Connect with us

Istaknuto

Moramo do kraja godine ući u Eurozonu

Published

on

HNB JE PARADRŽAVA U PARADRŽAVI     Guverner HNB-a Boris Vujčić stalno je plašio naciju. Njegove zle slutnje dodatno su rušile naš kreditni rejting. Naša jedina nada je monetarno olakšanje ECB-a. Nameće se imperativ da do kraja godine onako partizanski, na silu, uđemo u Eurozonu.

Ne mogu vjerovati svojim očima. To je moguće samo kod nas. U tijeku su dva državna udara u naše dvije paralelne paradržave! Naš monetarni guverner provodi reokupaciju paradržavne središnje banke, a novi namjesnik RH preuzima apsolutističke ovlasti. Jedan drugoga potiču na samovlašće. Dvije su činjenice neoborive. Prvo, naša središnja banka nije niti hrvatska, niti narodna, nego jedna ogromna strana mjenjačnica. Drugo, Tihomir Orešković dobio je mandat da provede sporazum Domoljubne koalicije i Mosta. 

Reokupacija Hrvatske 

Život kreira interesne skupine. Guverner HNB-a rastrčao se na sve strane da odvede novog predsjednika Vlade na noge stranim činovnicima. “Moja pozicija je jasna, monetarna politika mora biti nezavisna” – uzvratio je korektno premijer, u svojoj izjavi za Bloomberg. I dodao frazetinu: “Kakva je u svim europskim zemljama”. To je istovremeno njegov odgovor profesoru i znanstveniku Ivanu Lovrinoviću, koji opet zahtijeva transparentan rad naše središnje banke. “Nitko nema pravo kritizirati HNB čak i ako ostvari gubitke u svojim operacijama” – izjavila je Marijana Ivanov, profesorica monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tako je kreirana dogma o nepogrešivosti pape. Ivanov se nekorektno očituje prema kolegi iz struke, kojega doživljava kao konkurenciju u istoj znanstvenoj disciplini. Zapravo je smiješno pomisliti da se neka zemlja može izvući iz teške depresije tako što guverner središnje banke i predsjednik vlade provode svatko svoju nezavisnu politiku. 

Face iz ECB-a radije trpe neravnoteže koje dolaze iz Hrvatske, nego da nekom našem guverneru objašnjavaju elementarne postavke monetarne politike. Imamo nevjerojatnu situaciju da je Hrvatska izvan Eurozone, a ipak više eurizirana od članica Eurozone. Svijet je ostao zatečen genijalnošću hrvatskih guvernera. Ekonomije Eurozone prilagođavaju se osciliranju eura, a mi imamo medicinski fenomen da je kuna vezana na nemirni euro i posve stabilna. Pliva u intervalu 7,4-7,7  za potrebe šverca velikih razmjera. Kaže se da je HNB zaradio velike novce. 

Druženje s genijalnim izumiteljem Vujčićem polako djeluje i na ordinarnog i pomalo dosadnog premijera Oreškovića, koji ovih dana najavljuje svoju konfliktnu strategiju kao našu konzistentnu realnost. Orešković je shvatio da smo visoko eurizirana zemlja. I da se stoga trebamo fokusirati na alkemičarsko povećanje konkurentnosti i produktivnosti, bez deprecijacije kune. Da bi nakon toga najavio novo zaduživanje zemlje. Svi znamo da će produktivnost izostati, pa premijer planira na ljeto pokrenuti kampanju za prodajom hrvatskih obveznica. Naravno, ako nam kreditni rejting dodatno padne, tako da investitori mogu računati na veće prinose. Uostalom, i ove će godine u fondove u vlasništvu banaka sjesti naših novih 5,5 milijardi kuna II. mirovinskog stupa, na koje ćemo isplatiti visoke prinose. Damo svoju gotovinu da bi otplaćivali toliki kredit, i duplu kamatu, na svoju gotovinu i na kredit. Budale treba dotući! “Novi premijer Orešković od listopada je napravio tri milijarde dolara deficita” – izjavio je profesor Tihomir Janjiček. Sve u svemu, Lovrinović i Janjiček bore se za uspostavu monetarne suverenosti, dok Orešković i Ivanov nastupaju suprotno tome – ostavljam vama da pronađete odgovarajući izraz.

Okupacija se nastavlja

“Imamo pravo znati što se događa u HNB-u, kakav je financijski izvještaj i pitati ono što nas zanima” – izjavio je profesor Ivan Lovrinović. I dodao: “Kao što je to običaj u svim ostalim zemljama ovog svijeta”. Orešković je hladno odgurnuo Lovrinovića, ugrožavajući tako koaliciju HDZ – Most, odnosno krhku grančicu na kojoj On, “moćni” suveren Orešković sjedi. Lovrinović je brzo uočio kvalitetan izlaz iz procedure Unije za prekomjerni deficit, kroz zamrzavanje promašenog i preskupog II. mirovinskog stupa. Nije to smio spomenuti prije nego što preuzme neku višu poziciju, jer je uslijedio bijes bankara i onih analitičara koji ubiru novce na konto II. mirovinskog stupa, odnosno na račun svih nas. Mene osobno najviše su zaprepastili istupi analitičara Velimira Šonje, koji ovih dana besramno brani ono što se obraniti ne može.

“To i nije koalicija, nego politički ortakluk. Njihov razlaz bit će doista rastava braka na ciganski način” – tako profesor Janjiček komentira koaliciju HDZ-a i Mosta. “Bivši premijer Zoran Milanović trošio je nemilice, kao pijan u kavani. Ostavio je golemi deficit i Hrvatskoj će trebati desetak godina da bi se popravilo stanje koje je on ostavio. A i novi premijer Tihomir Orešković se izgleda ugledao na Milanovića. Smiješno je da dopredsjednik Vlade Božo Petrov ne zna gdje se rezalo u proračunu. Kao i to da pojedine saborske zastupnice imaju 55 godina i dobivaju naknadu za odvojen život od roditelja.” U Saboru se u utorak postavilo jedno zanimljivo pitanje: jeli cirkus sa imenovanjem ministra branitelja proizveden namjerno, da bi se u novom proračunu ignorirali zahtjevi branitelja?

Resetiranje sustava 

Zašto se pritajio Tomislav Karamarko? Strpljivo čeka da se prije prijevremenih parlamentarnih izbora formiraju nove ekipe u svim onim društvenim subjektima koji izravno ili posredno utječu na rezultate izbora. Na našoj javnoj televiziji posložen je novi urednički tim za objektivnije izvješćivanje Javnosti, imat ćemo i objektivnije Vijeće za elektroničke medije, a u utorak smo saznali da je smijenjen šef PNUSKOK-a. MUP i tajne službe opterećeni su repovima poput svastike u Splitu, praćenja Bože Petrova, snimanja predsjednice Kolinde, i komromitacije Josipe Rimac. Tu je i psihijatrijska tortura nad Markom Franciškovićem, nakon njegovog javnog prepucavanja s tadašnjim ministrom policije Rankom Ostojićem, koji je, vidi vraga, na čelu novog Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Ispada da se Francišković na kratko sklonio izvan sanatorija zvanog Hrvatska. Tomislav Karamarko reče da je MUP iskorišten za stranačke ciljeve SDP-a. Što je sa troškovima “naše” diplomacije? U kojoj imamo predstavnike koji otvoreno blate Hrvatsku.

Ne sluti na dobro glasina da iza Mosta stoji klan Stipe Mesića. Imamo rezanje troškova Mesićeva ureda, ali to ne znači da Mesić ne igra svoje igre. I da ih neće igrati. Zašto Mesićev ured nije posve ukinut? Kao zaseban centar moći. Još uvijek djeluje i Manolićev ured. Navodno su baš Mesić i njegovi srušili Ivu Sanadera, ali država to nije kapitalizirala u odnosu na MOL, dopuštajući da Mađari zapostave naše rafinerije. Hoće li se to promijeniti? Ako su naše rafinerije neisplative, neka ih država preuzme i pokrene subvencioniranu proizvodnju, sa domaćim inputima, ako ništa da održimo razvijenu strojarsku struku i strojarsku tradiciju u Sisku, Rijeci i sličnim proizvodno orijentiranim gradovima. Eto prilike da povećamo svoju produktivnost. I svoju konkurentnost!

U drugim krunama 

Orešković je izjavio za Bloomberg da namjerava prodati državnu imovinu vrijednu oko 30 milijardi eura. Kome? Tko u zemlji ima taj novac? Tko će namaknuti tolike najamnine, za sve što će stranci imati u RH? Svjetska banka ne savjetuje nam prodaju državne imovine, niti privatizaciju javnih poduzeća. Iz Bruxellesa je stiglo upozorenje: Rok za korištenje fondova Unije iz starog kohezijskog okvira 2007-13 istječe za 9 mjeseci. Hrvatska bi mogla ostati bez trećine planiranih sredstava. Europska komisija traži i ubrzavanje korištenja novog okvira. EK zahtijeva efikasniju hrvatsku državu na svim razinama. 

Pa, da vidimo kako se to središnje banke ponašaju “u svim europskim zemljama”. Sveriges Riksbank najstarija je središnja banka, osnovana davne 1668. Njen moto je “Hinc robur et securitas” – snaga i sigurnost. Njen glavni cilj je održati stabilnu inflaciju na razini 2 posto godišnje. Kao i ujednačenu vrijednost švedske krune, što opet znači da se švedska kruna ne može vezati na euro, koji jako oscilira. HNB je vezao kunu za euro, ali tako da bonace eura propuštamo, ubacujući se samo u oluje. Zahvaljujući sluganskoj politici HNB-a u odnosu na uvozni lobi, nama se i bonace eura reflektiraju kao oluje. Dok nam godinama dijeli packe, kao da sa ovom depresijom nema nikakve veze, HNB nam bezobrazno zavlači ruku u džep. Kod nas se to prepoznaje kao neovisnost. A druga strana svake neovisnosti je lopovluk.

U srpnju 2009. Sveriges Riksbank postala je prva središnja banka koja je uvela negativnu kamatu na depozite -0,25 posto. U listopadu 2014. Sveriges Riksbank srušila je na 0 posto “repo rate” iliti diskontnu stopu za pozajmice poslovnim bankama, da bi u veljači 2015. pala na -0,10 posto. Riksbank je kupila državne obveznice za 30 milijardi kruna, nakon čega je diskontna stopa pala na -0,85 posto, da bi ove godine imala još jaču oseku -1 posto! Godinu dana ranije, Danmarks Nationalbank intervenirala je na tržištu deviza unošenjem 8,56 milijardi eura, kako bi podržala dansku krunu oslabljenu globalnom krizom. Poznato je da u uvjetima recesije središnje banke snižavaju diskontne stope, što je kod nas izostalo, čime je odgođen oporavak gospodarstva. Kod nas se pojavila deflacija, ali diskontna stopa nije na vrijeme prilagođena – tek su se ovih dana pojavile nekakve najave, nakon što je kolaps odradio svoje. Iako nam Orešković sugerira drukčije, Sveriges Riksbank nije neovisna poput HNB-a i ne gleda što paše ECB-u i stranim poslovnim bankama, nego je posvećena ravnotežama u interesu švedskog gospodarstva.

U Eurozonu do kraja godine ili nikada 

Zašto srljati u Eurozonu? Pa, naša je situacija u tom smislu jako jednostavna. Pametno je ne ući u Eurozonu, pametno je napustiti Uniju, ali ako je Eurozona naš zacrtani cilj, ako to ne možemo izbjeći, onda moramo ući mimo maastriških kriterija konverergencije, do kraja ove godine. Ako želimo potražiti spas u monetarnom olakšanju ECB-a. Kriteriji iz Maastrichta obuhvaćaju (1) stabilne cijene, (2) deficit proračuna do 3 posto BDP-a i državni dug do 60 posto BDP-a, (3) stabilan tečaj, i (4) stabilna dugoročna kamatna stopa na državne obveznice, koja ne smije za više od 2 posto prijeći odgovarajuću kamatnu stopu u tri zemlje članice s najnižom inflacijom. Ako ostanemo u Uniji i izvan Eurozone, naši će dugovi stalno rasti, pa neme šanse da bilo kada udovoljimo 2. maastriškom kriteriju. Naime, nećemo ući niti u treći krug monetarnog olakšanja ECB-a, što znači da će nas dugovi progutati.

Eurozona tone u recesiju. Usprkos monetarnom olakšanju ECB-a i padu cijena nafte, Eurozona ima rast samo 0,3 posto, što vrijedi i za Njemačku, i to nas sve brine. Italija je zahvaćena monetarnim olakšanjem, ali je ipak stagnirala. Kao što napominje Ratko Bošković, kineski uvoz pada 16 mjeseci zaredom, što znači da je nova velika recesija praktično počela. Kinezi više neće kupovati skupe njemačke automobile, pa glavni nosač Eurozone već dahće, dodatno izložen migracijskom pritisku iz islamskih zemalja. Nemojte se zanositi ljubavlju Njemačke prema Uniji. Već prilikom uvođenja eura, Njemačka je mudro prepolovila vrijednost izvezene marke. Njemačka će sličnu igru provesti i prilikom ukidanja eura ili uvođenja eura više brzina. Ekonomisti Credit Suissea tvrde da Eurozona neće preživjeti slijedeću recesiju.

Neke spasitelje trebamo pritvoriti 

Kuda vodi ovo razvlačenje sa smjenom Vujčića na čelu HNB-a? Koliko sam razumio, do 2222. trebamo ustanoviti jeli Vujčić pljačkao sve nas preko nepostojećih inozemnih dnevnica. Božo Petrov traži izmjenu Zakona o HNB-u kako bi se tamo mogla poslati državna revizija glede tereta monetarnog petljanja – troškovi putovanja kojih nije bilo, subvencioniranje kamata zaposlenicima, rekreacijski troškovi, maserke i maseri, sredstva protiv monetarnog zamora, slastice i pijača svih vrsta. Sve se moguće zloporabe mogu lakše ustanoviti ili opovrgnuti nakon što naš parlament smijeni Vujčića, sa prihvatljivim obrazloženjem ili bez njega. Država je zakonski dovedena u blokadu, i sada za svaku promjenu na bolje ulazimo u dugu “demokratsku” proceduru.

Nego, kako to naša najveća mjenjačnica zaradi milijarde kuna? Budite oprezni, jer se može dogoditi da HNB prevali svoje troškove na konverziju kredita sa klauzulom u švicarskom franku, koji će se u konačnici prebaciti na državu. Osim prihoda od kamata, HNB naplaćuje naknadu za superviziju kreditnih institucija, na što upozorava udruga Kreda. Prema publikaciji HND-a “Godišnje izvješće 2014.” riječ je o oko 40 milijuna kuna. Za ovu godinu guverner Vujčić povećao je naknadu sa 0,01 posto na 0,0103 posto od iznosa ukupne imovine u kreditima. HNB na superviziji kreditnih institucija dnevno zarađuje oko 150 tisuća kuna, bez da išta radi – znamo da HNB nije mogao dati podatke o kretanju kamata. Zapravo je riječ o reketu – banke toliko plate da stvarna supervizija izostane.

Tvrtko Dolić/croative.net

Komentari

Istaknuto

PRKOSNO IZ TURSKE – Cavusoglu: Tursku neće zaplašiti Trumpove prijetnje

Published

on

Došao je novi, žestoki modgovor iz Turske koja sada izaziva odgovorom Sjedinjenim Državama da se neće dati zastrašiti nakon što ju je američki predsjednik Donald Trump upozorio da će biti ekonomski uništena ako napadne kurdske snage u Siriji.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu prekorio je Trumpa, kazavši na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Ankari da “strateški partneri ne komuniciraju putem Twittera i društvenih medija”.

“Naši kanali su otvoreni”, rekao je, dodajući da je Trump dva puta nazvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kako bi razgovarali o koordinaciji povlačenja američkih snaga iz Sirije.

Sjedinjene Države će “uništiti Tursku ako napadne Kurde“, napisao je Trump na Twitteru u nedjelju, predloživši da se uspostavi “sigurna zona široke 20 milja (32 km)”.

„Isto tako, ne želim da Kurdi izazivaju Tursku. Rusija, Iran i Sirija će imati najveću korist od dugoročne američke politike uništavanja DAEŠ-a u Siriji — prirodnih neprijatelja. I mi imamo koristi, ali sada je vrijeme da dovedemo naše trupe kući. Zaustavite beskrajne ratove!“, istakao je Trump tada u svom tweetu.

Trump je u prosincu najavio da će povući svoje postrojbe iz Sirije, proglasivši rat s Islamskom državom završenim.

“Prijetiti Turskoj ekonomski ne vodi nikamo”, rekao je Cavusoglu, podsjetivši da je upravo Erdogan prvi predložio uspostavu sigurne zone.

Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin poručio je da teroristi ne mogu biti partneri i saveznici.

“Turska očekuje od SAD-a da poštuje naše strateško partnerstvo i ne želi da teroristička propaganda na njega baci sjenu.”

Naglasio je da ne postoji razlika između Islamske države, Kurdistanske radničke stranke i sirijskih Kurda. “Nastavit ćemo se boriti protiv svih njih”, poručio je putem Twittera.

Sirijski Kurdi bili su najučinkovitiji američki saveznici u borbi protiv Islamske države.

Erdogan je prošli mjesec odgodio planiranu vojnu ofenzivu na sjevernu Siriju, ali i upozorio da to neće biti unedogled.

Komentari

Continue Reading

Istaknuto

“Dostajala je jedna jedina Marijina suza” da bi zloduhova moć okopnila…

Published

on

“OBRED” knjiga/film o egzorcizmu     Služba egzorcizma iznimno je važna i potrebna služba u Katoličkoj Crkvi, ali je iz raznih razloga pomalo zanemarivana zadnjih stotinjak godina. Iz tih, kao i drugih jednako važnih povoda, naš portal će u nekoliko nastavaka objaviti najupečatljivije dijelove knjige “Obred” američkog novinara Matta Baglija. Riječ je o istinitoj priči koju je novinar zabilježio i čiji je glavni lik američki svećenik Gary Thomas (inače hrvatskog podrijetla, njegov djed je u SAD došao iz područja Baćinskih jezera i promijenio prezime Tomić) koji je ispričao svoj duhovni put od svećenika skeptičnog prema egzorcizmu do glavnog egzorcista u jednoj kalifornijskoj biskupiji. (više…)

Komentari

Continue Reading

Istaknuto

Sezona račvastih jezika

Published

on

Nedavno je Tomislav Jonjić u ”Bujici” iznio zanimljivu opasku. Rekao je, otprilike, da sama pojava Zlatka Hasanbegovića djeluje na samozvane antifašiste baš kao svračići na guju nevjestu iz Šume Striborove. Ne mogu se suspregnuti i ne odati se, nego moraju isplaziti račvasti jezik i tako otkriti svoju zmijsku narav.

Da ništa drugo korisno nije učinio Hasanbegoviću bi već i zbog toga bilo zajamčeno ugledno mjesto u suvremenoj hrvatskoj politici. Otkako se pojavio na hrvatskoj političkoj sceni, Hasanbegović na sebe privlači toliku količinu mržnje pseudolijevih i projugoslavenskih snaga da na temelju toga možemo pouzdano ustvrditi da je riječ o iznimnom političaru i domoljubu.

Kukavni prebjeg u Bandićev tabor, stanoviti Polovanec, pokušao je izgovor za bijednu izdaju opozicije pronaći u Hasanbegovićevu prezimenu. Kao, Hasanbegovićevo prezime nije zagrebačko! Hvala Bogu da Bandićevo jest. No, treba biti pošten i dodati da tzv. Bandićeva opozicija nije ništa drugo ni zaslužila nego da bude izdana. Jer ne izdati Anku Mrak i Gordana Marasa – to nije ništa drugo do izdaja zdrave pameti i dobrog ukusa. Ali pustimo sad to, vratimo se Hasanbegoviću i račvastim jezicima. Na Polovanca se nadovezao Beljak pokušavajući galamom i bezobrazlukom nekako zabašuriti činjenicu da upravo tajnik njegove stranke, Ilija Ćorić, održao Bandića na vlasti u Zagrebu.

Beljak na svom profilu piše: ”… a Hasanbegović je, uz Kusturicu jedan od važnijih izdajnika bošnjačkog naroda. I jedan od važnijih učenika i sljedbenika Luburića i Pavelića, samo je prevelika kukavica da to javno i prizna. Efendija Hasanbegović je obični domaći izdajnik, kriptonacist i lažov.” Nepatvoreni govor ljubavi, to ni Glavašević i Matić ne mogu nadmašiti! Međutim, ne piše stručnjak za autoradije u afektu, to ne. Štoviše, svaka je riječ pomno odvagana. Paralela s Kusturicom, nepriznavanja Hasanbegoviću prava na hrvatski identitet, ubacivanje u priču Luburića i Pavelića, domaćih izdajnika i nacista, kao i nazivanje Hasanbegovića efendijom – sve je to sračunati da Hasanbegovića što više uvrijedi, obezvrijedi i, nada se Beljak, omrzne u očima običnih Hrvata. Jer Beljak, vodeći se valjda vlastitim primitivizmom i mržnjom prema onima koji drukčije misle, misli da su Hrvati zadrti klerofašisti koji ne mogu prihvatiti da Hrvat može biti i islamske vjeroispovijesti.

Ovaj model ocrnjivanja Hasanbegovića lažni antifašisti perpetuiraju otkako se Hasanbegović pojavio na političkoj sceni. Tomić ga je zvao ”retardom i balijom”, Hajdaš Dončić poturicom, Frljić ga je u kazališnoj predstavi prikazao kao svinju itd. Iz toga se mogu iščitati dvije stvari: da tzv. antifašisti nisu antifašisti nego jugonacionalisti i da su Hrvati islamske vjeroispovijesti označeni kao meta prema kojoj se ne smije imati nikakvog obzira jer su smetnja obnovi Jugoslavije u bilo kojoj varijanti. Polovanec, Beljak i slični instinktivno osjećaju koga i kako treba napadati da bi se sebi priskrbio glas naprednjaka, antifašista, urbanog dečka.

No, ne brinu mene toliko šovinistički ispadi drugorazrednih političara ni govnom ovjenčanih pjesnika koliko sve češće strjelice odapete na Hasanbegovića i NHR i na desnim portalima. Nekako tu njušim HDZ-ov agitprop, cijele kohorte na baš bistrih trolova, svrha kojih je upornim ponavljanjem floskula o ”Hasinoj” nejasnoći i neodređenosti glede statusa Hrvata u BiH posijati nemir i nepovjerenje u biračko tijelo sklono kroatocentričnim političkim opcijama. Ako se odnosi s Bošnjacima nastave komplicirati, a svi su izgledi da hoće, to će se zabijanje klina između hrvatskih birača i sve omiljenijeg Hasanbegovića nastaviti još žešće nego dosada. Žalosno bi bilo ako bi Tomiću, Frljiću, Beljku i sličnima uspjela provokacija.

Uostalom, da bi Hrvatska uistinu mogla pomoći Hrvatima u BiH, nužno je da prethodno pomogne sama sebi, to jest da provede barem simboličnu lustraciju i riješi se ”partijskog nasljeđa”. Ta ”partijska” mreža, čini se, uspješno prelazi stranačke granice i još uvijek funkcionira kao jedina istinska vlast u zemlji. Hasanbegovićeva uloga u toj poželjnoj tranziciji, kako sada stvari stoje, mogla bi biti vrlo važna. Ako ništa drugo, ono barem da prikrivene zmije pokažu svoj račvasti jezik.

Damir Pešorda

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno