Connect with us

Tvrtko Dolić

Ivicu Todorića razotkrila je Crkva u Hrvata

Objavljeno

- datum

 TKO JE TOLIKO KVALITETNO INFORMIRAO BOŽU PETROVA?    Kako je Božo Petrov kao tradicionalno neupućeni predsjednik Hrvatskog sabora prvi doznao za kolaps Agrokora? Lex Agrokor je ozakonjeni nastavak privatizacijske pljačke – na bubanj idu Konzum, Mercator i proizvodni brandovi svjetske razine. Razina otpisa ovisi o snazi vjerovnika ili kupca, sve u negativnom smislu.

Priznajem, kriv sam! Jedan sam od onih koji su prigušivali istinu o Agrokoru. Uredništvo tjednika 7dnevno imalo je opaka saznanja o stanju u Agrokoru, a osobno sam branio taj kontaminirani a ipak jedini kanal do Javnosti, barem na razini tiskanih medija.

Naime, Agrokor i Todorić kontrolirali su Tisak, a on je kontrolirao distribuciju tiskovina, pa sam bio mišljenja da je bolje zaobići Todorića, nego od njega dobiti vruću povratnu pljusku, odnosno sabotažu distribucije 7dnevno, što bi donijelo šutnju i o svim ostalim problemima. Tisak nije mogao izbaciti iz igre tiskovine poput Jutarnjeg i Večernjaka, ali je za tjednik 7dnevno sužena distribucija i bez većeg zamjeranja Todoriću, jer je korporacija Agrokor umrežena na skoro sve sustave u zemlji. Za probu sam redovno kupovao oba primjerka 7dnevno u susjednom špeceraju, ali nije bilo načina da stigne i treći primjerak, dok se u slijedećem najbližem dućanu nepotrebno ponuda povećavala, čime je generirana veća remitenda, što je opet dovelo do slabijeg financijskog rezultata i povlačenja nekih uglednih komentatora, koji opet nisu mogli razumjeti diktat novca, pa su znale pasti teške riječi, s obje strane. Podzemlje je toliko umreženo, da kada pišete o nekom konkretnom kriminalu, zamjerite se baš svima.

Nije strašna visina, nego pad

Gajio sam nadu da će se pad Ivice Todorića odvijati poput božanske drame na Olimpu, već zbog budućih književničkih i filmskih ostvarenja na tu temu. Ništa od toga. Nigdje niti traga bilo kakvom sustavu vrijednosti. Lokalni bogovi naglo su se posakrivali. Svima nama ponuđen je Ivica Anti-Orion, pun ljudskih mana. Bog je postao čovjek! A Isusu niti traga. Posuđivao je novce i od samog sebe! I tako rješavao pojedine dugove samom sebi! Todorić tvrdi da je 650 milijuna kuna otišlo EBRD-u, za isplatu njihovog udjela, kada su izašli iz vlasništva. Začkoljica je u tome što je Todorić udjele EBRD-a otkupio za sebe. Kako kaže, pozajmicu od 192 milujana kuna proslijedio je za kamate PIK toggle kreditorima. Na početku krize Agrokor, u ožujku ove godine, Todorić je svome koncernu Agrokor prodao dionice Mercatora za 40 milijuna eura. Lex Agrokor sve više se prezentira kao velika farsa, dogovorena s Gazdom, “našim” stvarnim premijerom. Na žalost svih nas, pad Agrokora bit će predmet beskrajnog istraživanja dubokog kriminala, pravog bezdana. Da parafraziram Nietzchea, nakon što je Ivica Todorić umislio da je Bog, sam Stvoritelj je umro, zaprepašten svojim (ne)ljudskim proizvodima u strukturama Agrokora i “hrvatske” države. U najgorem trenutku, prepušteni smo sebi. A ono, država je posve korumpirana – svi smo potencijalno lopovi, samo što neki od nas nisu ugrabili pravu priliku. Pojavile su se teze da su dubioze Agrokora nastale zbog kupovanja skupog donjeg rublja. Istina, bilo je obiteljske bahatosti, putovanja na Ibizu, zaposjedanja hrvatskih dvoraca, helikopterskih kava, turističke okupacije otoka, našeg provincijskog preseravanja svih vrsta. Sve je to odnijelo milijarde kuna, ali se zaobilazi ono važnije: Agrokor je bio nepresušan bankomat za “hrvatsku” elitu, na razini društvenog ugovora, kakvi su kod nas uobičajeni. To nije moglo promijeniti niti istražno povjerenstvo Sabora iz 1996. godine, koje je ustanovilo da država pogoduje Agrokoru. Sve je to bilo jedan isti kupleraj. U Agrokoru su se kvalitetno uhljebljivali državni dužnosnici, nakon isteka mandata. Primjerice, uvezani su kao zaposlenici ili preko njihovih poduzeća ili projekata: Zdravko Marić, Branko Mikša, Damir Kuštrak, Željko Rohatinski, Marijan Benko, Davorin Mlakar, Nikica Valentić, Vlado Čović, Ninoslav Pavić, Ivan Granić (Vetel).  Dnevno novinstvo proziva akademika Zvonku Kusića kao suvlasnika poliklinike Aviva (?). Na razini kreditiranja i pozajmica imamo brojne banke i slične financijske kuće. Glede političara, pristizali su ili su se vraćali oni koji nisu sebi osigurali novu kraljevsku dužnost, u nekom javnom poduzeću, državnoj ili društvenoj ustanovi. Zanimljivo, uhljebi HNS-a radije su zaposjedali javna poduzeća. HDZ je došao na vlast s obećanjem da će potisnuti HNS-ove kadrove u javnim poduzećima, da bi na kraju koalirao s HNS-om i otvorio novi priliv HNS-ovih uhljeba. HNS-ovci su u svibnju tražili ostavku ministra Zdravka Marića, a danas su njegova tjelesna straža. Zanimljivo, sve u sjeni lex Agrokora. Koje se podzemlje i koji kriminalci kriju iza više od tisuću Agrokorovih repo-ugovora, to ne zna niti Ivica Todorić. Tko je sve upetljan u kriminal Agrokora? Tko nije? Šefovi državnih tijela za borbu protiv korupcije šute kao zaliveni. Hrvatski branitlej Stevo Cuklej zbog toga je u Saboru, za vrijeme rasprave o Agrokoru i saborskom povjerenstvu za Agrokor, prozvao Željka Jovanovića, koji je šutke pregledavao mobitel, kao da ga se sve to ne tiče. Cijela država šuti o tome da su pripreme za prodaju pojedinih segmenata Agrokora pokrenute prije šest godina, tri godine prije preuzimanja Mercatora, i prije pokušaja Agrokora da sa srbijanskim Delta Maxijem Miroslava Miškovića izgradi najsnažniju maloprodajnu korporaciju u središnjoj i istočnoj Europi, što je sličilo na korporacijsku obnovu Jugoslavije. Koliko je Jamnice popila Pivovarna Laško, tada najveći dioničar slovenskog Mercatora?

Frizeraj ide dalje  

Što je s bilo kakvim izvješćem za 2017. godinu, za prva tri kvartala ove godine? Dajte nam grube procjene! Svi znamo da je 2016. bila katastrofa, a evo je protekla skoro sva 2017. Koja će najvjerojatnije biti još gora. Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da su stanje u Agrokoru znali baš svi, od Vlade RH do dobavljača, banaka i vjerovnika. Eto, svi su znali sve, svi osim HNB-a, koji je bio dužan nešto poduzeti protiv financijskog i ekonomskog potkopavanja RH. Kao i za slučaj Franak, Vujčić nas uvjerava da je on uporozoravao na stanje u Agrokoru. Vjerojatno je savjetovao svoju obitelj na obiteljskom okupljanju. Da je bilo drukčije, “neovisni K plus guverner” brzo bi pao. Znate, kada banda opljačka banku, onda bankar i njegova ekipa u istu pljačku skrivaju sve svoje dubioze. Kriminal bivših vlada, i ove sadašnje, kao i kriminal svih ostalih institucija, uključujući sve postave HNB-a, sve se to skriva u aferu Agrokor. Može se reći da je bezobrazno da obitelj Todorić postane smokvin list za svu tu bandu. Najnovije (revidirano, konsolidirano) frizirano izvješće ne razotkriva kriminalne radnje Ivice Todorića i ekipe, nego više ukazuje na propuste revizorskih kuća glede prezentiranja poslovanja Agrokora u prethodnim godinama. Dakle, revizorska tvrtka ukazuje na propuste prethodnih revizija. Kako nas revizorski ceh uvjerava, u svome najnovije revidiranom izvješću, ukupna imovina Agrokora (Agrokor grupa, uključujući Agrokor dd i povezana društva) iznosi 41,75 milijardi kuna, što je 10 milijardi kuna manja nego u prethodno friziranom izvješću za 2015. Postoji li neki veliki kantar za tako velike sustave, uvučene u sve pore našeg ekonomskog i/ili finacijskog života? Važemo li Hrvatsku? I, koliko je stanje zemlje lošije od stanja Agrokora? Kako procijeniti vrijednost Leda i Jamnice. Jer, nisu u pitanju samo vrijednost pogona i nekretnina, i stanje računa, kao i radna i stručna sposobnost zaposlenika u proizvodnji, nego i vrijednost izgrađenih brandova, koji su svjetska razina. Coca Cola ne procjenjuje Jamnicu na temelju bilance Jamnice. Dobavljači Agrokora prijete blokadom Agrokora ako ne budu namireni 85 posto! Tko je tu lud? Sve te njihove proizvode preplatili smo 85 posto. Prema istom frizeraju, ukupne obveze na kraju 2016. iznosile su 56,28 milijardi kuna. Sve prezentirano bankarski, nakon pljačke. Na kraju 2016. evidentiran je gubitak kapitala na razini 14,5 milijardi kuna. Prema najnovijem revizorskom izvješću, kapital Agrokora smanjen je za 2015. i 2016. za nešto više od 22 milijarde kuna. Konsolidirani gubitak za 2016. iznosi 11,04 milijardi kuna, dok je u 2015. na razini 3,6 milijardi kuna. Ranija uprava je za 2015. iskazala konsolidiranu neto dobit 1,17 milijardi kuna. Reklo bi se: da se plati veći porez, ali ne za dobro našeg proračuna, nego samo zato da se podijele visoki bonusi. Istovremeno je strana konkurencija iskazivala gubitak, i tako izbjegavala plaćanje poreza. Uz neograničeno besplatno kreditiranje. 

Razotkrivanje se kanalizira u novu pljačku

Znamo da je Agrokor bio sistemski uzidan, kao koncern koji država mora svako malo spašavati, što zbog velikog broja zaposlenih, što zbog Agrokorove prisutnosti u svim segmentima našeg poslovanja. Kada nije bilo druge pomoći, Agrokor je preuzimao državne rezerve u drugoj polovici isteka roka valjanosti. Prisjetimo se da je Agrokor ulazio u sve što je uključivalo protok novca, a posebno gotovine. Kupljen je Tisak, a u maloprodaji Konzuma i u marketima Superkonzuma mogli ste plaćati svoje račune, čime je Todorić provocirao sustave kojima je bio dužan velike novce. Sve što nam se danas servira zapravo je bacanje prašine u oči opljačkanoj naciji. Prisjetimo se kako smo za Dukat govorili da je dobro ako je u vlasništvu Hrvata Luke Rajića, pa je glatko prodan francuskoj korporaciji, a cijena Dukatovog maslaca od 250 grama dostigla je u maloprodaji 25 kuna, blago nama. Nakon što su dionice naših brandova pale, američki fondovi preuzimaju velike količine. Ante Ramljak priznaje da se sastao s predstavnicima fonda Knighthead 30. ožujka, dakle prije donošenja lex Agrokora. Ramljak je postao vladin povjerenik za Agrokor nadnevka 10. travnja 2017, da bi tri dana kasnije predložio fond Knighthead za predstavnika vlasnika obveznica u privremenom vjerovničkom vijeću. Ops! Goranko Fižulić postavlja nezgodno pitanje: ako je KHCM kupio obveznice prije početka rada izvanredne uprave Agrokor, kako su predstavnici KHCM-a mogli izjaviti da su svoju odluku o ulaganju donijeli nakon “mnogobrojnih susreta s gospodinom Ramljakom i njegovim timom”, kao i s ključnim članovima Vlade. Zanimljivo je da KHCM 31. prosinca 2016. nije imao niti jednu obveznicu Agrokora, a danas je predstavnik većine vlasnika obveznica. Koje je zadaće Martina Dalić preuzela od MMF-a? Za razliku od Rajića, koji je naše prodao strancima, Todorić je kupovao inozemne kompanije, i opako stradao! Što ako je Agrokor srušen strogo na toj razini? Raspad Agrokora počeo je s prekomjernim širenjem jedne korporacije iz zemlje snage RH. Država više nije mogla podnijeti novi veći “regionski” Agrokor. Na razini obavještajnog uplitanja, preuzet je isisani slovenski Mercator, da bi sveukupno promašena politika Agrokora, Vlade RH i Europske komisije, pokrenula ekspanziju u Srbiju i BiH. Možete zamisliti koje su tržište Srbija i Republika Srpska za jednu ustašku korporaciju. Što se dogodilo nakon što su problemi Agrokora postali poznati svima, izuzimajući nas obične porezne obveznike?

(1) Crkva ruši lažne idole. Iza projekta Mosta stoji Crkva u Hrvata, pa je ta stara majka moderne Hrvatske povela brigu o svome djetetu, pa i o tome u kakvo je društvo upala ta lakomislena i povodljiva Croatia. Crkva u Hrvata prirodno je uvezana na Rim, zapravo na Vatikan, koji ima svoju komunikaciju i svoja saznanja na svjetskoj razini. Banke i kapital Katoličke crkve imaju svoje financijske linije interesa i svoj financijski utjecaj, a kada Petrov nasljednik ide na odbacivanje svog pomalo poremećenog djeteta, našem Petrovu sa svojim informacijama i savjetima priskaču svećenici hrvatske nacionalnosti, rasuti svuda po svijetu. Problem je u tome što je zlo neiskorjenjivo, pa uvijek pronađe nove puteve za svoje ciljeve. Crkva se protivila privatizaciji banaka, onakvoj kakva je provedena, pa je banda blokirala Vatikan kroz prodaju naše dvije najjače banke talijanskim bankama. Kao, Talijani su naši. Crkva je svojevremeno spriječila privatizaciju naših voda, pa je banda našla načina da preuzme skoro sve naše brandove i punionice pitke vode. Iza prodaje HEP-a vrebala je privatizacija mnogih naših vodnih resursa. Crkva je prepoznala novog “neoliberala” Todorića već prilikom sukoba oko neradne nedjelje. Crkva je preko Bože Petrova obustavila zasipanje Todorića s našim novcima, da bi Vrag i vragovi prepoznali priliku i uskočili u novu koaliciju.

(2) Todorić je umislio da je sam Gospodin. Istovremeno je držao da je Božo Petrov uobičajen hrvatski političar. Najgluplji ateist, lažni vjernik, iskreni žderonja, lopina od glave do pete. Najslađe je poslužiti se s posuđenom karticom. “Krajem 2016. pokušao sam o tome razgovorati sa Zdravkom Marićem, ali on je rekao da je (glede Agrokora) sve uredno” – izjavio je Petrov. U siječnju su to potvrdili i drugi predstavnici Vlade. Nakon toga je HBOR dao više od 300 milijuna kuna Agrokoru, navodno za izvoz. I sada dolazi taj famozni sastanak “na kojemu smo bili Ivica Todorić, Ivan Crnjac, Martina Dalić, Zdravko Marić, Andrej Plenković i ja”. Slijedila je power point prezentacija Agrokora. Todorić je tražio pomoć države u iznosu 1,5 milijarde kuna, a usprotivio se samo Petrov. Dva tjedna nakon tog sastanka, Petrov je prepoznao što se događa, i podigao kaznenu prijavu.

(3) Todorić je zaista Bog. Znate, Ivica Todorić ili onaj tko stoji iza njega, izbacio je Most iz vladajuće koalicije, i još je nova koalicija HDZ + HNS + manjine provučena kroz iglene uši. Ovakvo bolesno natezanje do saborske većine mogli su opstruirati trojica zagrebačkih ugostitelja, da im se htjelo to provesti. Nameće se zaključak da su Andrej Plenković i ekipa ostali na vlasti jer tajno idu za ciljevima Ivice Todorića. Tužakanje između Ivice Todorića i Martine Dalić može biti dogovoreni spin. Dobavljači su se odrekli dijela svojih potraživanja, dok Sberbank kreće za nas opasnim putem da svojih 1,1 milijardi eura namakne od države, koja kroz lex Agrokor nije privatizirala tu korporaciju, ali je praktično stala iza nje, kao i iza takvog modela državnog intervencionizma. Može li država pomoći Agrokorovim dobavljačima, a ignorirati Sberbank. Trgovački sud ipak će odlučivati o zakonitosti kreditnog modela roll up, na temelju tužbe Sberbank. Bojim se da je sudac Mislav Kolakušić ponovno u pravu. Zar zaista netko u ovoj zemlji vjeruje da su Agrokor i svi ti uvezani dobavljači ušli u toliki minus a da silne milijarde nisu iznesene na tajne račune u financijskim oazama. Todorići su živjeli kraljevski, ali niti to ne može opravdati tolike dubioze. Kao da su neki postupci Vlade RH u svezi Agrokora namjerno provedeni protuzakonito i protuustavno, da bi Ivica Todorić ponovno uskrsnuo kao Orion i zagrabio iz naše pokradene blagajne, ako treba uz novo zaduživanje Hrvatske i svih nas.

NEJASNA ULOGA PRVIH SURADNIKA ANDREJA PLENKOVIĆA

Jesu li Zdravko Marić i Martina Dalić u sukobu interesa?

Zdravko Marić više se našao u sukobu pameti. Imamo konflikt da je isti došao u Ministarstvo financija na temelju preporuke da je u Agrokoru obavio velik posao na razini financija, a danas se brani da to nije istina, da nije imao nikakve veze s finacijskim izvješćima Agrokora, odnosno da o financijama nema pojma, što je najvjerojatnija istina, teško nama. Možemo zaključiti da su država i Agrokor izmjenjivali kadrove, neovisno o stvarnoj sposobnosti pojedinaca. Lakši slučaj Martine Dalić postao je teži. Naime, posrednik u poslovima između Vlade Čovića (vlasnik Zagreb-Montaže) i Ivice Todorića (vlasnik Agrokora) bio je Nexus fond, kojeg vežemo uz Borislava Škegru. Postoji opravdana sumnja da je Todorić gubitaša Kozmo prebacio fondu Nexus kako bi sakrio gubitke Agrokora. A ministrica gospodarstva Martina Dalić, bivša ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, bila je u Nadzornom odboru Partner banke, zajedno s Borislavom Škegrom, čime je započeta njena karijera na toj razini. Ne mora to ništa značiti, ali je u ovakvom društvu indikator određene umreženosti. Tko je preporučio Martinu Dalić Jadranki Kosor? Kada odstranite više frizerskih naslaga, saznate da Borislav Škegro nije prisvojio samo bocu viskija, nego je na vanjskom tajnom računu držao ogromne novčane kumulacije ove zemlje, da se “državi” nađu za crne dane, kako reče. Državno odvjetništvo nikada nije istražilo taj slučaj. Todorić i Zagreb-Montaža sagradili su centar Dalmare. Godine 2014. našli su se u dokapitalizaciji Dalekovoda. Revizorska kuća Baker Tilly, koja je načinila sporno revidirano izvješće za Agrokor, načinila je tada i izvješće za Zagreb-Montažu. Izronio je i Nikica Valentić, s kreditom Agrokora u stotinama milijuna kuna, a to znači da su na svoje došli svi dečki, zna se koji.

 

ZAGONETNO PRESVLAČENJE TODORIĆEVIH

Može li donje rublje pojesti tolike milijarde?

Svako je izvješće na svoj način konsolidirano, revidirano i frizirano. Prema ovome najnovijem, koje je Martina Dalić označila kao početno stanje (?), odnosno prema kaznenoj prijavi Ante Ramljaka, Ivica Todorić i obitelj, uključujući članove Uprave i nadzornih odbora,   oštetili su Agrokor za 7,8 milijardi kuna, što je na razini ulaganja Sberbank. Gotovo 2,3 milijarde kuna, prikazanih kao troškovi izlaska Agrokorovih tvrtki na burzu, potrošili su članovi obitelji Todorić za svoje privatne potrebe. Nejasni su ti troškovi donjeg rublja. Dakle, nije se prao samo novac. Todorići su tako često presvlačili da nije bilo vremena za bilo što kreativno. Sve se to kod nas može prikazati pod kampanje IPO-a. Druga stavka Ramljakove prijave odnosi se na 1,6 milijardi kuna pozajmica fizičkim osobama i poduzećima, koji su u poslovnim knjigama Agrokora pogrešno prikazani kao depoziti – 650 milijuna kuna Ivici Todoriću. Treća stavka Ramljakove prijave odnosi se na pozajmice koje je uzimao Agrokor od drugih, koje je knjižio kao svoj kapital. Tu je milijarda kuna pozajmljena od Adrisa, dok je 2,9 milijardi kuna pozajmljeno od poslovnih banaka.

SUDAC MISLAV KOLAKUŠIĆ

Stečaj Agrokora bio je bolja opcija od ovakvog lex Agrokora

Sudac Mislav Kolakušić ovih je dana kategoričan: “Osnivanje saborskog povjerenstva je ključno, jer će nam dati odgovore koje nećemo dobiti u kaznenom postupku: tko je i zašto dijelio hrvatsko blago za 0 kuna ili ispod cijene? Jeli za Agrokor pisan Zakon o najnižoj plaći 2.600 kuna, iako u Ustavu piše da svatko zaposlen u Hrvatskoj mora imati plaću koja mu omogućava dostojanstven život.” Problem je u tome što izuzimajući profesora Ivana Lovrinovića, u saborskom povjerenstvu imamo osobe koje su obnašale vlast i već propustile intervenirati u milenijskim zloporabama Agrokora. Lovrinović je podvukao da ga izbor u saborsko povjerenstvo neće spriječiti da iznese punu istinu o Agrokoru. Isto tako, naglasio je sudjelovanje Mosta u dvije “K plus vlade RH”, što treba uzeti uvjetno, jer su dužnosnici Mosta ušli u njima nepoznatu kaljužu. Ipak su reagirali prvi. Osobno želim naglasiti da se povjerenstvo Sabora ne treba baviti točnošću izvješća i bilanci, nego pripadnom mrežom na razini financijskog inženjeringa. Imamo isprepletonost politike i podzemlja. Slično se pitamo za Zakon o roku plaćanja, koji je postavljen na 60 dana, a onda je dodano da može biti drukčije, sve do godinu dana. “Kako je moguće da Porezna uprava kod ugostitelja pronalazi svaku lipu, a u slučaju Agrokora promakne 30 milijardi kuna?” Kolakušić je bio za to da se provede posve regularan stečaj Agrokora. Gradimo zaštitne mehanizme protiv određenih zloporaba, a onda ih ne primjenjujemo. Tako se ne gradi država, nego proizvodi nered. Tko će sve to platiti? Jesmo li sigurni da “spašeni” proizvođači nisu kroz lex Agrokor prevalili i one dubioze koje proizilaze iz njihovog lošeg poslovanja? Pa i mogućeg kriminala u tim poduzećima? Zašto su posve ignorirani mali dioničari i kuda to vodi glede povjerenja u tržište dionica i kapitala? Hoće li država obeštetiti male i sve druge investitore, koji su investirali na temelju friziranih izvješća Agrokora? Od malih dioničara do investitora razine Sberbank, i njegove 1,1 milijarde eura. 

>> (VIDEO) IZVRSNI KOLAKUŠIĆ O NALAZU REVIZIJE: Gubitak Agrokor grupe 11 mlrd, obveze 56 mlrd kuna

Tvrtko Dolić  

Komentari

Oglasi
Komentari

Tvrtko Dolić

Ante Ramljak ostaje neformalni povjerenik za Agrokor

Objavljeno

- datum

 ZAŠTO OSTAVKU NE DAJE MARTINA DALIĆ?    Sve bilo je predstava. Lopovluk se nesmetano nastavlja. Premijer Andrej Plenković jasno je naglasio da će Izvanrednu upravu Agrokora i dalje voditi Ante Ramljak, i nakon njegove neopozive ostavke na dužnost Izvanrednog povjerenika Vlade RH za Agrokor. Nesmjenjivost Ramljaka je programirana – nije imenovan njegov zamjenik.

Kako u nekoliko rečenica prezentirati aferu Agrokor? Pa, Agrokor nije niti započeo restrukturiranje. Posve je očigledno da to vrh RH ne zna provesti. U Vladi RH nema jednog jedinog čovjeka koji zna nešto o ekonomiji ili zdravoj monetarnoj i finacijskoj politici. Imamo grijeh nečinjenja u vrhu RH, uz prepuštanje cijelog prostora domaćim i stranim kriminalcima,  najgorem finacijskom inženjeringu i privatizacijskoj pljačku. Ante Ramljak, Martina Dalić i Andrej Plenković pridržavali su i pridržavaju kaos. Prihodi Agrokora padaju, Agrokor se spušta na slabiju tržišnu poziciju, nije imenovano stalno vjerovničko vijeće, dok su predloženi nacrt nagodbe i razvrstavanje vjerovnika u skupine puni nepravilnosti, i još su posve neusklađeni čak i sa smjerom privatizacijske pljačke kakva se nazire. Ministrica gospodarstva Martina Dalić priznala je pred saborskim Odborom za gospodarstvo da je ona autor lex Agrokora. A onda izjavila kako ne zna što bi mijenjala u tom zakonu. Krcatom nejasnim, protuustavnim i diskriminarajućim odredbama. Na istom ispitivanju bila je šaptačica Anti Ramljaku, do neukusa. Cijelo vrijeme u Javnosti se govori da su vjerovnici nezadovoljni s ostavkom Ante Ramljaka. Naravno da je tako, jer članove privremenog vjerovničkog vijeća imenuje sam Ramljak, dok ih sud samo potvrđuje (čl. 31. st. 2. ZPIUTD). Roll up kreditom nepotrebno se zadužio koncern Agrokor i pogodovao roll up kreditorima (Knighthead CM). Premijer Andrej Plenković mora objasniti zašto je dopustio roll up kredit, koji je omogućio lešinarskim fondovima ostvarivanje ekstra zarade na koncernu u stečaju, kredit koji je zadužio koncern za milijardu eura, a za ulaganje u obrtna sredstva bilo je dovoljno 250 milijuna eura. Činjenica je da se kroz račune za savjetničke usluge iz Agrokora u privatne džepove izvlače milijuni, a nama je ostalo pogađati koliko se novca prelijeva osobno Plenkoviću i kolektivno HDZ-u. Znakovito je da Plenković novi rok za nagodbu Agrokora s njegovim vjerovnicima postavlja i kao granicu za svođenje HDZ-ovih dugova na nulu. Prva zadaća novog izvanrednog povjerenika treba biti pokretanje ništetnosti roll up ugovora i  posljedično roll up kredita. Bez poništavanja roll up ugovora, nagodba će za domaće dobavljače i male dioničare biti pogubna, time i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

 

Dakle, to je za ne vjerovati. Ante Ramljak ne odlazi zbog afere Savjetnici, odnosno strvinarske pljačke mrtvaca, nego je prividno jedini problem datum kada se Ramljak odjavio od bivšeg poslodavca Texo Management. Što se veli, umiljato janje dvije majke doji. Sveti Ante istovremeno je prisutan u mnogim poduzećima. Još nevjerojatnije, Ramljak ne odlazi iz Izvanredne uprave Agrokora, koju će neformalno voditi sve dok drukčije ne odluči onaj tko ga stvarno postavio za šefa Agrokora, a ta osoba ili ta moć nije raspjevani Andrej Plenković, koji ne odgovara na jednostavno pitanje Mislava Bage: “Gospodine predsjedniče, da Ramljak nije podnio ostavku, biste li ga Vi smijenili?” Nije to Plenkovićeva govornička sposobnost izbjegavanja neugodnog pitanja, nego nepoštivanje sugovornika i hrvatske Javnosti. Ramljak je taktički pogriješio kada je najavio odgađanje nagodbe s vjerovnicima za srpanj, čime je izgubio mogućnost da se brani kako će njegov odlazak s pozicije povjernika vlade prolongirati nagodbu Agrokora i vjerovnika. Ramljak je razotkrio da brojne tužbe i parnice usporavaju formiranje stalnog vjerovničkog vijeće, a možemo računati i na nutarnje sukobe u zacrtanim skupinama vjerovnika glede odabira predstavnika u stalnom Vjerovničkom vijeću. Ruskom Sberbanku, najvećem vjerovniku, tražbine je osporio Ramljak, dok je Adris grupa osporila tražbine vjerovnika koji sudjeluju u roll up kreditu za dijelove tražbina koji su podmireni tim kreditom. Javnost je zaprepaštena izjavom guvernera HNB-a Borisa Vujčića: “Kada se ništa ne bi naplatilo ne samo od duga Agrokora nego od cijele grupe povezanih poduzeća, hrvatski bankarski sustav bi i dalje imao ono što mi zovemo kapitalnu adekvatnost od 23,6 posto”. Ima se! Moš si mislit! Nakon ostavke Ante Ramljaka naglo su skočile dionice ruskog Sberbank, za 4,5 posto. Kao što će pasti, nakon što postane jasno da Ramljak odlazi iz Agrokora samo formalno, za potrebe novog obmanjivanja već sluđene Javnosti.

Tko će ubirati lemuzinu za Svetog Antu?

Andrej Plenković u svakom slučaju ne odlučuje tko će naslijediti Antu Ramljaka na čelu Agrokora, jer prema ugovoru sklopljenom s Ramljakom, kreditori trebaju potvrditi novog povjerenika za Agrokor. U protivnom, cijeli kredit od 1,06 milijardi eura dolazi na naplatu odjednom. Ramljakova nasljednika moraju potvrditi i financijske institucije uključene u rol up kredit. Plenković glumata suverena, on “može što hoće”, a zapravo poslušno provodi tuđu volju. Božo Petrov traži ostavku Martine Dalić, a jednako se izjasnio i Ivan Sinčić. Zagrebačka burza obustavila je trgovanje dionicama poduzeća iz koncerna Agrokor. Nego, zašto se vjerovnici Agrokora zadovoljno cerekaju? Pa, vjerojatno se dogodio efekt uvećavanja štete, poznat nakon pljačke banke, kada bankar na pljačkaše prevaljuje sve svoje dubioze. Kaže se da je nesretan onaj bankar koji nikada nije opljačkan. Nakon što je koncern Agrokor u posljednjih godinu dana više puta dodatno opljačkan, ipak slijedi stečaj. Krasno je biti povjerenik Vlade RH za bilo što. Nakon što postane vidljiv najgori kriminal, izađete pred kamere, pokajnički kažete da ste pogriješili, i nikome ništa.

 

Nova banda je u samo pola godine pokrala više od onoga što su svi Todorići zamračili ili potrošili u tri desetljeća “samostalne” Hrvatske. Agrokor je već desetljećima prevelik da bi ga se samo tako rušilo. Nisu Andrej Plenković i Martina Dalić pravednici među Hrvatima, nego su rušenje Agrokora proveli kao trenutno jedini mogući oblik nastavka privatizacijske pljačke. Kao što je HDZ ranih 90-ih namjerno pljačkao i uništavao naša poduzeća, čak i zbog toga da ih pojeftini u privatizaciji, tako su Plenković i Dalić u svega godinu dana upropastili naše najzdravije brandove, kojima najvjerojatnije već znaju sretne kupce. Možete li zamisliti da se Andrej Plenković kao šef Vlade RH i prvi operativac ove zemlje gradi kao da o savjetničkim muljažama nije imao pojma. Kao, kradi ti Ramljak za sve nas, uramljuj to pranje novca, pa ako te razotkriju, odlaziš samo ti, slobodan i bogat. Zapravo, odlaziš samo formalno. Mlaka reakcija nekih vjerovnika na aferu Savjetnici, ukazuje na vjerojatnost da se pljačka Agrokora prelijeva u šire ramove, i da se kroz lex Agrokor i sve njegove afere najvjerojatnije namiruju sve strane, da se novac dijeli vertikalno i horizontalno.

Najveći grijeh Ante Ramljaka

Nije to direktno pogodovanje bivšoj firmi, na granici kriminala, nego je to u potpunosti kompromitiran i potpuno pogrešno vođen postupak Ante Ramljaka i Izvanredne uprave, pogotovo u dijelu roll up kredita, koji je također kriminal. Agrokor nije spašen, nego uništen, on je u postupku likvidacije, samo to nitko javno neće reći i to možemo gledati kao dodatni grijeh Ramljaka, Dalić i Plenkovića. Isti nas stalno obmanjuju kako je Agrokor oživio, kako dobro posluje, kako se stabiliziralo stanje, i da su za sve to zaslužni Izvanredna uprava Agrokora i Vlada RH, odnosno donošenje lex Agrokora. Zakonski proglasiti moratorij na sve dospjele obveze, onemogućiti bilo kojeg vjerovnika da pokrene naplatu duga, i u tim uvjetima voditit koncern, to oni zovu uspješno poslovanje. Preuzeti koncern koji ima godišnji prihod 6,5 miljardi eura, i proglasiti moratorij na sve obveze! Naravno da se u takvom slučaju svi pitamo čemu služe više od 140 savjetnika, koje Agrokor plaća pola milijarde kuna. Zar postojeći management Agrokora ipak nije kompetentniji za voditi koncern od Alix Partnersa, Texo Managementa (Ante Ramljak i Tomislav Matić) i Vlade RH. Najveća je glupost reći da je zbog lex Agrokora spašena turistička sezona. Pa zar bi domaći stanovnici i turisti prestali kupovati prehrambene proizvode da je Agrokor zatvorio svoje prodavaonice? Osim što je lex Agrokor izrazito loše napisan zakon, pun nejasnih, protuustavnih i diskriminarajućih odredbi, on je za cilj imao preuzimanje koncerna Agrokor od strane  lešinarskih fondova i određenih domaćih interesnih skupina.

Glavni krimeni

Ante Ramljak, Martina Dalić i njihov pokrovitelj Andrej Plenković proizveli su u postupanju Izvanredne uprave niz katastrofalnih pogrešaka i taj je proces u potpunosti kompromitiran. I to je razlog zašto bi svi oni trebali odstupiti sa svojih dužnosti. Nabrojat ću sve njihove veće krimene. (1) Plaćanje starih potraživanja nakon otvaranja postupanja Izvanredne uprave. Podsjetimo se, donošenjem lex Agrokora proglašen je moratorij na sve dospjele Agrokorove obveze, odnosno 10. travnja 2017. godine je početak Agrokorove apokalipse, Agrokorov sudnji dan. Niti jedan vjerovnik nije mogao pokrenuti ovrhu nakon otvaranja postupka Izvanredne uprave. Usprkos tome, Božji plan je izigran – Ramljak i Izvanredna uprava počeli su plaćati stare dugove i to na potpuno netransparentan način, i mimo svih pozitivnih zakonskih propisa RH. Još uvijek ne znamo kome su sve plaćana stara potraživanja i u kojem iznosu, potraživanja nastala prije 10. travnja 2017. godine. S time se vjerovnike u potpunosti stavlja u neravnopravan položaj. Nekima nije plaćen dug, a nekima je plaćen, u vrijeme kada je proglašen moratorij na sve obveze. Da tragičan cirkus bude potpun, Ramljak nije vjerovnicima osporio tražbine za dijelove tražbina koji su već plaćeni. Da ponovim: takvi su prijavili puni iznos tražbine, neko potraživanje im je već plaćeno, a Ramljak je ipak priznao puni iznos tražbine. Što možemo iz toga iščitati?

 

(2) Na temelju roll up kredita i roll up ugovora godinama će se voditi mnogi sudski sporovi. Ne samo da je određene vjerovnike stavio u neravnopravan položaj, nego je lešinarskim fondovima omogućio ekstra zaradu i potpuno preuzimanje kompanije. Vrlo jednostavno, lešinarski fondovi kupovali su dug po diskontu (nisu bili imatelji obveznica – duga prije  2017.), a onda im se putem roll up modela priznao puni iznos starog duga, odnosno naplatili su puni iznos potraživanja. Osim lešinarskih fondova, u tome su sudjelovale određene poslovne banke i veći domaći dobavljači. Roll up kredit je u potpunosti promijenio strukturu vjerovnika i iznos tražbina prije otvaranja postupka Izvanredne uprave i kasnije, jer je u igru uveo lešinarske fondove. Ne samo da su određeni vjerovnici u potpunosti namirili stari iznos potraživanja, nego su još pri tome zaradili i preuzeli koncern. Osim toga, koncern je zadužen za dodatnu milijuradu eura, iako su mu potrebe bile na razini 200-300 milijuna eura, za ulaganja u obrtna sredstva. Roll up kredit ima status super senioriteta, odnosno on se mora vratiti. Da stvar bude tragičnija, roll up ugovor ima takve odredbe koje taj ugovor stavljaju iznad zakona i ustava RH. Naime, roll up kreditori mogu zatražiti da roll up kredit dođe na naplatu ako dođe do smjene vladinog povjerenika Ramljaka i prekida ugovora s konzultantima Alix Partnersa. Nadalje, Knighthead mora imati posebnu skupinu u nagodbi i člana Vjerovničkog vijeća, i što je najgore, treba dati suglasnost na konačni tekst nagodbe.

 

(3) Razvrstavanje vjerovnika u skupine i proces nagodbe. Tu se također nije ništa napravilo. Vjerovnici su nakaradno razvrstani u skupine, a roll up kreditori imaju dvije skupine. Kolika je vrijednost koncerna i tko će to odrediti? Pa da onda vjerovnici znaju koje vrijednosti ulaze u nagodbu, odnosno koliko trebaju otpisati. Stalno se govori da je vjerovničko vijeće zadovoljno procesom nagodbe, da su isti zadovoljni radom izvanrednog povjerenika Ramljaka. Ali, koje vjerovničko vijeće. Privremeno ili stalno? Jer tu ima velikih razlika. U javnosti se govori o vjerovničkom vijeću i vjerovnicima u smislu kako su zadovoljni s radom Izvanredne uprave. Ali, riječ je o Privremenom vjerovničkom vijeću, koje je imenovao sam Izvanredni povjerenik i gdje su tri člana (od 5) pod njegovom apsolutnom kontrolom. Dok stalno Vjerovničko vijeće, koje ima manjkavosti, ali ima veći legitimitet i mora dati suglasnot na tekst nagodbe, nije niti osnovano, niti će se to dogoditi u dogledno vrijeme. Još uvijek nije jasna ta opijenost Vlade RH da će izbjeći namirivanje Sberbank i drugih ruskih banaka. Ruse uporno ignoriraju, kao da nisu Agrokoru dali 9 milijardi kuna čistog novca. Kako je Izvanredni povjerenik mogao glede otpisa vezati vjerovnike za određene kompanije unutar koncerna Agrokor, a postupak Izvanredne uprave aplicira se na cijeli koncern. Tako bi dobavljači Konzuma morali pristati na veće otpise, a dobavljači PIK Vrbovca ili Zvijezde bi otpisali manje potraživanja. 

 

(4) Agrokor gubi prihode, tržišnu poziciju, restrukturiranje se odgađa, nema investicija, gubi se tržišna utakmica, prihodi padaju. Agrokor se troškovno ne može nositi s konkurencijom. I to je proces koji nije započet s Izvanrednom upravom, koji je uz visoke kamate, financiranje dugotrajne imovine kratkoročnim obvezama, manjak kapitala, glavni krivac zašto je Agrokor kolapsirao. Niti jedan biznis ne može biti profitabilan s kamatama koje je Todorić plaćao, toga su danas svi svjesni. No, to ne izuzima Ivicu Toodrića od krivice za poslovni neuspjeh. Vrlo jednostavno, nije trebao ulaziti u toliku ekspanziju uz tako skupe kredite. Kaufland, Lidl i ostala konkurencija investiraju uz kamatu 1 posto  i minimalno 50 posto vlastitog kapitala. Agrokor je preuzimao na sebe svu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva. Zato većina dobavljača želi ući u Konzum, ali je to promašeno nastojanje, jer će se dugovi opet nagomilati. Cijelo hrvatsko gospodarstvo treba postati konkurentnije, a to je moguće postići jedino ako pojeftini financiranje, odnosno ako se smanje kamatne stope, a kuna devalvira za oko 5 do 10 posto godišnje, tiho, postupno. Naravno da se to neće dogoditi jer su HNB i cijeli naš “stabilni financijski sustav” jedna velika laž, pa će RH svako malo imati novi Agrokor. Lex Agrokor sve više se potvrđuje kao udruženi zločinački pothvat.  

Tvrtko Dolić

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Tvrtko Dolić

Roll up nagodba ruši Agrokor i hrvatsko gospodarstvo

Objavljeno

- datum

  SAVJETNICI SAVJETNIKA MJESEČNO NAPLATE MILIJUN KUNA    Osim nekoliko neovisnih ekonomskih analitičara (Fižulić, Bošković i Grubišić), nitko objektivno a kamoli kritički nije propitkivao rad Izvanredne uprave Agrokora i sve posljedice, koje mogu biti pogubne po hrvatsko gospodarstvo, koje ionako jedva da postoji. Novi odnos medija i sveukupne Javnosti prema lex Agrokoru kao besramnoj privatizacijskoj pljački promijenila je vijest da ekipa pljačka mrtvaca i to pere preko konzultantskih tvrtki koje broje jednog do dva zaposlenika.

Ukratko

Izvanredna uprava poduzima sve kako bi o nagodbi odlučivalo privremeno vjerovničko vijeće, koje nema nikakav legitimitet. Izvanredni povjerenik podijelio je vjerovnike u 5 skupina, od čega 2 skupine (2 člana) pripadaju roll up kreditorima. Razvrstavanje vjerovnika u skupine temelji se na uzvodnim jamstvima (3 člana) koja su bila temelj predloženog starog nacrta nagodbe i koja su sada osporena od strane trgovačkog suda. Druga skupina vjerovnika (Knighthead) postoji iako su im potraživanja osporena, i po lex Agrokoru takvi ne mogu niti imenovati predstavnika, jer im je iznos utvrđenih tražbina nula. Kako je sud dopustio imenovanje skupine vjerovnika kojima su tražbine osporene? I, ti vjerovnici ne mogu imenovati svog predstavnika! Adris grupa i Alca osporavaju tražbine po modelu roll up kroz naglašavanje posve jasne činjenice: Kako netko tko nema tražbine (stara potraživanja pretvorena u nova, i dio duga je već isplaćen) može imati pravo glasa u vjerovničkom vijeću i odlučivati o nagodbi? Izvanredna uprava sa svojim postupcima zanemaruje manjinske dioničare, kao da nisu vlasnici 40 posto Agrokora i kao da ih nema više od 15.000 (uglavnom domaći poduzetnici). Sve suprotno od rješenja za talijanski Parmalat, koje je bilo okvir za donošenja lex Agrokora. Obrazloženje Vlade RH prilikom donošenja lex Agrokora bilo je da bi nekontrolirani kolaps Agrokora prouzročio lančanu reakciju kakva može ugroziti cijeli gospodarski sustav RH. Potezi Izvanredne uprave Agrokora i Vlade RH poslije donošenja lex Agrokora daleko su od zaštite dobavljača i hrvatskog gospodarstva. U praksi se provelo suprotno – pogodovanje lešinarskim fondovima (roll up) i savjetnicima (njih 141), koje je Agrokor angažirao i koje na kraju plaćaju vjerovnici. Tvrtka Texo Management, u kojoj je bio zaposlenik i Ante Ramljak, prije imenovanja na poziciju Vladinog povjerenika za Agrokor, sklopila je s firmom AlixPartners, kao savjetnikom za restrukturiranje Agrokora, ugovor na temelju kojega za svoje “savjetovanje savjetnika” tjedno naplaćuje oko 250 tisuća kuna, odnosno oko milijun kuna mjesečno. Što onda radi izvanredna uprava, management i pravna služba Agrokora? Potpredsjednica vlade Martina Dalić lukavo ubacuje građevinski termin podizvođača radova, da običnom pranju novca i privatizacijskoj pljački pridoda štih proizvodnje. Andrej Plenković, Martina Dalić i Ante Ramljak i cijela ta opaka ekipa otvoreno pljuju naciji u lice, i tu ništa ne možemo promijeniti, jer i ako odu, odgovarajući protuhrvatski centri moći ponovno će instalirati svoje namjesnike.

Prazna skupina je svjetska i kozmička crna rupa 

Zašto je tome tako? Sve razotkriva roll up vjerovničko vijeće Ante Ramljaka, koje bi trebalo brojati 5 članova (od toga 2 roll up kreditori). Glavne ovlasti vjerovničkog vijeća su te što u ime vjerovnika sudjeluje u sastavljanju i pripremi nacrta nagodbe, te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe. Iako mu je lex Agrokor dopustio da sam određuje broj skupina (bez potvrde vjerovnika), Ramljak je predložio samo 5 skupina, iako je mogao predložiti 9 skupina, koje bi zasigurno pravednije zastupale različite interese vjerovnika. Time se ponovo vraćamo na razloge donošenje lex Agrokora. Ako je to zaštita gospodarstva (dobavljača), kako onda isti zauzimaju jednu i to zadnju E skupinu, odnosno dobavljači (mali i veliki) predstavljaju samo petinu članova vjerovničkog vijeća. Prvu skupinu (A) zauzimaju vjerovnici s razlučnim pravima, tj. osigurani nekretninama, dionicama (financijske institucije i par domaćih gospodarstvenika koji imaju najjača osiguranja). Drugu skupinu (B) predstavljaju imatelji obveznica (Knighthead) iako su im tražbine osporene (prazna grupa). Treću skupinu (C) predstavljaju vjerovnici čije su tražbine osigurane jamstvima, ali samo za one koji su sudjelovali u roll up kreditu (opet roll up kreditori). Četvrtu skupinu (D) čine oni vjerovnici koji nisu sudjelovali u roll up kreditu (financijske institucije sa slabijim kolateralima). Petu i posljednju (E) skupinu predstavljaju dobavljači i država koji nemaju nikakva osiguranja naplate, a imaju preko 50% utvrđenih tražbina.

Kako je moguće da sud prihvati skupinu (B), odnosno Knighthead, kada je vrijednost njegovih tražbina nula – sve su mu tražbine osporili Adris i Alca. Lex Agrokor je tu sasvim jasan: “O članovima vjerovničkog vijeća izjašnjavaju se samo vjerovnici utvrđenih tražbina (čl. 30. st.1. ZPIUTD). To su one tražbine koje je priznao izvanredni povjerenik a nije osporio nitko od drugih vjerovnika (čl. 33. st.1. ZPIUTD).” Stoga potpuno nevjerojatno zvuči izjava Ante Rmljaka: “Vjerovnici koji će imati pravo birati članove vjerovničkog vijeća su vjerovnici čije su tražbine utvrđene, kao i vjerovnici kojima će osporavanje njihovih tražbina biti otklonjeno.” Naime, sasvim je jasno da to nigdje ne stoji u lex Agrokoru, što je sutkinja Nevenka Siladi Ristić potvrdila. Odredbe lex Agrokora su posve jasne: U roku od pet dana od objave rješenja iz članka 33. stavka 3. spomenutog zakona, izvanredni povjerenik će objavom u Narodnim novinama pozvati vjerovnike, čije su tražbine utvrđene, da u roku od 30 dana obavijeste izvanrednog povjerenika i sud o članovima vjerovničkog vijeća. Znači, da to još jedanput naglasimo, predstavnike vjerovnika mogu imenovati samo oni kojima su tražbine utvrđene. No, o tekstu nagodbe će odlučivati skupina koja nema utvrđene tražbine i koja ne može izabrati svoga predstavnika. Gdje je tu načelo zakonitosti, a kamoli pravde?

 

Kako su se kreirale vjerovničke skupine, ako A-D imaju manje od 50 posto utvrđenih tražbina, a imaju 4 glasa u vjerovničkom vijeću? Kako je kreirana skupina C, za roll-up kreditore po osnovi tražbina izvan modela roll up? Sud je utvrdio 31 milijardu kuna tražbina (bez roll up kreditora i Sberbank). Kako je nutarnji dug involviranih subjekata oko 10 milijardi kuna, dolazimo do toga da je oko 21 milijarda kuna neosporenih tražbina. To znači da vjerovnici u skupinama A-D imaju manje od 50 posto ukupnih tražbina (roll-up kreditorima je tražbina osporena), dok posljednja E skupina (dobavljači) ima preko 50% ukupno utvrđenih tražbina, a samo jednog člana vjerovničkog vijeća. Lex Agrokor dopušta izvanrednom povjerenika imenovanje člana vjerovničkog vijeća, ako ta skupina ne imenuje predstavnika u propisanome roku (čl. 30. st. 8. ZPIUTD). S obzirom da je skupine B prazna, po lex Agrokoru istu može imenovati izvanredni povjerenik. Iako su toj grupi sve tražbine osporene.

Adris grupa traži pošteniju igru

Nadalje, kod razvrstavanje vjerovnika u skupine, presudni faktor postaju roll-up kreditori, koji u pravilu ne bi trebali niti sudjelovati kod razvrstavanje vjerovnika u skupine, jer je to postupak koji je pokrenut nakon otvaranja “rješenja” Izvanredne uprave Agrokora, odnosno rezultat je poteza Izvanredne uprave, a ne poteza “stare” uprave, čime se pogoršava ekonomski položaj postojećih vjerovnika, onih koji su imali potraživanja do postavljanja i otvaranja procedure Izvanredne uprave Agrokora. Adris grupa i Alca su osporili tražbine po osnovi roll up kredita. Zašto? Kao što sam već naglasio, iznos starih potraživanja na dan 10. travnja je roll up kreditorima već podmiren putem roll up ugovora, pa se postavlja legitimno pitanje kako oni na temelju već podmirenih potraživanja mogu sudjelovati u vjerovničkom vijeću i imati pravo glasa prilikom izglasavanja nagodbe? Dakle, dio vjerovnika je već isplaćen, ali će ipak sudjelovati u vjerovničkom vijeću sa stanjem potraživanja na dan 10. travnja, koje ne odgovora stvarnom stanju, jer im je izvanredni povjerenik roll-up kreditom omogućio da ta stara tražbina postane nova sa statusom super-senioriteta. Osim toga, Agrokor je već otkupio oko 260 milijuna eura obveznica po nominalnoj vrijednosti od roll up kreditora i oni su svoje tražbine djelomično naplatili po osnovi starog duga. Isto tako, Adris grupa, osporava potraživanje NY Bank of Mellon – 4,6 milijardi kuna, banke skrbnika za obvezničare, što je vidljivo iz rješenja Trgovačkog suda: “Osporavatelj osporava aktivnu legitimaciju vjerovnika te ističe da skrbnik ne može biti vjerovnik.” Adris grupa osporava tu tražbinu jer su ostali dobavljači morali prijavljivati svoja potraživanja pod punim imenom tvrtke, uz upisivanje adrese tvrtke, dok su se ovdje stvarni vlasnici sakrili iza banke skrbnika. Ovdje će imatelji obveznica koji su kupovali obveznice po niskim diskontima, zahvaljujući modelu roll up isplatiti dug u cijelosti, po nominali, pri tome ostvariti ekstra špekulativnu zaradu i uvećati sve to za kamatu od 4 posto. Također, Adris grupa, osporava ostale tražbine putem modela roll up. Zagrebačkoj banci 2,39 milijardi kuna, a Erste banci 239 milijuna kuna. Kao razlog osporavanja navodi se činjenica da su spomenutim bankama tražbine djelomično podmirene (za Javnost u nepoznatom iznosu). Tragično je da su nekim vjerovnicima tražbine već plaćene, a još tragičnije da su to financijske institucije, i da iste imaju po osnovi već plaćenih tražbina pravo glasa u vjerovničkom vijeću i sudjelovanje u izglasavanju nagodbe.

Pomor manjinskih dioničara poprima razmjere genocida

Imamo katastrofalan tretman Izvanredne uprave Agrokora prema 15 tisuća manjinskih dioničara, koji prema podacima Udruge manjinskih dioničara imaju oko 40 posto vlasništva u kompanijama iz sustava Agrokor listanim na Zagrebačkoj burzi (napominjem da osobno nemam dionice niti Agrokora niti bilo koje druge kompanije, niti sam po bilo kojoj osnovi vezan za Agrokor, prije i poslije otvaranja aplikacija izvanredne uprave). Među njima su i obvezni mirovinski fondovi, koji bi kao i svi manjinski dioničari, po zadnjem nacrtu nagodbe, morali otpisati uloge. Tome su dovedene u pitanje buduće mirovine svih vas. Za Izvanrednu upravu Agrokora, manjinski dioničari kao da niti ne postoje, čak je i izvanredni povjerenik Ante Ramljak izjavljivao da će isti u procesu nagodbe u potpunosti izgubiti svoje udjele. Kod slučaja Parmalat, koji je bio osnova za lex Agrokor, oni su itekako bili pod zaštitom izvanrednog povjerenika. Zašto? Jer se time štiti domaće gospodarstvo, jer među takvima ima puno domaćih gospodarstvenika koji će u svojim bilancama morati otpisati uloge. Vrlo je vjerojatno da će neki manjinski dioničari smanjiti svoje investicije, a neki možda otići u predstečaj / stečaj. Zar smisao lex Agrokora nije zaštita domaćeg gospodarstva? Zar manjinski dioničari nisu u pravilu domaći poduzetnici, pa i privatni fizički investitori, koji će morati otpisati uloge i budući raspoloživi dohodak? Da li je donošenje lex Agrokora bilo na trasi zaštite domaćeg gospodarstva ili prije razvlaštenje svih dioničara koncerna Agrokor?

Prema lex Agrokoru, postupanje Izvanredne uprave Agrokora ne ograničava se samo na dužnika, nego se provodi i nad svim povezanim trgovačkim društvima, neovisno o tome da li nad tim društvima postoji stečajni ili predstečajni razlog. Temeljem odredaba lex Agrokora, povezana i ovisna društva su društva sa sjedištem u RH osnovana sukladno zakonodavstvu RH, u kojima Dužnik drži najmanje 25 posto udjela (čl. 5. st. 2. ZPIUTD). To znači, da iako Agrokor d.d. nema većinsko vlasništvo nad određenim društvom, takvo društvo ipak dolazi pod udar Izvanredne uprave Agrokora, odnosno iz njegove se imovine namiruju vjerovnici koji nisu stvarni vjerovnici tog ovisnog društva. Primjerice, Agrokor u tvrtki Ledo d.d. ima manje od 50 posto vlasništva, a Ledo d.d. je prepušten postupku izvanredne uprave! Kroz lex Agrokor su se u potpunosti razvlastili preostali dioničari (imatelji udjela). Oni nemaju nikakva prava na donošenje odluka (iako po ZTD-u to imaju). Sva prava su otvaranjem postupka Izvanredne uprave Agrokora prenesene na izvanrednog povjerenika. Ali, nisu manjinski dioničari potpisali aktiviranje lex Agrokora, nego Ivica Todorić. Osim toga, roll up kreditom zabranjuje se svim ovisnim društvima Agrokora osporavanje jamstava i odbijene su posebne revizije. Što je neviđeni pravni udar. Jer, ne smije se zabraniti prijavljivanje nezakonitih radnji nekakvim ugovorom. Martina Dalić se često poziva na talijanski Parmalat, no tamo je izvanredni povjerenik dokazao da su banke svjesno pribavljale jamstva, a uprave društva ih davale, iako je jasno kako nisu imali valjanu protučinidbu za izdana jamstva. Odnosno, u talijanskom slučaju je izvanredni povjerenik poduzeo sve kako bi se jamstva osporila, dok je kod nas sve obrnuto – izvanredni povjerenik sve pokušava kako bi jamstva učinio postojećima i legalnim, jer su uzvodna jamstva i temelj predloženog nacrta nagodbe.

Krizu Agrokora kreirala je moćnija banda

Odredbe ZTD-a (čl. 501., st. 1.) sasvim su jasne: “Potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dadne ovisnome društvu pravni zahtjev da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe. Zahtjev za naknadu štete mogu pojedinačno postaviti i dioničari i članovi društva bez obzira na štetu koja im je prouzročena štetom počinjenom društvu.” Tako je Ledo d.d. dalo jamstvo za Agrokorova zaduženja u ukupnom iznosu od 18,9 milijardi kuna, Jamnica d.d. 27 milijarde kuna, i tome slično, odnosno iste su tvrtke davale nekoliko desetaka puta više od vrijednosti njihove imovine, a kamoli kapitala ili prihoda. Sva ta jamstva su dana bez pristanka skupštine društva i sama društva nisu imali gotovo nikakvu ekonomsku korist od danih jamstava (osim plasmana kroz Konzum), što zaslužuje da se takva jamstva barem minimalno ospore od strane  izvanrednog povjerenika. Svi znamo kako je postupio Ante Ramljak. No ono što nije učinio izvanredni povjerenik, napravio je sud i osporio dana jamstva (Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu – utvrđene i osporene tražbine St-1138/2017-1855 od 15.01.2018), i za sada takva jamstva nisu niti postojeća. Zašto je to bitno? Jer su temelj nacrta nagodbe upravo uzvodna jamstva koja su izvanrednom povjereniku poslužila da sve kompanije prikaže kao insolventne i time bi se prenijela sva imovina i poslovanje u novi holding, dok bi se kapital otpisao. To je temelj starog nacrta nagodbe. Sve to nije spriječilo Antu Ramljaka da podijeli vjerovnike u tri grupe na temelju tih zasada nepostojećih jamstava (skupina B, C i D), što ne odgovora onome što je sud utvrdio. Time je Ramljak direktno pogodovao vjerovnicima koji imaju jamstva (sveukupno 3 glasa u vjerovničkome vijeću), a od toga 2 pripadaju roll up kreditorima. Tako, primjerice, u Ledo d.d. Agrokor drži manje od 50 posto vlasništva, i ako se jamstva dana Agrokoru d.d. proglase nezakonitim (dana bez pristanka skupštine, nema valjane protučinidbe), nema nikakvih razloga da je Ledo d.d. u postupku izvanredne uprave. Postupkom Izvanredne uprave Agrokora, sva imovina je prenesena na istu upravu, i postojeći dioničari su u pravilu razvlašteni.

Pomalo nevjerojatno zvuči podatak da će o tekstu nagodbe odlučivati vjerovnici s oko 31 milijardi kuna utvrđenih tražbina (s među kompanijskim potraživanjima), dok je početni iznos prijavljenih tražbina bio 58 milijardi kuna. Revizori su procijenili imovinu Agrokora na oko 42 milijarde kuna. Ispada da je kapital 11 milijardi kuna. A to znači da niti vjerovnici niti bilo koji dioničari ne bi trebali otpisivati ništa. Lex Agrokor daje mogućnost da privremeno vjerovničko vijeće izglasa konačni tekst nagodbe ako se vjerovničko vijeće ne osnuje (čl. 31. st. 5. i 6. ZPIUTD). Da li će se ići toliko daleko u ovako kompromitiranom postupku, tek je za vidjeti u tjednima koji slijede.

Tvrtko Dolić 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Tvrtko Dolić

Hrvatska treba postaviti izložbu o logorima smrti u Srbiji

Objavljeno

- datum

 CIJELA SRBIJA BILA JE I OSTALA VELIKI LOGOR ZA NE-SRBE  Nedopustivo je da Njemačka, Italija i Srbija svoju odgovornost za Holokaust prevaljuju na Hrvate i Poljake. Dok Beograd u institucije UN-a usađuje svoju laž o 700 tisuća žrtava ustaškog režima u Jasenovcu, Zagreb smanjuje broj ubijenih Židova u Srbiji na 15 tisuća. Zašto Vlada RH ne organizira svjetske izložbe o srbijanskom pokolju Židova?

Pa i izložbe o beogradskoj segregaciji Židova za vrijeme prve Jugoslavije, kada su provedena konkretna ubojstva i konkretni progoni Židova. Srbi i Srbijanci pokrenuli su ili dali povod za skoro sve ratove u Europi, od stoljeća u kojemu su kreirani, nakon prelaska Branimira unutar rimskog feudalnog stabla. Uvijek bi stradali susjedni narodi, a Srbi su se uspješno prikazivali kao nevine žrtve.

U ovome tekstu napose naglašavam srpske i srbijanske krivotvorine na razini kartografije, kojima prebacuju svoje zločine na Hrvate. Naime, NDH je gubila dijelove Dalmacije i sve zacrtano preko Drine i preko Dunava, ali je geografska i politička karta NDH ostala na maksimalnim pretenzijama, ali za protuhrvatske ciljeve. Tako su Srbi i Srbijanci uspjeli logore smrti u Srbiji pripisati NDH i ustaškom režimu, kako se popularno zvala tek treća razina vlasti u hrvatskim zemljama. Ako se Srbija zaobilazi na viktimološkoj razini zato što je bila okupirana od ustaša (laž), onda pogotovo trebamo zaobići NDH, koja je bila peterostruko okupirana: njemački nacisti, talijanski fašisti, srpski i srbijanski četnici, orjunaši i sovjetska agentura.

Pravorijek Igora Vukića

Beograd ponovo gura mit o Jasenovcu da se ne bi govorilo o Srebrenici, Vukovaru, Prijedoru ili Škabrnji – izjavio je u Bujici na Z1 Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Razotkrio je Ivicu Dačića, Malog Slobu, a napose njegove laži izrečene u New Yorku. Još živući stariji Vukići iste loze svjedoče da Jasenovac nije bio logor smrti, i da su u njemu kao djeca Kozare i Podkozarja, srpske nacionalnosti, dobili svu potrebitu medicinsku i drugu njegu. Igor Vukić traži od hrvatske diplomacije i hrvatskih političara da se “manje bave pisanjem prosvjednih nota, a više promoviranjem istine, neovisnih istraživanja i znanstveno utemeljenih činjenica”. Jasenovac je bio jugoslavenski determiniran, na polovici pruge od Zagreba do Beograda, gdje ga zacrtao Edmund Glaise-Horstenau, u vrijeme kada je taj austrijski osobenjak pokušavao obnoviti Jugoslaviju. Na istom mjestu funkcionirao je i partizanski i komunistički logor smrti, formiran uglavnom za Hrvate. “U New Yorku je Dačić trebao objaviti dopis SS-ovca dr. Haralda Turnera, šefa odgovarajuće civilne administracije Srbije, koji je u dopisu svome šefu Himmleru u kolovozu 1942. napisao da je Beograd prvi grad u Europi koji je postao Judenfrei, te da je Srbija među rijetkim zemljama koje su riješile židovsko pitanje” – ponovno je naglasio u Večernjaku od nedjelje Davor Ivanković. Napominjem da je tada Jasenovac tek pušten u pogon, zajedno sa svojim proizvodnim manufakturama, nakon gradnje nasipa uz Savu, u proljeće 1942. “Da su Vučić i Dačić u New Yorku organizirali izložbu o pogromu Židova u Srbiji, a ne u NDH, to bi imalo smisla” – kaže Ivanković.  U Večernjaku se na istu temu oglasio i Marinko Jurasić. Podsjeća nas na monstruoznu izjavu Miljenka Jergovića: “U nacističkim logorima ljudi su ubijani birokratski i industrijski, a ustaše su ubijali svojim rukama – strasno”. Eto, samo su strastveni Hrvati ostavljali svoj dom i odlazili u ilegalu, protiv jugoslavenskog terora. “Taj emotivni i neorganizovani pristup jedan je od razloga što nisu uspjeli ostvariti svoj cilj istrebljena Srba u svojoj državi” – pojio je Dačić. A ono, Srbi uopće nisu bili obuhvaćeni Hitlerovim rasnim zakonima. “Vučić, Dačić, Nikolić i Šešelj tako su strasno podržavali velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića, a danas se pretvaraju u umilne svjetske viktimologe” – upozorava Jurasić. I Ivanković i Jurasić kažu poneku pametnu, u prilično skučenom novinarskom prostoru, ali nekako imam dojam da Vukić pogađa u sridu.

Glavne obmane          

(1) Prva podlost u srpskoj i srbijanskoj igri brojkama nikada nije prezentirana hrvatskoj Javnosti. Naime, broj Srba stradalih u JNA izražava se u milijunima već i zbog toga što je broj Židova na prostoru NDH na desetcima tisuća, pa je onda nekakav milijunski zločin ustaškog režima više srbomor nego holokaust. Nema veze niti to što Srbi nisu bili obuhvaćeni rasnim zakonima. Obrazac je isti: Srbi su žrtve Simeona, žrtve Turaka, svih tih balkanskih ratova, Velikog rata, Drugog svjetskog, na kraju i obrambenog Domovinskog rata, u kojemu Srbi i Srbijanci ne mogu izbjeći kvalifikaciju agresora – pobijena su i/ili spaljena hrvatska i muslimanska sela, prognano hrvatsko i muslimansko stanovništvo, razoreni su cijeli gradovi. Sve te ratove Srbi su pokrenuli ili su za njih dali povod, a danas se prezentiraju kao mirotvorci i nevine žrtve. Nisu se Srbi 1389. borili na Kosovu polju protiv Turaka, nego pod zastavom Turaka i protiv hrvatskog katoličkog kraljevstva. Lazar Hrebljanović morao se pojaviti na Kosovu polju u okvirima feudalnog prava i feudalnih obveza, kao vazal bosanskog i hrvatskog kralja Tvrtka Kotromanića, koji se u Mileševu krunio i za kralja Hrebljanovićima.

(2) Granice država značajno su se mijenjale tijekom Drugog svjetskog rata. NDH je uz Jadran naprosto pulzirala, sukladno širenju i padu Italije, sukladno ambicijama Hitlerovog osobnog izaslanika Edmunda Glaise-Horstenaua da obnovi Jugoslaviju, pa je tako pulzirala i Srbija. Što se ono veli, sve je bilo prolazno, pa je Poljska nakon Drugog svjetskog rata pomjerena za oko stotinu kilometara na zapad – Auschwitz zbog toga mnogi vode kao poljski logor smrti. NDH se u skoro svim geografskim i političkim kartama pojavljuje s istim granicama, uz naglašavanje distrikta Vuke, koji se upisivao prošireno, sve do Beograda, u skladu s ambicijama Ustaškog pokreta da oslobodi Zemun. Zašto je to tako? Pa, NDH je smišljeno razvučena na Srbiju na tragu viktimološkog obmanjivanja za potrebe prikrivanja pokolja Židova od strane Srbijanaca. Na temelju lažne kartografije, srbijanski logori smrti pripisani su NDH, pa se otišlo korak dalje: oko 10 tisuća Židova pobijenih u samom Beogradu za travanjskog rata i nakon njega, pripisani su u žrtve ustaškog režima. I dodani na četnički popis žrtava Jasenovca.

(3) Hitlerovi rasni zakoni nisu obuhvaćali Srbe. Naprotiv, Austrijanac Glaise-Horstenau cijenio je Srbe i prezirao Hrvate, bilo to Hrvatima pravo ili ne. Nisu stradali Srbi, nego Hrvati, kako u Srbiji, tako i na teritoriju NDH, koji je bio peterostruko okupiran: njemački nacisti, talijanski fašisti, srpski i srbijanski četnici, orjunaši i sovjetska agentura.

(4) U svezi intervencije Igora Vukića spomenute u (1), potrebito je naglasiti da nam veliku štetu čine podmetanja stranih namjesnika. Reakcija vrha RH je da nakon svega predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poziva Aleksandra Vučića u posjetu RH, pa premijer Andrej Plenković ostaje domoljubno pošteđen, jer taj poziv mora pozdraviti. Nije to nikakav sukob dva brda. Moralo je to ići tim redom, jer je Vučić predsjednik u Srbiji, a svi znamo da je svejedno što o tome osobno misle predsjednica Kolinda ili premijer Plenković, koji moraju izvršavati naloge svjetskih centara moći, istih onih koji daju zaštitu krivotvorinama poput srbijanske posljednje u prostorijama UN-a u New Yorku. Marinko Jurasić napominje da je Srbin i Srbijanac Vuk Jeremić u sjedištu UN-a organizirao proslavu pravoslavne Nove godine uz taktove Marša na Drinu, koji su puštani i kao poticaj srpskim i srbijanskim silovateljima, za vrijeme agresije na RH i BiH.           

Fenomen Holokausta

“Mi nismo kao oni” – tako glasi odgovor uškopljene Vlade RH na krivotvoriteljsku srbijansku izložbu o Holokaustu, priređenu 27 siječnja ove 2018. u prostorijama UN-a u New Yorku, koja u međunarodne institucije i svjetsku povijest ponovno usađuje laž o 700 tisuća žrtava ustaškog režima samo u Jasenovcu. Zbog takvog odnosa prema stranim krivotvorinama, imamo slovensku ugrozu u Savudrijskoj vali. Hrvati su tako postali krivotvoritelji suprotnog predznaka – broj ubijenih Židova od strane Srba i srbijanskog fašističkog režima Hrvati “korektno” svode na 15 tisuća. Eto, nađe se i Hrvata koji misle da je Srbija mala ako je pobila malo Židova. I Beograd i Zagreb, kao i većina pripadnih “povjesničara”, ignoriraju neoborivu činjenicu da je na prostoru prve Jugoslavije najviše Židova pobijeno u Srbiji. Nije to posljedica srbijanske i svetosavske sklonosti agresiji i zatiranju drugoga i drukčijeg, koliko rezultat tragičnog progona Židova iz Njemačke. Bugarsko i tursko zatvaranje njemačkog iseljavanja Židova u Palestinu dovelo je do velike koncentracije prognanih Židova u Srbiji, koja je imala čak 10 sabirni logora, od kojih su tri bili logori smrti. Mladi i radno sposobni Židovi vraćeni su u radne logore Njemačke, pa i u proizvodne manufakture Jasenovca, dok su stariji, nemoćni i bolesni Židovi ostavljeni da umru u logorima Srbije. Pa ipak, odgovornost za Holokaust ne može se prevaliti niti na Srbe i Srbijance. Naime, većinu Židova u Srbiji nisu pobili Srbi i/ili Srbijanci, nego glad i smrtonosne epidemije tog vremena, koje su zahvaćale i partizanske i četničke formacije. 

Za Holokaust su prije svih odgovorni Nijemci, odnosno njemački nacisti, ali niti oni nisu izumili progon Židova, da se tako izrazim. Od židovskog sužanjstva u Babilonu do rimskog razaranja Jeruzalema i protjerivanja Judejaca iz Judeje, pa sve do njemačkog nacističkog pohoda na imovinu Židova, mržnja prema Židovima bila je sredstvo ekonomske prevlasti i političke i vjerske dominacije. Zlato španjolskih konkvistadora protjeralo je Sefarde iz Španjolske. Iako to Židovi zanemaruju, Holokaust je najprije pokrenut u Sovjetskom Savezu, gdje su Židovi stradali kao klasni neprijatelj. Nakon toga u prvoj Jugoslaviji, u kojoj su Srbi uspostavljali dominaciju u financijama. U prvoj je Jugoslaviji velikosrpska oligarhija zakonski uokvirila segregaciju prema Židovima, pa i konkretne progone Židova, otvarajući put nekakvom srpskom kapitalu u okupiranim zemljama. U Zagreb su sinkrono stigli izbjegli Židovi i srpski kapital. To je ono nikad dovoljno razjašnjeno vrijeme kada se brojni Židovi priključuju Ustaškom pokretu, koje otvara prijepor izvornog karaktera te borbe protiv srpske dominacije, odnosno velikosrpske tiranije. Velikosrpsko ubijanje Židova pokrenuto je mjesecima prije njemačkog vojnog napada na Jugoslaviju, prije raspada pakta Berlina i Beograda. Pa ipak, najveći broj Židova u Srbiji stradao je od gladi i bolesti, što vrijedi i za susjednu NDH, što vrijedi i za Mađarsku i Poljsku.

U Srbiji progon “jevreja i ćifuta” ima svoju dugu povijest. NDH nije imala nikakve svoje razloge za progon Židova, jer su i Židovi bili izloženi snažnoj diskriminaciji u prvoj Jugoslaviji, napose kada je srpski kapital odlučio nastupiti u Zagrebu bez židovske konkurencije. Mnogi Židovi pridružili su se Ustaškom pokretu. Mnogi Židovi ušli su u strukture NDH. Nitko u NDH nije odvodio Srbe u logore, osim kada su bili pripadnici zarobljenih četničkih i/ili partizanskih formacija. U Jasenovac su prebacivani i kriminalci srspke nacionalnosti, kao i oni hrvatske nacionalnosti. Promašeno je srpsko i srbijansko pozivanje na Franju Tuđmana, u smislu da trebamo prihvatiti Tuđmanovu procjenu o 60 do 70 tisuća ubijenih u Jasenovcu, kao nekakav minimum za početno razumijevanje između Hrvata i Srba, odnosno Hrvata u odnosu na Srbe. Mišljenja sam da su i Tuđmanu podvaljene krivotvorene geografske i političke karte NDH, kao druge velikosrpske krivotvorine. Židovi ubijeni u Beogradu nikako se ne mogu pripisati Jasenovcu. Čak i ako to dopustimo, ne mogu se ubrojiti u žrtve Hrvata.    

Tvrtko Dolić

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno