Connect with us

Kultura i vjera

Ivica Šola: Ministrice Obuljen, prijetnje Vama su performans

Objavljeno

- datum

Tko o čemu, ministrica Obuljen o – umjetničkim slobodama. I optimistična je jer su “totalitarna vremena” iza nas pa Frljić može slobodno vrijeđati, a ja slobodno pisati. Ja nisam tako optimističan.

Počet ću od Vas, gospođo ministrice. Ima nešto u Vama totalitarno, na tragu talijanske karakterizacije Frljićeva “umjetničkog” rada kao agitpropa. Naime, i Vi u maniri totalitarne propagande ne kažete točno što su ljudi rekli ili napisali, već necjelovitim citiranjem dovodite ljude u zabludu.

Laž

Moja puna formulacija je da niste “počinili zločin”, već “zločin nad umjetnošću”. Duša agitpropa je riječi izvući iz konteksta. Frljić je u predstavi učinio isto što čine totalitarni režimi, pobio neistomišljenike.

Velite da sam ja lagao. Ne, lažete Vi. Što za političare nije baš neko iznenađenje. Tvrdite da Ministarstvo kulture nije financijer ovog kazališta i svinjarije koju je Frljić tamo upriličio. Laž. Odite ne web stranice kazališta “Kerempuh” i kliknite na sponzori.

Tamo stoji, uz Grad Zagreb, na prvom mjestu – Ministarstvo kulture RH. Frljić svoju “umjetnost” nije održao na tarabi, već u kazalištu koje i Vi financirate, pa onda i Frljića. Sve drugo je birokratska demagogija.

Ne želite “arbitrirati” oko “umjetničkih sloboda”, kažete. Vi se, kao Tito iza nesvrstanosti, skrivate iza neutralnosti. Vaša glava nije svinjska, već titoistička glava, kao i Frljićeva, samo suptilnija. Jer i “neutralnost” je vrijednosni stav. Iza nje se skrivaju uglavnom neiskreni ljudi. Talijanska kazališna kritika jasno je rekla da to što Frljić radi nije umjetnost niti teatar, već zloporaba istih u ideološko-političke svrhe.

Niste neutralni, vi ste svrstani na Frljićevu stranu, što šutnjom, što branjenjem neobranjivog “umjetničkim slobodama”. Ako niste reagirali, kao neutralna, na Frljićeve “umjetničke” slobode, čemu vaša reakcija na medijske slobode, na moj tekst, na slobodu mišljenja izražavanja? Zašto tu arbitrirate što je primjereno, a što ne?

Zločin

“Neutralni” ne bi trebali imati dvostruke kriterije. Jedan za Frljića, drugi za mene. Vaše reagiranje je čista orvelovština – neki su jednaki, neki jednakiji. Što se mog jezika tiče, gospođo ministrice, ne mogu o svinjariji pisati jezikom “Ježeve kućice”. Iz Vas opet progovara totalitarni um, naime, želite li Vi političari/ke pisati (moje) kolumne, kritike i polemike? Taj film nećete gledati, niti ćete me ušutkati jer niti sam lagao, niti, za razliku od Frljića, vrijeđao, samo stvari nazvao pravim imenom – zločin nad umjetnošću!

I eto, prijete Vam zbog moje kolumne, telefoni zvone. Sad ste me rasplakali. Naime, ima nešto što se zove sociopatija. Kako sam, na tragu talijanske kritike, donio njihov stav da Frljićeva umjetnost ima elemente staljinizma, opet ću, kada su prijetnje u pitanju, dozvati u obzor Staljina. Njegova kćerka je donijela opis svog oca kao sociopata. Zlostavljao je svoju ženu godinama. Kada se ubila (nije imala svinjsku glavu), on je ljutito rekao: “Što si mi to učinila!!??”

Sociopat je osoba koja nema empatije prema patnji drugih, pa se ne pita što sam ti učinio, već što si ti meni učinila. Ne kažem da ste sociopatkinja. No telefone i e-mailove imaju i djeca dr. Željke Markić, i djeca drugih “svinja” koje je Frljić umjetnički pobio. I starac na pragu osamdesete, biskup Bogović, čovjek, znanstvenik i pastir bez mrlje koji daje kokainsku pričest, euharistijskog Isusa koji je za katolike svetinja, koji simbolizira i vjersku zajednicu kojoj i ja pripadam, kao i vjersku zajednicu dr. Hasanbegovića, muslimana kojem je nataknuta svinja…, svi imaju telefone. Svi su dobili Frljićevu prijetnju, svima su zvonili telefoni.

Budući da nisam sociopat duboko suosjećam što su Vam prijetili, ali sam i duboko zabrinut nad tim što se niste zapitali, je li zbog Frljića možda patilo nečije dijete, neki vjernik, žena kao vi, a zove se Željka. Ja imam empatije prema Vama, imate li Vi prema obitelji Markić, Hasanbegović…, prema (ne)rođenom djetetu čijom glavom “fašisti” igraju nogomet…

Neka Vas Bog čuva

Imate li barem malo empatije prema duboko poniženim pripadnicima ljudske vrste s imenom i prezimenom koje je Frljić pretvorio u svinje i pobio? To što je Frljić napravio je čisto staljinistička metoda, samo, kako bi se izbjegla kaznena odgovornost, skriva se iza umjetnosti. I Vi to “neutralnom” šutnjom odobravate.

A ovi što Vas nazivaju i prijete, dopustite trenutak umjetničke slobode, su isti kao i Frljić. I to su umjetnici, performeri. Vi tu, ako ste dosljedna sebi, ne biste trebali “arbitrirati” i smatrati njihov performans prijetnjom. Jer ste sami, kao ministarka kulture “neutralnošću” i šutnjom inaugurirali princip da je nekultura i dehumanizacija dio kulture i umjetnosti.

Vas nije birao ovaj narod, niste išli na izbore. Oktroirani ste na funkciju. Onda barem popravite štetu pa Vi izaberite ovaj narod, njegove vrijednosti i kulturu, a ne “neutralnošću” Frljićev ideološki, jugoslavenski agitprop. Bog neka Vas čuva od same sebe, kao i našu kulturu.

Vaš Ivica.

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Komentari

Kultura i vjera

Blagdan sv. Klare i hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Objavljeno

- datum

Na blagdan sv. Klare Asiške u subotu, 11. kolovoza splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodit će misno slavlje u 18 sati u samostanskoj crkvi sv. Klare u Splitu.

Hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Uz blagdan Velike Gospe Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije priređuje tradicionalno hodočašće mladih Gospi Sinjskoj, u subotu, 11. kolovoza. Okupljanje započinje u Solinu u 19.30 sati sakramentom pomirenja te euharistijskim slavljem koje u 21 sat predvodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Potom mladi kreću na put za Sinj.

U svetištu Gospe Sinjske u osvit nedjeljnoga dana 12. kolovoza za mlade hodočasnike svečano liturgijsko slavlje u 6 sati predvodi generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović.

Silvana Burilović Crnov

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Molitvom za Hrvatsku domovinu i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede

Objavljeno

- datum

Jučer na misi u Crkvi sv. Frane na obali u Splitu – posebno, ugodno iznenađenje: i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede, Molitvom za Domovinu i Hrvatskom himnom na kraju mise.

Molitva za Hrvatsku domovinu

Svemogući Bože, dobri naš nebeski Oče,
stvorio si nas na svoju sliku i uresio svojim dostojanstvom,
da živimo s Tobom na zemlji i u vječnosti.
Povjerio si nam predivnu domovinu Hrvatsku
da u njoj budemo Tvoji suradnici u djelu spasenja
u nesebičnoj brizi za ljude i za obilje prirodnih ljepota.

U svome Sinu Isusu Kristu, našemu Gospodinu,
objavio si nam milosrdnu ljubav i darovao Evanđelje života,
da bismo prepoznali Tvoje lice u sebi i u bližnjima.
Po njemu, svojim Duhom, trajno ostaješ s nama,
i daješ nam svjetlo i snagu da vršimo Tvoju volju,
u svemu tražeći najprije Tvoje kraljevstvo.

Zahvalni za očitovanje dobrote i milosti
kojima si tijekom povijesti pratio hrvatski narod
upućujemo Ti molbe suočeni s potrebama naše Domovine.
Ti vidiš naše strepnje, tjeskobe i čežnje.
Ne napusti nas i ne uskrati nam svoja nadahnuća,
da ne odustanemo od zalaganja za slobodu i istinu.

Nama, vjernicima svojim, budi bliz u građenju saveza u dobru,
u osjetljivosti za siromašne, obespravljene i odbačene.
Udijeli nam mudrost za iskrenost suočenja s prošlošću,
u kojemu smo pozvani pročistiti spomen, otkloniti neistine,
poštovati sve žrtve i, po primjeru svetosti naših mučenika,
sebe ugrađivati u snagu evanđeoske ljubavi koja obnavlja život.

Pogledaj nas, Gospodine! Pred Tobom smo, kao narod
posebno privržen Blaženoj Djevici Mariji,
često okupljeni oko Nje, znajući da majčinski nad nama bdije.
Hrvatsku povjeravamo Tebi i Presvetoj Bogorodici Mariji, Kraljici Hrvata.
Ne dopusti da se udaljimo od svoga doma i Domovine;
pomozi nam da ne gubimo nadu,
da ne prezremo otajstvo života i dar obitelji.

Ti vidiš naša dobra djela, kao i naše slabosti i grijehe.
Ponizno Te molimo za milost kajanja i obraćenje,
za povratak k Tebi i za čuvanje čistoće srca
u kojemu se prepoznaje glas savjesti i glas Tvoga poziva.

Povjeravamo ti: naše obitelji, roditelje i djecu,
djevojke i mladiće, djedove i bake,
svećenike, redovnike i redovnice, navjestitelje i širitelje Evanđelja;
sve ljude dobre volje i svekolike građane naše Domovine;
povjeravamo Ti: odgojitelje i učitelje, znanstvenike i umjetnike,
sve koji se brinu za zdravlje ljudi, koji ublažavaju boli i umanjuju samoću;
povjeravamo Ti: predstavnike građanskih vlasti,
donositelje zakona, promicatelje pravednosti i čuvare mira.

Po zagovoru blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti,
učvršćuj našu vjernost, obnavljaj nam nadu,
da bismo promicali kršćanske vrijednosti i civilizaciju ljubavi.
Dobri Bože, čuvaj nas, čuvaj našu braću i sestre širom svijeta,
čuvaj dragu nam domovinu Hrvatsku!

Amen.

M.S./Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Uspomeni Viktora Vide* – pjesnika, slavi Domagoja Vide – nogometaša

Objavljeno

- datum

Pjesma na spomen Viktora Vide, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika u emigraciji i u slavu Domagoja Vide, nogometaša koji je skupa s hrvatskom nogometnom momčadi, globalno proslavio hrvatsko ime.

U Argentini zemlji srebra morao sam tražiti dom.                                                                                          

Državu, pa i nacionalnu, možeš zamijeniti državom, bilo kojom.  

Dom je samo jedan i jedinstven, on je domovina, 

Kuća u kojoj smo se rodili, dom u kome smo se odgojili.,

Društvo u kome smo se socijalizirali,

Kultura u kojoj smo se nacionalno identificirali.

Domovina je počelo, jezik, kultura, kuća bitka, smisao života.

Argentina je velika zemlja, kultura; narod gostoljubiv, čuvstven, topao,

Ako u njoj tražiš i dom, sva je presvučena ledom poput Patagonije.

Dom je samo jedan, zavičaj samo jedan, domovina samo jedna.

Dom u tuđoj zemlji nije moguće naći, tamo te čeka samo – smrt!

                                                                                              Blaženko Strižić/Croative.net

 

*Viktor Vida, hrvatski pjesnik; Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960., hrvatski književnik.

Diplomirao je u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. radi u Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata, a početkom 1948. seli u Argentinu. Prve pjesme objavio je u nikšićkoj Slobodnoj misli, a potom nastavlja objavljivati u zagrebačkom Savremeniku te u Hrvatskoj reviji što su je u Buenos Airesu pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Pjesme su mu u tradiciji A.G. Matoša i Tina Ujevića, s intimističkim ugođajem. 

Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u emigraciji. (Wikipedia)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno