Connect with us

Društvo

OGORČENI HDZ-ovci SVE GLASNIJI: ‘Situacija na terenu izmiče kontroli, Plenković više nema podršku!’

Objavljeno

- datum

Nezadovoljstvo politikom stranke traje već duže vrijeme, no Istanbulska konvencija bila je okidač za niz novih ostavki i kritika. S druge, pak, strane, podrška i potpora članstva usmjerena je prema Davoru Ivi Stieru koji je među prvima javno istupio protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Ivo Sanader često je tvrdio kako je upravo on izuzetan i od krucijalne važnosti za stranku jer je HDZ-u, nakon izbornog poraza 2000. godine, navodno, prijetilo iščeznuće, ali je on stranku vratio na vlast. Slično je mislila i prva žena na čelu stranke, bivša premijerka, Jadranka Kosor, kojoj je upravo njezin nasljednik, Tomislav Karamarko, ozbiljno poremetio planove. No, i njega je zadesila slična sudbina. Mislio je o sebi baš kao i Ivo Sanader, jer je HDZ 2011. uvjerljivo izgubio na parlamentarnim izborima, a s Karamarkom na čelu, stranka je redala pobjede nad SDP-om i 2016. godine, iako, doduše, uz pomoć Mosta.

Međutim, čini se kako Andrej Plenković iz ovoga svega nije ništa naučio, pa tako i on vjeruje da je izuzetan: usudio se rušiti vlastitu Vladu i HDZ odveo u novi, politički nelogičan i neprirodan „brak“, gdje su potresi započeli i prije nego li je bio sklopljen. HDZ se, naravno, i danas zaklinje na ideju o stvaranju države, Franju Tuđmana i Domovinski rat kao temeljne vrednote… dok je upravo HNS sve te povijesne vrijednosti uporno dovodio u pitanje. Tako je vrijeme stvaranja države prokazao kao „deset izgubljenih godina“, veličinu obrane u Domovinskom ratu zanijekao promicanjem teze o podjednakoj krivnji za rat, a Franju Tuđmana je optužio za agresiju na BiH…

Nikada do sada nisu koalirale stranke s tolikim međusobnim neprijateljstvom koje traje otkad je samostalne Hrvatske, što sadašnjoj vlasti oduzima legitimitet. Istodobno, desno krilo HDZ-ovih ministara jasno je pristalo na interpretativnu izjavu o Istanbulskoj konvenciji s figom u džepu i nadom da će njihovi stranački kolege odraditi posao kako treba i spriječiti Plenkovića da ju ratificira

Plenković ljut na Stiera

Sve to Plenkoviću nije bilo dovoljno, pa se tako počeo obračunavati i s istaknutim HDZ-ovcima, pripadnicima desne struje, poput Milijana Brkića i Davora Ive Stiera, a točka na „i“ u cijeloj toj priči, bilo je Plenkovićevo sukobljavanje s crkvenim krugovima koji otvoreno prozivaju Vladu zbog Istanbulske konvencije. Konvencija je, međutim, što Plenković nije shvatio, izazvala i trenutne i što je za njega još pogubinije, dugoročne podjele i nezadovoljstvo među HDZ-ovim članstvom. A ono je, tvrde naši stranački izvori, bijesno i ogorčeno politikom premijera Plenkovića, a sve odlučnije u, primjerice, podršci stavovima Davora Ive Stiera čija će politička sudbina unutar stranke, sve je izvjesnije, uskoro biti zapečačena.

„Članstvo HDZ-a je ogorčeno – neki područni odbori u Gradu Zagrebu gube članove i imaju veliki problem čak i na razini temeljnih ogranaka koji se doslovno rasipaju, gubimo članove koji otvoreno govore o pogrešnoj Plenkovićevoj politici koja će zatrti temeljne hrvatske vrijednosti. Puna su mu usta Tuđmana, a nitko ga ne slijedi“, priča nam naš informator iz HDZ-a i dodaje kako nezadovoljstvo politikom stranke traje već duže vrijeme, te da je Istanbulska konvencija bila samo okidač za okretanje leđa stranci. S druge, pak, strane, podrška i potpora članstva usmjerena je upravo prema Davoru Ivi Stieru, koji je među prvima javno istupio protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Kako kažu naši sugovornici, Plenkovićeva ljutnja na Stiera sve je veća, no u otvoreni sukob s njim ne može ući, jer je upravo Stier bio među onima koji su ga doveli na čelo stranke i što je najvažnije, uživa veliku potporu birača, visokopozicioniranih HDZ-ovaca, te međunarodnih krugova koji su, također, vrlo dobro upoznati sa Stierovom ulogom u Plenkovićevom političkom usponu HDZ-a

PR mag zaratio s Crkvom…

„Od modernih političara očekuju se najviši standardi transparentnosti, odgovornosti i integriteta, što je preduvjet za kredibilno političko djelovanje. Smatram da stranka ne može biti talac političke sudbine bilo kojeg svog člana“. To su Plenkovićeve riječi izgovorene ne tako davne 2016. godine, netom prije Karamarkovog odlaska. Te je riječi Plenković, čini se, zaboravio, jer je vlastita uvjerenja koja su u političkim krugovima poznatija kao „liberalnija“ u odnosu na ona HDZ-ova, nametnuo cijeloj demokršćanskoj stranci i narodu koji je na nedavnom prosvjedu vrlo jasno poručio što misli o ratifikaciji njegove Konvencije.

Referendum o ratifikaciji Istanbulske konvencije, koji su pojedini saborski zastupnici i zatražili, ne bi puno koristio jer bi ishod bio identičan onome za vrijeme referenduma o braku. Svjestan je toga očito i sam Plenković, pa se potrudio na sve moguće načine Konvenciju predstaviti kao iskorak za državu s obzirom na to da je riječ o zaštiti žena od nasilja, ograđujući se pomalo apsurdnom interpretativnom izjavom koju je podvalio desnoj struji u Vladi i stranci, ne bi li osigurao dovoljno ruku za izglasavanje Konvencije.

I dok broji svaki HDZ-ov glas, HRAST mu napušta koaliciju, a njihov jedini zastupnik, Hrvoje Zekanović, ipak neće podržati potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, Martinu Dalić. Istodobno odustaju i od svih pozicija u vladajućoj strukturi, što znači da Ladislav Ilčić više neće biti savjetnik ministrice Obuljen, a Hrvoje Šlezak odlazi iz Ministarstva obrazovanja. Pametnome dosta kad se prisjetimo kako je upravo Ilčić svojedobno bio posebni savjetnik Davoru Ivu Stieru u Ministarstvu vanjskih poslova.

Utjecajna desna struja stranke

„Damir Krstičević, Tomo Medved, Milan Kujundžić samo su neki od ministara koji se doživljavaju kao desna struja Plenkovićeve vlade i koji su u isto vrijeme, glavni stupovi ove Vlade jer bez tih imena, Plenković ni ne mora ulaziti u utrku za pobjedu na još jednim parlamentarnim izborima. Izraziti desničari jasnih stavova i ideja pristali su na interpretativnu izjavu, poneki s figom u džepu i nadom da će njihovi stranački kolege odraditi posao kako treba i spriječiti Plenkovića da ratificira Konvenciju“, nastavlja priču naš izvor iz HDZ-a, koji u ovom kontekstu posebno izdvaja ulogu novog Plenkovićevog PR maga, Krešimira Macana.

Da mu je nadimak – „majstor za spinove“ – itekako opravdan, dokazuje i njegova nedavna kriva interpretacija izjave kardinala Želimira Puljića, pri čemu je, tvrde dobro upućeni izvori, Macan odigrao ključnu ulogu. Medijima je, naime, upravo Macan plasirao informaciju da je Crkva, ipak, podržala Istanbulsku konvenciju, točnije interpretativnu izjavu, te tako Konvenciji dala „vjetar u leđa“. Međutim, informacija iz Macanove kuhinje pokazala se lažnom, jer ju je demantirao i sam Puljić, a tek nakon toga, Crkva je glasno i jasno odlučila istupiti protiv ovog, kako kažu, iskrivljavanja tradicionalnih kršćanskih vrednota duboko utkanih u povijest hrvatskog naroda. Inače, dobro upućeni u stanje na hrvatskoj PR sceni tvrde, kako se upravo preko Macana u mainstream medijima i TV kućama s nacionalnom frekvencijom, može naručiti doslovno bilo kakav napad na bilo koga ili ako je potrebno, promovirati određenog državnog/stranačkog dužnosnika ili političara.

O apsurdu angažiranja Krešimira Macana kao PR stručnjaka koji pomaže HDZ-ovoj vladi, dovoljno govori činjenica da se njegovo ime spominje kao ime jednog od kreatora afere „Barbika“, odnosno pokušaja da se u predsjedničkoj kampanji diskreditira predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović. Svojedobno je, pak, pod pseudonimom „Bijes prvi“ za vrijeme vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor, osmislio prljave video uratke objavljene na Youtubeu s ciljem kompromitiranja tadašnje HDZ-ove vlasti.

Lijevo-liberalna vlada izmiče kontroli

Sve povijesne vrijednosti HDZ-a, njihov je politički partner HNS danas doveo u pitanje. Lome koplja oko reforme obrazovanja i čelnih ljudi koji bi ju trebali provoditi, a sudeći prema čvrstim i nepokoljebljivim stavovima HNS-ove ministrice obrazovanja, Blaženke Divjak, ukoliko HDZ ne odustane od svog kandidata, bit će to kraj ovakve Vlade. Tako, zapravo, po četvrti put poslije Tuđmanove smrti, država trpi posljedice koalicijskih trgovina: prvi put je to bilo s Ivicom Račanom i Draženom Budišom, čak dva puta s HDZ-om i Mostom i sada ponovno s HDZ-om i HNS-om. I što je još apsurdnije, sve do sada održavanje vlasti nije ovisilo o takoj slaboj stranci kao što sad ovisi o HNS-u, što je apsolutno izvan svake pameti i što je najvažnije – protivno je volji birača. I kao što smo već naglasili, nikad do sada nisu koalirale stranke s tolikim međusobnim neprijateljstvom koje traje otkad je samostalne Hrvatske, što sadašnjoj vlasti oduzima legitimitet…

Dok je Plenkovićev PR mag, Krešimir Macan, odlučio ući u otvoreni rat Vlade i Crkve, ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak, je svjesna kako će upravo njezino ministarstvo definirati i izgraditi ideološki profil ove koalicije

Na liniji ideoloških sukoba i HNS-ovog zatiranja HDZ-ove politike i ideologije je i reforma obrazovanja kakvu zagovara ministrica Divjak, koja nota bene, zapravo ničime nije pokazala da bi se razlikovala od bivšeg voditelja reforme, Borisa Jokića, koji je u njezine temelje ugradio svoju tvrdnju iz doktorske disertacije, na engleskom objavljene kao knjiga, u kojoj tvrdi da su referendum i saborske odluke o samostalnosti, krivi – za velikosrpsku agresiju. Divjak je svjesna kako će upravo njezino ministarstvo definirati i izgraditi ideološki profil ove koalicije, pa ako nametne svoje stavove i ideje uz Plenkovićevu ratifikaciju Istanbulske konvencije, bit će to još jedan dokaz da je ova vlast lijevo-liberalna i da se odrekla bitnih obilježja HDZ-a i njegove povijesti.

Bit će to još jedan dokaz onoga, o čemu smo pisali i ranije – da je Plenković kao „bruxelleski projekt“ poslužio za temeljito zatiranje domoljublja, katolicizma i konzervativizma. Očito je Plenković, u možda najpresudnijem razdoblju svoga života bio komunist i marksist. Upravo takav, ravnodušan prema naciji, problemima nacije i domoljublju, bio je idealan da se ubaci u HDZ i prema očekivanjima svojih gazda iz Europske unije – raskopa i pokopa njegove temelje…

izvor: Ivana Zovko Kolar/7dnevno    Patrik Macek/PIXSELL

 

Komentari

Komentari

Društvo

Don Josip Mužić: Hrvatski mediji su okupatorski, psihološki razaraju narod!

Objavljeno

- datum

 IMPRESIVNO!    Upoznajte svećenika koji je hrabro istupio u obranu Isusa Krista!

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, čudesan znak 

Don Josip Mužić koji je izazvao reakcije u Hrvatskoj jer se zamislite usudio reći da hrvatski svećenici trebaju po svojoj savjesti zabraniti Pričest (dakle Tijelo i Krv Kristovu) političarima koji javno zagovaraju i promiču ubojstvo čovjeka u svakom smislu, nije bilo tko, odnosno nije svećenik kojeg mediji mogu diskreditirati kao neukog. To je svećenik impresivne biografije, nevjerojatno obrazovani svećenik, profesor i doktor, docent koji je zaređen za svećenika od strane svetog Pape Ivana Pavla II.

>> Splitski svecenik i profesor dr. Josip Mužic: “Tko je glasovao za ratifikaciju IK, ne smije pristupati pricesti”

Nedavno je dao intervju za radiopostaju Mir Međugorje gdje je prilično snažno raskrinkao – Rat protiv čovjeka, govorio je o izdajnicima hrvatske, medijima, eugenici koja se trenutno odvija, Antikristu i antikristima, masoneriji, te mnogim gnjusobama koje Zli i njegovi podanici čine u svijetu, ali i Hrvatima, te upozorio da bi svećenici kao i laici trebali biti principijelni, čuvati nauk crkve te se ne dodvoravati se svijetu (grijehu).

>> ODGOVOR prof. dr. don JOSIPA MUŽICA biskupu UZINICU? Pojašnjenje pojašnjenja

Političare koji promoviraju pobačaj usporedio je sa sotonistima.

Voditelj ga je upitao: Što ako vam predstavnici vlasti dođu s vama razgovarati o problemu pobačaja.

Nemam ja što razgovarati. To je kao da mi dođe sotonist i traži ekumenizam. Kakav ekumenizam sa sotonističkom crkvom? – izravan je bio don Mužić.

>> DR. MUŽIĆ U ZADRU: U svijetu se godišnje izvrši oko 53 milijuna pobacaja

Otkad sam se vratio u Hrvatsku bojkotiram sve hrvatske medije jer smatram da su to okupatorski mediji, rekao je također don Mužić i nastavio: U smislu da ne žele dobro svom narodu i da uništavaju taj narod psihološki. Da bi očuvao svoju psihološku ravnotežu postim od dnevnika, od radija, gledam samo portale i ako mi dođe novina, prolistam je, ali ne želim potrošiti ni centu i podržavati neprijatelje Hrvatske.

Složio se da je izvještavanje masovnih medija s prosvjeda protiv Istanbulske konvencije u Zagrebi bilo – bolesno, te objasnio: Mi smo za vrijeme komunizma znali da smo pod tuđinskim jarmom bezbožne komunističke ideologije, a danas dopuštamo da nas mantaju i vuku za nos u ime hrvatstva i demokršćanstva. To su sve floskule, nikakvog sadržaja ni pokrića, to su uglavnom prodani ljudi, prodane duše i izdajice. Ako dopuštamo da nas oni truju i našu djecu nemamo šanse opstati, oni će nas ubit psihički – rekao je don Mužić.

>> NA HTV-u: ‘Rat protiv covjeka’ – razgovor s don Jozom Mužićem

Također osvrnuo se na evangelizaciju naših političara te rekao da još uvijek vrijedi ona da kao kršćani moramo ljubiti i ateiste ali također moramo osuđivati izdaju i boriti se protiv izdaje jer to uništava naš narod. Upozorio je da nije sad važno pitanje evangelizacije prema takvim ljudima nego je urgentnije pitanje kako sačuvati one zdrave snage koje mi imamo. Tko se njima bavi? Zašto bi se mi bavili onima koji su svojevoljno izašli iz Crkve i rade sustavno protiv Crkve? Moramo mi moliti za njihovo obraćenje ali ako ne pozabavimo sa zdravim ljudima koji su još tu izgubit ćemo i to i neće nas više biti’, rekao je i dodao: moramo se posvetiti zdravim ljudima kojima je vjera na srcu i njima dat prve redove a ne drugima, aludirajući na političare koji promiču grijeh i uredno dobivaju prve redove u hrvatskim crkvama.

Poslušajte izvrstan intervju s don Josipom Mužićem i saznajte kako ovaj hrabri svećenik razmišlja:

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige dr. Mužića ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, cudesan znak 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Profesor Gjidara na tribini Hrvatske udruge Benedikt: “Francuska nikad neće pristati na federalnu Europu!”

Objavljeno

- datum

U petak, 14. rujna pred gotovo punom dvoranom Dominikanskog samostana u Splitu održana je tribina pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata” u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt.

Na tribini su, neposredno nakon završetka znanstvenog simpozija na splitskom sveučilištu Hrvatsko-francuski upravno-pravni dani, sudjelovali profesor emeritus s francuskog sveučilišta Paris II, Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, koji su zajedno inicirali i utemeljili ovaj stručno-znanstveni simpozij. Razgovor je moderirao politički komentator i publicist Marko Ljubić.

U ime organizatora tribinu je otvorio prigodnim pozdravnim riječima predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Vide Popović, koji je predstavio sudionike tribine, profesora Gjidaru i dr. Šimca te Marka Ljubića.

Nekoliko je iznimno važnih naglasaka publika mogla čuti u tome nadasve zanimljivom i sadržajnom razgovoru s dvojicom vrhunskih intelektualaca međunarodnog ugleda, koje na žalost izvan najužih stručnih, znanstvenih i intelektualnih krugova hrvatska najšira javnost rijetko ili gotovo nikada nema prigodu čuti. Nakon uvodnih pitanja Marka Ljubića o upravo završenim francusko-hrvatskim upravno-pravnim danima, koje su i profesor Gjidara i dr. Šimac komentirali od samoga razvoja prvotne ideje, iznoseći čitav niz nerazumijevanja, ignoriranja, zatim razvojnih nesporazuma, prvenstveno u okviru zagrebačkog sveučilišta, pa do mišljenja o aktualnoj znanstveno-stručnoj razini simpozija u Splitu, tijek razgovora usmjeren je u raspravu o samoj biti pojma država, izbornom i političkom sustavu, suverenitetu država u okvirima međunarodnih asocijacija, do identiteta naroda i same Europe.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su, na pitanje o smislu države i smislu povijesnih žrtava za vlastitu državu, jasno istakli, da su usprkos vrhunskim društvenim i akademskim, time i egzistencijalnim pozicijama u Francuskoj, naglašavajući da je sveučilište Paris II na kojemu uživaju vrhunski status, apsolutno najbolje pravno sveučilište u Francuskoj i među najboljima u Europi, snažno podupirali, često i uz rizike nerazumijevanja okoline, proces stvaranja hrvatske države. Na pitanje voditelja zašto, oba su istakli da je to temeljno pitanje identiteta, da je stoga to i temeljno moralno pitanje svakoga Hrvata, da im je potreba afirmacije osobnog identiteta bila važnija od statusnih privilegija, da identitet nije moguće sačuvati i afirmirati bez nacionalne države, te da je pravo na upravljanje vlastitom slobodom u punini, temeljni smisao i svrha postojanja države. Time su i jasno odgovorili da se država ne smije identificirati samo s materijalnim vrijednostima, što se u Hrvatskoj često s anacionalnih političkih pozicija pokušava nametnuti. Jasno su naglasili i profesor Gjidara i dr. Šimac nužan racionalan respekt prema materijalnim resursima naroda i društva, bez kojih se ne može ostvariti uspješna afirmacija nacionalnog identiteta, ali s kategoričkih polazišta da u temeljima postojanja države mora biti pitanje identifikacije naroda i prirodnog prava na upravljanje svim narodnim potencijalima, nematerijalnim i onim materijalnim. Iz razgovora o tom temeljnom polazištu postojanja samostalne nacionalne države, profesor Gjidara je posebno apostrofirao ostvarivanje političkih prava svakoga državljanina, ističući da je vrhunski demokratski uzor što veća politička participacija državljana bez obzira na mjesto prebivališta ili življenja, u odlučivanju o nacionalnim politikama u Saboru, pa mu je stoga nevjerojatno da aktualna hrvatska Vlada ne namjerava omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje državljanima izvan Hrvatske, čak i usprkos zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su istaknuli da bi to država morala uvesti radi jačanja državne legitimnosti i razvoja demokratskih standarda, bez obzira na stavove i zahtjeve bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer se, kako su istaknuli, radi o temeljnom interesu svake dobre države.

Dr Šimac je naglasio u kontekstu razgovora o biti države, osvrćući se na postavljeno pitanje o smislu osobnog zalaganja za samostalnu državu hrvatskog naroda, te umjetnu dvojbu između identitetskih i tzv. materijalnih ciljeva, da je upravo zbog toga,  zbog ostvarivanja vrhunskih materijalnih ciljeva radi afirmacije identitetskih ciljeva, što čini po njegovim riječima neraskidivu ciljanu cjelinu, iznimno bitno kako se upravlja državom. Naglasio je da se u Hrvatskoj već kronično zanemaruju znanje i uvažavanje struke i znanosti u upravljanju državom te da s toga imamo sve više problema u svim sferama društva. “Primjena vrhunskih znanja je ključno pitanje u današnjoj Hrvatskoj, jer iz upravljanja državom zapravo se razvijaju i očituju sve slabosti hrvatskoga društva.”, naglasio je dr. Šimac, a profesor Gjidara je apostrofirao upravno pravo kao temeljnu znanost bez koje je nezamislivo uspješno i dobro upravljati državom i društvom.

U tom kontekstu razgovor je išao prema dva nužna pitanja – o ostvarivanju političkih prava hrvatskog naroda u cjelini i gledajući pojedinačno, s pozicija državljana, te o korištenju znanja u upravljanju državom, s konačnim osvrtom na ulogu hrvatskih sveučilišta i akademske zajednice u donošenju i kreiranju nacionalnih politika. Voditelj je upravo ta pitanja potencirao naglašavajući nepostojanje jednoga elitnog nacionalnog strateškog instituta s najumnijim Hrvatima iz cijeloga svijeta, ali i s najboljim umovima uopće, koji bi bio izvorište potrebnih i konkurentnih znanja nacionalnim politikama. Potencirajući pitanja ostvarivanja izbornog i političkog prava državljana voditelj se referirao na znanstvene radove profesora Gjidare o izbornom i političkom pravu te znanstvene i stručne radove dr. Šimca o pitanjima tzv. političkog predstavništva.

I jedan i drugi su istakli vrlo ozbiljne nedostatke hrvatskog izbornog i političkog sustava, potpuno neodrživu situaciju da milijuni Hrvata izvan Hrvatske ne mogu ostvariti svoja temeljna politička prava te da je neodrživa činjenica da im je ustavno čak ograničena politička ravnopravnost s državljanima koji žive u Hrvatskoj. Dr. Šimac se vrlo oštro osvrnuo na neznanstvenu, necivilizacijsku i karikaturalnu formu tzv. poreznog obveznika u raspravama o izbornom i političkom pravu, s upozorenjem da takva kategorija ne postoji u politološkoj znanosti o političkim pravima, te da je to vrlo opasan pokušaj slabljenja samih temelja državne legitimnosti. Istaknuo je da je neodrživo da se u zakonodavnom domu hrvatskog naroda zastupnici ponašaju kao zastupnici regija, nekakvih interesnih grupa, manjina, predstavnici svojih, kako je rekao, lokalnih sredina, općina i gradova, s naglaskom da u Saboru svaki zastupnik mora predstavljati ukupan hrvatski narod, sve državljane bez obzira gdje živi i da je to temeljna zadaća zakonodavnog doma i svakoga njegovog člana.

S tim u svezi, voditelj je potencirao pitanje modela izbornoga sustava i načina izbora zastupnika, naglasivši da je pri ovakvom izbornom modelu s deset plus dvije izborne jedinice, zastupnik temeljem izborne odgovornosti prema onima koji ga biraju zapravo nužno usmjeren na zastupanje separatnih interesa nasuprot svenacionalnih, ističući čak i one antagonizirane kao u slučaju Pupovca i politike manjine, koja njega bira u Sabor. I dr. Šimac i profesor Gjidara su izričito zastupali s uvjerljivom znanstvenom, pravnom i politološkom argumentacijom, nužnost kreiranja izbornog modela koji će osigurati nacionalnu odgovornost zastupnika i stvaranje pretpostavki za kreiranja nacionalnih politika u interesu svih državljana Republike Hrvatske.

S tim u svezi profesor Gjidara je jasno naglasio svoju već publiciranu tvrdnju u znanstvenim radovima, iznesenu kroz pitanje jesu li Hrvati izvan Hrvatske ranjiva skupina prema praksi suda za ljudska prava u Strasbourgu, stavljajući to u kontekst pitanja o presudi suda u Muenchenu Perkoviću i Mustaću i prirodi osuđenog režima, da Republika Hrvatska mora sve učiniti kako bi se institucionaliziralo političko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske i omogućilo im se prije svega kroz izborni sustav pravo potpune participacije u državnim politikama. Dr. Šimac je naglasio da njega ne zanima jedan ili tri preferencijalna prava, da je to kozmetika, te da on kao državljanin sa sviješću o svojim političkim pravima želi odlučivati o svakom zastupniku u Hrvatskom saboru. To je smisao pune demokracije u jednoj nacionalnoj državi, zaključio je dr. Šimac.

Profesor Gjidara je s tim u vezi, a u okviru pitanja o načinu donošenja najviših državnih odluka i kreiranju nacionalnih politika, snažno naglasio, navodeći nevjerojatne primjere iz osobnoga iskustva s hrvatskim sveučilišnim profesorima, pojam lojalnosti prema državi i narodu, kao civilizacijsku paradigmu, ali i standard obveznosti. Nazočnima je ispričao prispodobu s jednim zagrebačkim kolegom, kome je isticao lojalnost kao nužnu formu obveznosti i u konačnici pitanje osobnog morala, a koji mu je obveznost pokušavao tumačiti kao odnos znanstvenika i fakulteta na kojemu radi. “Taj čovjek uopće ne shvaća da njemu plaću samo prosljeđuje fakultet, on ne shvaća da ga plaća hrvatska država i da je njegova lojalnost prvenstveno određena obvezom prema hrvatskom narodu i državi, a ne prema fakultetu.”, rekao je profesor Gjidara. S tom prispodobom zapravo je uz dodatna objašnjenja i navodeći primjere iz osobnog iskustva iz Francuske, snažno upozorio na nevjerojatne činjenice da profesori s hrvatskih sveučilišta izravno sudjeluju u međunarodnim destrukcijama i klevetanju hrvatskoga naroda. I Gjidara i Šimac su istakli da je to činjenica koju ne bi tolerirala ni jedna moderna demokratska država.

U razgovoru, pitanjima koja je potencirao voditelj razgovora, a kasnije i kroz čitav niz pitanja sudionika tribine iz publike, valja istaknuti kategoričan, pomalo iznenađujući stav, profesora Gjidare da Francuska nikada neće pristati na federalni koncept Europske unije koji zastupa Njemačka. Iznenađujući zbog javne percepcije u Hrvatskoj, da su Macron i Merkel zapravo nositelji te ideje. I Gjidara i Šimac su jasno istakli da Europska unija ne može opstati bez uvažavanja suvereniteta nacionalnih država, a na eksplicitno pitanje voditelja može li Europa, a u okviru nje i Hrvatska kao država opstati bez kršćanske kralježnice, i dr. Šimac i profesor Gjidara su jasno naznačili da nitko i ništa ne može opstati bez uvažavanja svoga istinskog identiteta, pri čemu je dr. Šimac istaknuo snažnu kršćansku poziciju Roberta Schumanna, kao utemeljitelja suvremene Europske unije. Bilo je tu čitav niz zanimljivih detalja i informacija koje sudionici nisu imali prigode nikada čuti niti pročitati u hrvatskim medijima, primjerice da Sud Europske unije u Luksemburgu rješenja i sve procese vodi isključivo na francuskom jeziku, pa da je imperativ svih studija europskog prava, koje je upravo Gjidara bio ustanovio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a koji su prestali postojati na žalost, frankoponska upravna i pravna tradicija, vrhunsko poznavanje francuskog jezika, pri čemu je istaknuo još jedan paradoks suvremene Hrvatske da je dr. Siniša Rodin, hrvatski predstavnik u tom sudu europsko pravo završio u SAD-u na engleskom jeziku!? Gjidara je tu činjenicu iznio kako bi ilustrirao model upravljanja hrvatskom državom, improvizaciju i nužne loše rezultate u svim oblastima, gdje se u samome sustavu zanemaruju temeljna znanja i racionalna i znanstvena polazišta. Valja svakako naglasiti, prvenstveno zbog potencijalnog interesa javnosti sklone osobnu znatiželju usmjeravati prema imenima ljudi, da je profesor Gjidara na voditeljevo pitanje o očitoj podcjenjenosti upravnog prava u Hrvatskoj, koje se gotovo ni ne spominje u javnom i akademskom diskursu, naglasio da je to pravo apsolutno najvažnije za upravljanje državom te da je u Hrvatskoj otac Vesne Pusić, pokojni akademik Eugen Pusić „grobar“ upravno-pravne znanosti i struke.

Tijekom jedno i pol satnog razgovora, s voditeljem i publikom, profesor Gjidara i dr. Šimac istaknuli su čitav niz iznimno zanimljivih činjenica, stavova i iskustava te usvojenih znanstvenih uporišta o najbitnijim aspektima hrvatske državne realnosti, koje je publika rijetko kad i gdje imala prilike čuti pa su i pitanjima, a pogotovo nakon tribine sudionici s neskrivenim zadovoljstvom zahvaljivali organizatoru, a pogotovo gostima na, kako su isticali svi od reda, rijetko kvalitetnom i sadržajnom razgovoru i događaju.

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Pantovčak: INICIJATIVA TRIJU MORA IDE SNAŽNO NAPRIJED i konačno dokazala da nije protiv EU-a

Objavljeno

- datum

Inicijativa triju mora kojoj je cilj jače povezivanje srednjoeuropskog prostora dobila je puni zamah i konačno dokazala da nije protiv EU-a, Njemačke ni Rusije, niti da je američki trojanski konj, rekli su izvori iz Ureda predsjednice uoči trećeg summita inicijative idući tjedan u Bukureštu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje u ponedjeljak i utorak u glavnom gradu Rumunjske na sastanku na vrhu Inicijative triju mora, neformalne političke platforme o kojoj je ideju prvi put iznijela 2015., a vrlo brzo priključio se i poljski predsjednik Andrzej Duda, izabran upravo te godine, te se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog, povezivanja država Jadrana, Baltika i Crnog mora percipira kao hrvatsko-poljska inicijativa.

Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah.

Stoga se sada bukureštanski sastanak na vrhu može fokusirati na konkretnu provedbu projekata na polju prometne, energetske i digitalne interkonekcije. Cilj je da se s političke dimenzije inicijativa prenese na implementaciju projekata, naglašavaju u Zagrebu.

“Inicijativa je od 2015. do danas dobila zamah. Sada smo došli do toga da je uspješno odgovoreno na neka tumačenja da je riječ o protunjemačkoj i proturuskoj inicijativi odnosno američkom trojanskom konju.  Od starta smo naglašavali da ova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga”, istaknuto je na Pantovčaku uoči skupa u Bukureštu…

Prije svega, “Inicijativa se u Bruxellesu sve više doživljava kao nešto što doprinosi europskom jedinstvu”, naglašavaju izvori iz predsjedničina ureda, te dodaju da je najbolja potvrda te činjenice dolazak u Bukurešt predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma koja okuplja 12 zemalja Jadrana, Baltika i Crnog mora – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Poboljšanje infrastrukturnih veza tih zemalja ključni je uvjet za izgradnju prostora stabilnosti i napretka, što onda može dodatno pridonijeti i EU-u.

Drugi veliki pomak, kažu na Pantovčaku, je predstavljanje ove inicijative u Berlinu. “Njemačka je ovog ljeta izrazila interes uključiti se u inicijativu kao punopravna sudionica.

Na ovaj sastanak na vrhu dolazi kao ‘partnerska država’”, kazao je izvor, dodajući da će se naknadno vidjeti hoće li Njemačka biti uključena kao punopravna članica. Na sastanak u Bukurešt iz Berlina dolazi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass.

Dolazi i američki ministar energetike Rick Perry “što slijedi dugogodišnju liniju svih američkih administracija a to je da se europska, posebice energetska sigurnost, doživljava sastavnim dijelom američke nacionalne sigurnosti”, dodaju iz Ureda predsjednice.

Iako naglašavaju da inicijativa “nije američki trojanski konj”, priznaju da je dio analitičkih materijala koji su se pojavili kad se i kod nas konceptualizirala inicijativa izrađen u suradnji američkih, ali i – ističu – europskih think tankova.

Izvori naglašavaju da se ne radi, kao što se govorilo, ni o “sanitarnom kordonu” prema Rusiji, te podsjećaju da je i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila predstavljena ta platforma i predan mu katalog projekata, na što je on kazao da je Rusija otvorena za provedbu nekih projekata ako se slože članice.

I druge zemlje izražavaju interes za sudjelovanjem u inicijativi, kako one iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva tako i one iz Istočnog partnerstva.

“Inicijativa ostaje otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva ali je otvorena za partnerstvo sa zainteresiranim susjednim državama”, kazali su na Pantovčaku.

Tri ključna elementa sastanka na vrhu

U Bukureštu bi trebalo biti potpisano pismo namjere o utemeljenju zajedničkog fonda inicijative, te biti potvrđen popis od 40 konkretnih projekata – od kojih je Hrvatska priložila 11- na polju energetike, prometa i telekomunikacija.

Dok većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz sredstava Europske unije, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a, pojašnjeno je na Pantovčaku. Najavljuje se i snažna nazočnost europskih financijskih institucija – svoje su sudjelovanje najavili predsjednik EBRD-a i Europske investicijske banke.

Uz to, na ovom summitu trebao bi biti potpisan sporazum o suradnji gospodarskih komora zemalja Inicijative.

Hrvatska predstavlja 11 projekata

Od 40 projekata, Hrvatska je za treći summit u Bukureštu priložila 11 projekata na tri temeljna područja na kojima se inicijativa zasniva:  3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije, najavljeno je.

Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s hrvatskom vladom, naglašavaju na Pantovčaku. Ukupna vrijednost hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura.

Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura).

Na području digitalne komunikacije radi se o nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregatske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura).

Poslovni forum

Uz summit, u Bukureštu će se održati i poslovni forum koji će okupiti oko 600 sudionika, najviše iz zemlje domaćina, a iz Hrvatske će sudjelovati predstavnici Hrvatske gospodarske komore i nekoliko tvrtki.

Po otvaranju foruma u ponedjeljak održat će se predsjednički panel na kojemu će Kolinda Grabar-Kitarović održati govor na temu „Inicijativa triju mora u izazovnom međunarodnom kontekstu“.

“Forum bi trebao olakšati okupljanje predstavnika kompanija iz 12 zemalja inicijative, SAD-a, ostatka EU-a, zapadnog Balkana te zemalja Istočnog partnerstva. To će postati redoviti godišnji događaj”, kaže se u najavi skupa iz Bukurešta.

Hrvatska predsjednica u utorak će govoriti na plenarnoj sjednici summita pod nazivom „Inicijativa koja ostvaruje rezultate – ključni projekti iz područja energetike, transporta, digitalne povezanosti. 3SI kao pokretač kohezije i konvergencije EU i jačanja transatlantske veze“.

(Hina)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno