Lenka Gospodnetić, novinarka,

Danica Bartulović, pjesnikinja.

Veselimo se Vašem dolasku!

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Hrvatska udruga Benedikt

SPLIT: Prof. Gjidara i dr. Šimac na tribini Hrvatske udruge Benedikt o državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata

Objavljeno

- datum

Hrvatska udruga Benedikt organizira u petak, 14. rujna 2018., s početkom u 18 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2) tribinu pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata”. Na tribini će gostovati prof. dr. sc. Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, a sama tribina je svojevrsni nastavak znanstvenog simpozija Hrvatsko-francuski upravni dani, koji se ove godine na Sveučilištu u Splitu održavaju 13. i 14. rujna.

Tribinom će moderirati Marko Ljubić, kolumnist, publicist i politički analitičar. U ime organizatora prigodnim riječima obratit će se dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Marc Gjidara, francuski pravnik  hrvatskog podrijetla (Méricourt kraj Arrasa, 13. V. 1939). Doktorirao 1970. na sveučilištu Panthéon-Assas (Paris II), gdje radi od 1967; od 1990. redoviti profesor javnog prava na Sveučilištu u Orléansu, a od 1995. na Sveučilištu Paris II (dekan odjela u Melunu); od 2007. profesor emeritus. Pokrenuo osnivanje poslijediplomskoga studija Sveučilišta Paris II i Sveučilišta u Zagrebu »Europski studiji« u Zagrebu (2000). Objavio više knjiga i članaka iz područja javnog prava. Proučavao pravne i polit. sustave zemalja istočne Europe, posebno država bivše Jugoslavije. Zajedno s M. D. Grmekom i N. Šimcem objavio knjigu Etničko čišćenje: povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji (Le Nettoyage ethnique: documents historiques sur une idéologie serbe, 1993), u kojoj se »etničko čišćenje« pokazuje kao metoda srpskog ekspanzionizma.

Neven Šimac, doktor prava sveučilišta Paris II,  stručnjak u području političkih znanosti (Paris II) i državno-upravnih znanosti (ENA, Paris). Godine 1971. postaje asistent na Pravnom fakultetu (Zagreb), a nakon pada “hrvatskog proljeća” i zatvora gubi posao. Između 1972. -1995. kadar je u francuskoj državnoj upravi – vodi odjel od 30-35 službenika, s godišnjim proračunom od 2,5 mld €. Vodi Strukturne programe EU za Francusku. Između ostaloga, predavao na poslije-diplomskim Europskim studijima (Zagreb), u organizaciji sveučilišta Paris II i Zagreb. Autor nekoliko publikacija: o ratnim (ne)prilikama u Hrvatskoj, o demokraciji, korupciji, javnoj upravi, globalizaciji. Od 2006. član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a od iste godine i potpredsjednik Kršćanskog akademskog kruga (Zagreb). Član je i koordinacijske radne skupine kršćanskih laičkih pokreta i udruga IXE – Kršćanska inicijativa za Europu.

Prof. Gjidara i dr. Šimac ustanovili su Hrvatsko-francuske upravne dane, znanstveni simpozij na splitskom Sveučilištu, koji se po 12. put održavaju 13. i 14. rujna ove godine u Splitu, pod tematskim nazivom  “Država i upravno pravo”.

S gostima tribine razgovarat će kolumnist, publicist i politički analitičar Marko Ljubić, koji se afirmirao tekstovima i raspravama o državi i političkom poretku, identitetu hrvatske nacije, kolumnama na hrvatskim portalima i u tiskovinama te posebno knjigom “Rasudbe hrvatske državnosti”.

U razgovoru s uglednim znanstvenicima prof. Gjidarom i dr. Šimcem,  pokušat ćemo publici predočiti najvažnije elemente pojma država, državnost, slabostima funkcioniranja državnoga poretka i zbog čega nastaju te kako ih otkloniti. Razgovarat ćemo o pitanjima odnosa suverenosti nacija i država u kontekstu suvremenih međunarodnih asocijacija, prije svega Europske unije, o nekim aspektima nacionalnoga identiteta u suvremenoj Europi, francuska i hrvatska iskustva, o utjecaju jugoslavenskog naslijeđa na društvena i politička zbivanja u današnjoj Hrvatskoj te posebno o ostvarivanju političkih prava naroda kroz izborne sustave s naglaskom na prava Hrvata izvan Republike Hrvatske na sudjelovanje u političkom i državnom poretku suvremene hrvatske Republike.

S obzirom da se u Hrvatskoj vode burne rasprave, a aktualne su i referendumske inicijative u koje su uključene stotine tisuća hrvatskih ljudi, bit će zanimljivo čuti poglede vrhunskih europskih intelektualaca i stručnjaka na ova pitanja i svakako će omogućiti ljudima bar djelomično nova saznanja koja će im pomoći u pravilnom vrednovanju aktualnih političkih i društvenih prijepora u Hrvatskoj danas. (M.S.)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno