Connect with us

Magazin

‘Lending, dijer pesindžers, velkam tu Prpuša erport…’

Objavljeno

- datum

Na Prpuši, božeprosti, sami kamen. A teren ravan ka ravnalo: ako se propneš na prste od one stine na okuki di je strada Pava Lozo – jedan od viđenijih imotskih komunista koji je na podan Prpuše, umisto da smota ulivo, nastavija vozit pravo – vidićeš krovove prvih kuća u Cisti.

A do tamo, brat bratu, ima pet kilometara. Dritura taman za poletit.

Šta ima da je Živko Trogrlić, a on vam dođe bivši načelnik općine Šestanovac i nogometni sudac, vika da će na Prpuši niknit aerodrom. A narod mu se smija i odmanjiva rukon. Da nije bija načelnik u vrime kad je uza sami Šestanovac proša autoput, i naglas bi mu se rugali. Ovako, guštali su u sebi, ka šta inače ljubomorno guštaju oni šta misle da su redikula u drugome pripoznali.

Kad ono, ima tome dva miseca, Županija i službeno pridložila da se u novi prostorni plan uvrsti prpuška zračna luka. I to ne, ka šta je bila prva ideja, lučica za tandrkavce šta in propelu triba rukon zavrtit, nego prava pravcata zračna luka za međunarodne letove. Prpuša ka Frankfurt!

Na nju bi, jer grijota bi joj bila minjat ime – zamislite samo čut: “dijer pesindžers, velkam tu Prpuša erport” – slijetali i najveći svjetski avioni, pista joj je zamišljena u dužini od tri i po kilometra, a sve skupa bi, s putničkin terminalon i pratećin objektima, zapasalo 568 hektara. Vridnost aerodroma procijenjena je na 200 milijuna eura, a njegova izgradnja, govore u Županiji, neophodna je zbog prijema velikih aviona na, citiramo, “interkontinentalnim letovima koje postojeća zračna luka u Kaštelima ne može primiti”.

– Je, to će vam bit kad na vrbi rodi svirala – dočekao nas je aktualni šestanovački načelnik Pave Čikeš. Nije se žestio, ali je bilo jasno kako mu se priča o aerodromu popela navr glave.

Čija je to zračna luka

Čikeš je lukav, samu ideju ne odbacuje, bija bi, kaže, debil kad bi ima nešto protiv količine eura kakve njegovo misto nikad vidilo nije. Ali…

– E, ali. Ima puno toga “ali”. Prvo je pitanje čija je to zračna luka, ko bi je gradija. Poznato je, naime, da je ne bi gradili ni Općina, ni Županija, o njoj pojma nemaju ni naši susjedi iz Ciste i Lovreća, pa čak ni država jer je u državnom planu prometne povezanosti nema. Dakle, recite mi, ko bi je gradija?! Očito su nečiji drugi interesi u igri, a nije na meni da iz žablje perspektive pogađan šta se događa među orlovima – slikovito će Čikeš, načelnik poznat po tome šta je, kad su pustili Gotovinu i Markača, tri dana sa svog prozora na razglas pušta domoljubne pisme.

Da je on urednik, a s njime se slažu i neki drugi općinari, novinare u Šestanovac nikad ne bi posla. Sve to s avionima na Prpuši ionako je, po njemu, iluzija.

A o životu u iluziji sami Prpušani – Merčepi, Vukušići i Rubići – sve znaju. Šta je, uostalom, nego iluzija kad čuješ da ti isprid gostione staje auto i kad njih četvero, umisto dva kila pečenoga, svaki po kavu naruče.

– Oš pošteno? Ne znan kad san janje zadnji put na ražnju vidila, eto! Dikod kome spremin tripice i to ti je sve od spize šta se traži – jada se Ojdana Merčep iz čuvene krčme “Kod Brune”.

Rušili bi kuće

Janjetina im je bila nadaleko poznata. Iz čitavog omiškog kraja potezalo se do Ojdane. A danas, šta kriza, šta autoput, u krčmi samo Ojdana i pojačan dokumentarac o američkoj netaknutoj prirodi na Prvome programu.

– A đava će ti znat šta bi bilo bolje. Ja samo znan da ovako dalje ne iđe. Ni za struju ne mogu zaradit. Možda bi s aerodromon krenilo nabolje, ipak bi se tu zaposlilo svita, a i mladost bi se imala za što vratit. A opet, čujen da bi tribalo rušit neke kuće, pa mi ni to nije drago – zbunjena je Ojdana.

Ništa lakše nije ni Stipi Merčepu. Ni njemu nije milo čut da bi tribalo kuće rušit. Čije? Kojin redon? A šta bi se dobilo umisto njih? Puno pitanja ima Stipe, a odgovor nijedan.

Rušenje je, koliko smo svatili, činjenica. Ukoliko bi, naravno, došlo do gradnje aerodroma. A neće. O tome više zna Jerko Merčep koji je, ka predsjednik Eko-etno udruge “Radobiljski vrisak”, i podnija primjedbe na prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.

– Zaseoci Gornji Merčepi, Gornji Vukušići i Gornji Rubići bi se morali rušit jer se nalaze na lokaciji predviđenoj za aerodrom. Tu se, nadalje, nalazi i nekoliko vrijednih arheoloških nalazišta, a argument protiv gradnje je i razlika u nadmorskoj visini, koja između sjeverne i južne kote obuhvata zračne luke iznosi 60 metara. Problem je i vjetroelektrana za koju je već ishođena lokacijska dozvola, a u neposrednoj blizini nalazi se i najveći ekološki voćnjak višnje maraske u Hrvatskoj, u koji je do sada uloženo oko deset milijuna kuna – navodi Jerko Merčep samo neke od razloga koji su, uvjeren je, dovoljni da Županija odustane od svoga, po njegovu mišljenju, smiješnog nauma.

Rušilo bi se, doznajemo, oko 200 objekata. A među njima i crkva sv. Ivana Krstitelja i groblje. A upućenijeg u crkvena pitanja u šestanovačkom kraju od don Većeslava Šupuka nema. Znamenit je don Većeslav, skoro ka i njegova crkva Posrednice Svih Milosti u Katunima. Zdanje je to s dva zvonika i s najvećon krunicon na svitu. Drvene balote su Šupuku poslužile za zrna od očenaša, pa ih je obisija oko vrata manjen od dva zvonika. A sve to ispod 30-metarskog križa na brdu Gradina. Dođi, Kerume, pa plači!

– Lipo, a? Nema vakih, ni križa, ni crkve, nigdi. Jeste unutra bili, ajmo, valja vam vidit kakve nam je Botteri vitraje i mozaike načinija, ne bojte se, nećete to u Splitu nać – puca od ponosa legendarni župnik, dok se sklanjamo što od kiše, a što od aerodroma.

U Katunima je don Većeslav već 36 godina. Dobar je, kaže, to narod. Samo, izumire.

– Eno – sad smo već u autu, vozi nas do crkve sv. Ivana Krstitelja i upire prston u zakrakunate kuće – tu već godinama niko ne dolazi. Sve pusto i raseljeno. Kad san ja doša, Katuni su imali 2130 duša, a sad niti 800. Ja san ih sam 1360 pokopa. Evo, i priključer san ima jedan sprovod, a jučer dva. A štaš.
Slovo H između dva zvona

– Ništa, velečasni. Nego, šta ćemo s aerodromom?

– Kako narod odluči, neka tako i bude. Pa, neću valjda ić protiv svog naroda. Ja ću blagoslovit šta god oni reču.

– A ako bude tribalo crkvu sv. Ivana Krstitelja micat?

– Briga me, nek miču. Samo nek naprave drugu, još lipšu.

A od one stare za don Većeslava lipše nema. Neće on to priznat, jer ipak je u obnovu “katedrale” u Katunima uložio više od šest milijuna kuna, a i još će, ko zna koliko, dok je skroz ne završi. A opet, ova mala, na Prpuši, baš je njegova.

– Ja san je 1983. izgradija. I nju i groblje da ovi sa Prpuše mrtve više ne moraju daleko nosit. A znaš da me, kad je bila gotova, napalo da san od crkve napravija ustašku kapu.

– Ko vas je napa?

– Zna se ko.

Kiša ne staje, a mi stojimo prid neobičnom crkvom i drćemo. Tražimo ustašku kapu. A Šupuk se sića kako su mu te 1983. godine prijatelji savjetovali da se vrati u Australiju.

– Rekli su mi da me ni dragi Bog neće spasit ako ne utečen. Ma, di ću bižat, taman san se bija vratija.

– Velečasni?

– Molin?

– Ja ustašku kapu ne vidin.

– A kakoš vidit ono čega nema. A vidiš li ono slovo H između dva zvona?

VINKO VUKOVIĆ Snimio: NIKOLA VILIĆ/CROPIX

Jerko Merčep: Stručnjaci su utvrdili da nema ni minimalnih uvjeta za gradnju zračne luke

Priča o aerodromu na Prpuši neodrživa je iz više razloga. Jerko Merčep tvrdi kako je Udruga “Radobiljski vrisak” o svome trošku angažirala stručnjake koji su, veli, utvrdili da predviđena lokacija ne zadovoljava ni minimalne uvjete potrebne za zračnu luku.

– Na Prpuši je nemoguće graditi zračnu luku iz meteoroloških, topografskih, navigacijskih, građevinsko-geoloških, prometnih i urbanističko-ekoloških razloga. To je riječ stručnjaka, odnosno rezultat analize koju su trebali napraviti u Županiji prije nego što su izišli s ovim neodrživim prijedlogom. Pozivamo ih stoga da iz Prostornoga plana u potpunosti izostave obuhvat koji predviđa zračnu luku u Šestanovcu, jer ćemo u suprotnom podignuti tužbu pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske – tvrdi Jerko Merčep.

 

 

Komentari

Komentari

Magazin

NEVJEROJATNO: Pogledajte kakvu je sliku Trump stavio na zid Bijele kuće!

Objavljeno

- datum

To bi mogla biti maštarija svakog republikanskog predsjednika – druženje u baru s dičnim prethodnicima iz prošlih godina, desetljeća pa čak i stoljeća.

Za Donalda Trumpa taj fiktivni “happy hour” postoji u obliku slike koja visi na zidu Bijele kuće.

Slika prikazuje neobično mišićavog Trumpa kako nasmijan sjedi za stolom s Abrahamom Lincolnom, Richardom Nixonom, Dwigtom Einsenhowerom, Ronaldom Reaganom i Georgeom Bushom mlađim. Pokraj njih, oslonjen nogom na stolac stoji Theodore Roosevelt, a za leđima su im George Bush stariji i Gerald Ford.


To je slika o kojoj se proteklih par dana i sati, ne prestaje pričati!

Radi se o slici “Republikanski klub” Andyja Thomasa, koju Trump nije naručio, ali ju je negdje vidio, jako mu se svidjela pa je zamolio za otisak i objesio ga na zid Bijele kuće.

Čini se da se predsjednici dobro zabavljaju i svi ispred sebe imaju piće, osim Trumpa u čijoj je čaši dijetna Cola.

Sa slikom se u međuvremenu nemilosrdno izruguju na društvenim mrežama.

A neke od varijanta koje smo pronašli na društvenim mrežama donosimo i ovdje:

‘Ženljubci’ koji nisu dovoljno platili, pa ih dame, osjećajući se prevareno – tuže!

hombres total(itari)os …

Razni komentari se pojavljuju na Twitteru.

“Imate mogućnost ukrasiti Bijelu kuću djelima posuđenim iz Smithsoniana ili Nacionalne umjetničke galerije, ali ne, vi ćete je dekorirati sranj.. iz šoping centra”, napisao je novinar Benjamin Freed.

Trump se nije javno pohvalio da ima sliku, ali je primijećena na zidu u sklopu njegova intervjua za emisiju “60 minuta” CBS-a.

Ni autor Andy Thomas nije znao za to. Njega je Trump nazvao i zatražio otisak, ali Thomas nije ni slutio da će završiti na zidu.

“Oduševljen sam. Pretpostavljao sam da će završiti negdje u ormaru, a ne na zidu”, kazao je novinarima.

Twitter | dnevno | Ekskluzivno |Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

SILAJDZIC MU POKUŠAO OBJASNITI, ALI… snimka Komšića iz 2006. viralan na Internetu: ‘To će Hrvatima ogaditi BiH!’

Objavljeno

- datum

 SILADŽIĆ MU JE POKAZAO GDJE MU JE MJESTO, ALI TO PODKAPACITIRANIMA I DANAS NIJE JASNO    Snimka emisije iz 2006. godine u kojoj su gostovali istaknuti političari iz BiH, Haris Silajdžić i Željko Komšić, viralni je hit koji je zapalio društvene mreže.

Video prikazuje razgovor dvojice političara tijekom kojeg Silajdžić sugovorniku Komšiću objašnjava problematiku koja je aktualna upravo ovih dana nakon što je Komšić postao članom Predsjedništva  BiH iz reda hrvatskog naroda.

– Smatram da, ako živimo u sistemu etničkog predstavljanja te ako Bošnjaci biraju bošnjačkog predstavnika, a Srbi srpskog predstavnika, nije pravedno prema Hrvatima da netko za njih bira njihovog predstavnika.

Smatram da je to opasno za BiH i da će to građanima hrvatske nacionalnosti ogaditi BiH. A to može dovesti do toga da Hrvati traže treći entitet – kazao je Silajdžić dok mu je Komšić, nezadovoljan onime što čuje, želio nešto proturječiti.

Silajdžić i Komšić o uzurpiranju hrvatske glasačke volje 2006. godine :

Video se u tome trenutku prekida, a mnogi korisnici na Facebooku su ostavljali ovakve poruke:

– Đe ga nađe, bravo!

– Lijepo mu je čovjek objasnio prije nekih 12 godina.

– Ništa nemam ni za dodati, ni za oduzeti.

– Gledam ovo već neko vrijeme i razmišljam što to Komšiću nije bilo jasno.

MP/Foto:screenshot

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

Što će se dogoditi ako mjesec dana jedete 2 banane dnevno?

Objavljeno

- datum

Banane su omiljena hrana majmuna, što i nije tako čudno, budući da su vrlo ukusne i hranjive, a osim toga, prava su riznica odličnih tvari!

Nutricionisti tvrde da za samo mjesec dana od kada počnete jesti dvije banane dnevno, zdravstveno stanje bi vam se trebalo značajno poboljšati!

Banane sadrže vrlo malo natrija, ali dosta kalija, što je odlično za regulaciju krvnog tlaka i zdravlje srca. Znanstvenici su ustanovili da svakodnevno konzumiranje banana može smanjiti rizik od nastanka srčanog udara za čak 40% – donosi atma.hr.

– Ukoliko imate problema probavnim sustavom, poput zatvora, pojedite nekoliko banana. One su odličan izvor vlakana pa će brzo riješiti vaše probleme sa crijevima.

– Osjećate se malaksalo i bez snage? Banane će vam pružiti prijeko potrebnu energiju, a odličan su izbor i za užinu prije vježbanja! Sportaši je imaju redovno u svojoj torbi!

– Banane su odličan lijek i za žgaravicu, jer su dobar izvor antacida, koji reguliraju ovo neugodno stanje.

– Ukoliko je vašem organizmu potrebno željezo, banane vam mogu pomoći. Tvari iz banane stimuliraju crvena krvna zrnca i proizvodnju hemoglobina, pa značajno pomažu malokrvnim osobama.

– Odlična je protiv grlobolje i kašlja.

– Triptofan je vrlo važan za tijelo, jer ga organizam koristi da bi ga pretvorio u serotonin, hormon sreće. U bananama ga ima dosta pa zato kada se osjetite loše ili vam se čini da je na pomolu depresija, navalite na banane!

– Znanstvenici su ustanovili da studenti koji jedu bananu za doručak, međuobrok i nakon ručka imaju znatno veću razinu koncentracije. Kalij iz banane potiče rad mozga i olakšava učenje i pamćenje.

-Trudnice pojačano trebaju paziti na prehranu, a banana je zdrava, ukusna i olakšat će tegobu koja pogađa većinu trudnica. Banana će podignuti razinu šećera u krvi, što vam treba kada osjećate jutarnje mučnine, piše atma.hr.

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno