Connect with us

Društvo

JESTE LI ZNALI? FRANCUSKA I DALJE UBIRE KOLONIJALNI “POREZ”!

Objavljeno

- datum

Četrnaest afričkih zemalja, nekadašnjih francuskih kolonija, iako su odavno stekle nezavisnost, još i danas plaćaju porez svome kolonizatoru – Francuskoj!

Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.

Slobodni, ali siromašni

Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivst, u tekstu objavljenom  u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.

Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.

No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza koji je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.

Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.

SUMMIT-MITTERRAND-FRANCE-AFRICA
Gvinejski predsjednik Sekou Toure i francuski Francois Mitterand na franko-afričkom summitu 1983. godineFoto: AFP

Ubojstva i državni udari

Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympijev san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.

Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Neće ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnut u državnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.

Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.

Legionari ruše vladare

Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protiv Davida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije, Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.

U  listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.

U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…).  Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.

 

CENTRAL AFRICAN REPUBLIC-JEAN BEDEL BOKASSA-3988
Jean-Bedel Bokassa, centralnoafrički diktator i samoproglašeni car na vlast je došao državnim udaromFoto: AFP

Bez Afrike bili bi siromašni

Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je:
“Bez Afrike, Francuska bi dospjela u društvo zemalja Trećeg svijeta”. Njegov prethodnik, François Mitterrand još je 1957. proročanski ustvrdio: “Bez Afrike, Francuska neće imati budućnosti u 21. stoljeću”.

U ovom trenutku, čak 14 afričkih zemalja dužne su Francuskoj, kroz kolonijalni ugovor, davati 85 posto svojih novčanih rezervi Francuskoj središnjoj banci.

FRANCE-ANDORRA
“Bez Afrike, Francuska bi bila u društvu zemalja Trećeg svijeta”, govorio je bivši predsjednik Jacques ChiracFoto: AFP

Otkidaju od usta i daju Francuskoj

Iako je zapadni svijet odbacio takav zao kolonijalni sustav, Francuska nije spremna napustiti ga joj svake godine, kroz tzv. kolonijalni porez, donosi navodno oko 500 milijardi dolara.

Koutinin piše kako se afričke čelnike često optužuje za korupciju i služenje tuđincima, a na štetu vlastitih nacionalnih interesa, no postoji objašnjenje za takvo ponašanje. Oni naprosto rade tako jer se boje da će biti ubijeni ili svrgnuti, tvrdi Koutinin.

Odredbe Kolonizacijskog pakta iz 1950. godine

Teško je povjerovati kakvih se ugovornih obveza moraju držati bivše francuske kolonije u Africi, danas formalno neovisne države. Evo nekih ključnih stavki:

KOLONIJALNI DUG Sve novonastale “nezavisne” države trebaju otplatiti infrastrukturu koju im je izgradila Francuska tijekom kolonizacije;

NACIONALNE REZERVE Sve bivše kolonije moraju deponirati svoje novčane rezerve u Francuskoj centralnoj banci. Gruba je procjena da Francuska godišnje “ubere” oko 500 milijardi dolara od zemalja koje praktički i nemaju pristup svome novcu;

PRIRODNI RESURSI Francuska ima ekskluzivno pravo na novootkrivene prirodne resurse na teritorijama bivših kolonija;

JAVNI NATJEČAJI Bivše kolonije moraju na natječajima dati prednost francuskim firmama;

VOJSKA I VOJNI SAVEZI Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata te imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama;

SLUŽBENI JEZIK Obveza je da francuski bude službeni jezik tih zemalja i da se koristi kao jezik u obrazovnom sustavu;

PODNOŠENJE RAČUNA Države moraju Francuskoj slati godišnje izvještaje o svojim financijskim stanjima.

-
Prizor iz Gvineje koja je 1958. stekla neovisnost od Francuske
Izvor: net.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Društvo

Susret s prof. dr. sc. Josipom Jurčevićem na temu “Hrvatska u raljama Borga”

Objavljeno

- datum

Hrvatska udruga Benedikt

poziva članove i prijatelje na susret s prof. dr. sc. Josipom Jurčevićem, povjesničarom, analitičarom i publicistom koji će se održati u petak, 25. svibnja 2018., s početkom u 20 sati u prostoru Hrvatske udruge Benedikt u Splitu (Dubrovačka ulica 15). 

Tema susreta bit će “Hrvatska u raljama Borga”.

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

(VIDEO) Zvonimir Troskot: ‘Uspjet ćemo, narod je uz nas, a protiv su Obersnel, Pupovac, Plenković i Beljak’

Objavljeno

- datum

Foto: Snimka zaslona

“Uspjet ćemo, narod je uz nas, a protiv su Obersnel, Pupovac, Plenković i Beljak. Obersnela ćemo tužiti jer se ponaša kao orijentalni despot; on je boljševik, a ne demokrat koji profesore ustavnog prava naziva ‘umobolnicima’”, rekao je koordinator Građanske inicijative ‘Narod odlučuje’ – Zvonimir Troskot – u Bujiici.

Studirao je u Švicarskoj, Argentini i Singapuru, igrao je za Dinamo i mladu hrvatsku nogometnu reprezentaciju, a suigrači su mu bili Luka Modrić, Niko Kranjčar, Vedran Ćorluka i Eduardo da Silva… Kao revizor je radio u Pricewaterhouse Coopersu, a sada je zaposlen u jednoj farmaceutskoj kompaniji. Odlučio se građanski aktivirati “zato jer želi ostati u Hrvatskoj”.

Troskot je u Bujici odgovorio na pitanje zašto se priključio Građanskoj inicijativi ‘Narod odlučuje’: “Ostao sam u Hrvatskoj jer sam se senzibilizirao za naše mlade, koji nažalost zbog vladajućih političkih struktura moraju napuštati Hrvatsku. Morali su otići u Dublin i Frankfurt… U Irskoj je službeni jezik postao hrvatski… Ti mladi ljudi gledaju s čežnjom prema svojoj domovini. Ja i dalje smatram da je Hrvatska jedan dijamant koji još uvijek, nažalost, nije zasjao…”

Naveo je i primjer Hrvatice, koja je sjela na autobus i došla iz Münchena kako bi pomogla u volontiranju: ”Riječ je o jednoj prekrasnoj gospođi, zove se Anamari Šustar, koja je kada je vidjela što se sve događa i što nam sve rade privilegirane političke kaste, sjela na autobus i uputila se u Zagreb, volontirala je cijeli dan, skupila veliki broj potpisa i vratila se u München.”

“Političke elite šalju poruku da želimo destabilizirati Hrvatsku, a u biti, već je destabilizirana odlaskom preko 300 tisuća mladih Hrvata. Ta destabilizacija nije došla od naše inicijative nego od političkih vlasti u kojima HDZ sada igra glavnu ulogu”, jasan je Troskot.

Nije ostao dužan niti GONG-u: ”Zadnjih dana nas često napadaju, a radi se o interesnoj grupaciji financiranoj javnim novcem, čiji je dugogodišnji voditelj postao izvršni tajnik SDP-a. Ono što čujemo od Pupovca i SDP-a, prepoznajemo i u retorici GONG-a! Toliko o njihovoj vjerodostojnosti.”

Troskot nije štedio niti gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i najavio je tužbu protiv tog SDP-ovca: ”Navodili smo relevantne procjene uglednih hrvatskih ustavnih stručnjaka glede drugog referendumskom pitanja o ulozi manjina, a on je to nazvao ‘umobolnim’! Ne samo stručnjake, već i sve one koji su dali svoj potpis za referendum! Tu se obezvrijeđuje svaka osoba – pa i stručnjaci koji su cijeli svoj život posvetili proučavanju prava. Mislim da je skandalozno da jedan gradonačelnik, koji je po vokaciji biolog izjavljuje tako nešto.”

”U Obersnelovim postupcima se vide elementi totalitarizma, jer bi svakom građaninu Rijeke trebalo biti omogućeno da se izjasni po ovom pitanju, nevezano slaže li se s nama ili ne. Čak bi rekao da ima i elemente orijentalnog despotizma jer si je Obersnel dao za pravo da razmišlja umjesto građana Rijeke i time ih je sve duboko uvrijedio. On je pravi boljševik!”, dodao je Troskot.

Culej podržao referendum

U emisiju se iz Vinkovaca javio saborski zastupnik HDZ-a Stiv Culej, podržao je referendum i ne boji se sankcija: “Ono što je dobro za Hrvatski narod, dobro je i meni. Mnogi su predugo u Hrvatskom saboru, a nisu to ničime zaslužili!”

Culej se slaže s time da Milorad Pupovac ne bi smio odlučivati o sastavu Vlade i proračunu, a komentirao je i Obersnela: “On je tipični predstavnik boljševičke demokracije.”

Culej je osudio ponašanje pojedinih trgovačkih centara u Vinkovcima koji su zabranili prikupljanje potpisa na parkinzima, a Troskot se nadovezao: “Zanimljivo, kada je Todorić upravljao Agrokorom, ispred Konzuma smo smjeli prikupljati potpise, a sada kada upravljaju Plenković i Dalićka – ne smijemo!“

Podrška Roka Antića

Iz Kistanja se u Bujicu javio Roko Antić, zamjenik načelnika općine: “Da se svi potpisuju k’o mi u Kistanjima, skupili bi milijun i po’ potpisa! Čim je Pupovac protiv, znamo da smo na pravoj strani. Nema bolje reklame za referendum, nego kada mu se protive vodeće političke stranke poput HDZ-a, SDP-a, HNS-a i predstavnici manjina na čelu s Pupovcem! Od ove neprirodne koalicije imamo samo nasilno nametanje rodne ideologije putem Istanbulske konvencije i saborske zastupnike bez izbornog legitimiteta. Zamislite, cijela država mora iščekivati što nam Pupovac ima poručiti!

Antić je u Bujici opisao kako to izgleda kada se u HDZ-u sastavljaju izborne liste: “Primjer iz mog političkog iskustva je takav da kada se slažu liste za parlamentarne izbore to je bratoubilački rat! Do posljednjeg trenutka se ne zna tko je na listi. Imate cinkarenja, nervoze, podmetanja… Ljudi odu na toalet i vrate se s promijenjenim mišljenjem!”

”Milorad Pupovac nije predstavnik Srba u Republici Hrvatskoj, kao što ni Radin nije legitimni predstavnik svoga naroda. Oni isključivo rade samo za vlastite džepove, a to je pričao još Ivo Josipović… S njime se slažu i drugi političari kao i pripadnici nacionalnih manjina,“ nadovezao se Troskot na Antića. Video pogledajte OVDJE.

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

IGOR VUKIĆ predstavlja novu knjigu RADNI LOGOR JASENOVAC

Objavljeno

- datum

Hrvatski pravoslavac IGOR VUKIĆ

PREDSTAVLJA SVOJU NOVU KNJIGU

RADNI LOGOR JASENOVAC

 

U Nakladi Pavičić, Posebna izdanja, projekt ‘U logoru’, u PETAK, 25. svibnja 2018., s početkom u 12.00 h, u Novinarskom domu u Perkovčevoj 2 u Zagrebu, Igor Vukić će predstavit novu knjigu

RADNI LOGOR JASENOVAC

te će se upriličiti

RAZGOVOR S AUTOROM VODI UREDNIK KNJIGE

 

Je li to ona knjiga koja pokušava revidirati povijest ustaškog logora? Jest. Je li točno da ona polemizira s onima koji su lagali o Jasenovcu? Nije, ona im je posvećena. Je li knjiga proustaška? Jest, koliko i prokomunistička i pročetnička. Donosi li ona posljednju istinu o Jasenovcu? Ne, ona želi sudjelovati u probijanju puta prema istini o Jasenovcu. Na čemu se knjiga zasniva? Na istraživanju fondova Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, tj. na 700 arhivskih kutija jugoslavenske Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, na 200 kutija dokumenata civilnih i vojnih vlasti NDH, na golemoj građi OZN-e, UDB-e i SDS-a SRH i SFRJ, na zbirkama dokumenata iz partizanskih izvora i svjedočenjima bivših logoraša te na znanstvenoj i publicističkoj literaturi. Kome je knjiga namijenjena? Svakom čitatelju koji se ne boji istine.

Ulaz slobodan!

Prodaja knjige po prigodnoj cijeni!

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno