Connect with us

Kultura i vjera

Istraživanje sveučilišta u Stanfordu: religiozna djeca bolje prolazi u školi

Objavljeno

- datum

Adolescenti koji prakticiraju religiju redovito bolje prolaze u školi od onih adolescenata koji to ne čine, otkriva nedavno objavljeno istraživanje, rad dr. Ilane M. Horwitz na Stanfordovoj Graduate School of Education. Horwitzin rad istražuje razlike prosječnih ocjena u srednjoj školi (GPA) na temelju razine religioznosti učenika (ovdje).

Horwitz je podijelila učenike u pet različitih stupnjeva religioznosti – od najvećeg do najmanjeg utjecaja religije na njihov život: 

Abiders (uzorni vjernici, poštuju pravila norme),

Adapters (adaptirani), 

Assenters (popustljivi), 

Avoiders (skloni izbjegavanju pravila ili prigodni) i Ateists.

Zaključila je da su najreligioznija djeca imala najviši prosjek ocjena. Horwitz definira tu grupu, “Abiders”, kao one koji “pokazuju visoku razinu u svim mjerenim dimenzijama religioznosti i “poštuju religiju u klasičnom, institucionalnom smislu”, dok Avoiders, vjerni njihovoj nomenklaturi, “izbjegavaju vjerski angažman i šire teme o relevantnosti religije na njihov život”. Za razliku od ateističke skupine, vjeruju u Boga, ali sudjeluju daleko manje u vjerskim obredima i molitvi.

Horwitzin rad je usmjeren isključivo na razliku postignutu između skupine “Abider-Avoider“, ističući da Abiders nadmašuje sve ostale vjerske skupine, osim ateista, koji su usporedivi s ovom grupom uzornih, iako je ateistička skupina bila vrlo mala, što utječe na pouzdanost istraživanja. Ateisti su činili samo 3 posto Horwitzinog uzorka, pa Horwitz ne daje pretpostavke glede njihovih postignuća, rekavši da su oni jedinstven podskup učenika koji se najvjerojatnije razlikuju od drugih ne-religijskih kolega, s obzirom na “snažnu društvenu stigmu” koja je povezana s tvrdnjom da Bog ne postoji. Stoga Horwitz usmjerava svoje istraživanje prije svega na preostale četiri kategorije, istražujući odnose različitog vjerskog angažmana i njihov utjecaj na akademski uspjeh.

Horwitz je otkrila da “Abiders pokazuju najviši prosjek ocjena, a Avoiders najniži, čak i nakon kontrole od niza faktora i ponašanja”. Na temelju svog istraživanja o relioznosti učenika, Horwitz vjeruje da religija njeguje dvije kvalitete koje se nagrađuju u školskim kurikulumima: “savjest” i” suradnju”. Konzervativni protestanti bili su najviše zastupljeni u skupini Abiders koja je postigla visoke rezultate, a koja se “protivi teoriji da konzervativni protestanti najlošije prolaze kad je u pitanju akademski uspjeh”, tvrdi Horwitz.

Horwitz je također utvrdila da su, neovisno o visini dohotka u obitelji, Abidersi dosljedno dobivali bolje ocjene nego svi ostali, dok je jaz između Abidersa i Avoidera u prosjeku ocjena bio najizrazitiji. Čak i nakon što je kontrolirala niz faktora, uključujući “spol, rasu / etničku pripadnost, socioekonomski status obitelji, vjersku pripadnost i pripadnost određenoj regiji”, Abidersi su imali prosjek ocjena od 3,21, dok su Avoidersi imali samo 2,92.

Horwitz je istaknula: “Primijetila sam da su gotovo svi Abidersi savjesni i kooperativni – dvije navike povezane s akademskim uspjehom.”

Kako ovo istraživanje može pružiti uvid u poboljšanje ishoda obrazovanja?

U istraživanju odgoja i obrazovanja mnogo se truda posvetilo jazu u uspjehu učenika iz obitelji s višim odnosno nižim prihodima. Horwitz priznaje da je njezin rad jedinstven u svojoj sposobnosti da identificira jedan drugi mehanizam koji može potaknuti uspješnost učenika – navike koje proizlaze iz povećane religioznosti kod kuće.

Ako se religioznost tretira kao samo jedan aspekt kućnog života adolescenata, Horwitzina studija govori o dubokim efektima koje obiteljska kultura i odgoj mogu imati na akademsku uspješnost učenika. U doba kada se vjera i religija često poistovjećuju s neznanjem, Horwitzin znanstveni rad uvodi novu perspektivu u raspravu koja se odnosi na važnost religioznosti i njenu sposobnost da poveća i održi društveni kapital.

Kada razmišljamo o tome što pospješuje rast i napredak djeteta, intervencija vlasti nije prvi mehanizam koji nam pada na pamet. I doista, tako ne bi trebalo ni biti. Horwitzino istraživanje naglašava da državna intervencija nije primarni pokretač uspjeha učenika. Umjesto toga, velika reforma obrazovanja počinje kod kuće, i u Crkvi.

Izvor:   QuoVadisCroatia

Komentari

Komentari

Kultura i vjera

Blagdan sv. Klare i hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Objavljeno

- datum

Na blagdan sv. Klare Asiške u subotu, 11. kolovoza splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodit će misno slavlje u 18 sati u samostanskoj crkvi sv. Klare u Splitu.

Hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Uz blagdan Velike Gospe Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije priređuje tradicionalno hodočašće mladih Gospi Sinjskoj, u subotu, 11. kolovoza. Okupljanje započinje u Solinu u 19.30 sati sakramentom pomirenja te euharistijskim slavljem koje u 21 sat predvodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Potom mladi kreću na put za Sinj.

U svetištu Gospe Sinjske u osvit nedjeljnoga dana 12. kolovoza za mlade hodočasnike svečano liturgijsko slavlje u 6 sati predvodi generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović.

Silvana Burilović Crnov

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Molitvom za Hrvatsku domovinu i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede

Objavljeno

- datum

Jučer na misi u Crkvi sv. Frane na obali u Splitu – posebno, ugodno iznenađenje: i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede, Molitvom za Domovinu i Hrvatskom himnom na kraju mise.

Molitva za Hrvatsku domovinu

Svemogući Bože, dobri naš nebeski Oče,
stvorio si nas na svoju sliku i uresio svojim dostojanstvom,
da živimo s Tobom na zemlji i u vječnosti.
Povjerio si nam predivnu domovinu Hrvatsku
da u njoj budemo Tvoji suradnici u djelu spasenja
u nesebičnoj brizi za ljude i za obilje prirodnih ljepota.

U svome Sinu Isusu Kristu, našemu Gospodinu,
objavio si nam milosrdnu ljubav i darovao Evanđelje života,
da bismo prepoznali Tvoje lice u sebi i u bližnjima.
Po njemu, svojim Duhom, trajno ostaješ s nama,
i daješ nam svjetlo i snagu da vršimo Tvoju volju,
u svemu tražeći najprije Tvoje kraljevstvo.

Zahvalni za očitovanje dobrote i milosti
kojima si tijekom povijesti pratio hrvatski narod
upućujemo Ti molbe suočeni s potrebama naše Domovine.
Ti vidiš naše strepnje, tjeskobe i čežnje.
Ne napusti nas i ne uskrati nam svoja nadahnuća,
da ne odustanemo od zalaganja za slobodu i istinu.

Nama, vjernicima svojim, budi bliz u građenju saveza u dobru,
u osjetljivosti za siromašne, obespravljene i odbačene.
Udijeli nam mudrost za iskrenost suočenja s prošlošću,
u kojemu smo pozvani pročistiti spomen, otkloniti neistine,
poštovati sve žrtve i, po primjeru svetosti naših mučenika,
sebe ugrađivati u snagu evanđeoske ljubavi koja obnavlja život.

Pogledaj nas, Gospodine! Pred Tobom smo, kao narod
posebno privržen Blaženoj Djevici Mariji,
često okupljeni oko Nje, znajući da majčinski nad nama bdije.
Hrvatsku povjeravamo Tebi i Presvetoj Bogorodici Mariji, Kraljici Hrvata.
Ne dopusti da se udaljimo od svoga doma i Domovine;
pomozi nam da ne gubimo nadu,
da ne prezremo otajstvo života i dar obitelji.

Ti vidiš naša dobra djela, kao i naše slabosti i grijehe.
Ponizno Te molimo za milost kajanja i obraćenje,
za povratak k Tebi i za čuvanje čistoće srca
u kojemu se prepoznaje glas savjesti i glas Tvoga poziva.

Povjeravamo ti: naše obitelji, roditelje i djecu,
djevojke i mladiće, djedove i bake,
svećenike, redovnike i redovnice, navjestitelje i širitelje Evanđelja;
sve ljude dobre volje i svekolike građane naše Domovine;
povjeravamo Ti: odgojitelje i učitelje, znanstvenike i umjetnike,
sve koji se brinu za zdravlje ljudi, koji ublažavaju boli i umanjuju samoću;
povjeravamo Ti: predstavnike građanskih vlasti,
donositelje zakona, promicatelje pravednosti i čuvare mira.

Po zagovoru blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti,
učvršćuj našu vjernost, obnavljaj nam nadu,
da bismo promicali kršćanske vrijednosti i civilizaciju ljubavi.
Dobri Bože, čuvaj nas, čuvaj našu braću i sestre širom svijeta,
čuvaj dragu nam domovinu Hrvatsku!

Amen.

M.S./Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Uspomeni Viktora Vide* – pjesnika, slavi Domagoja Vide – nogometaša

Objavljeno

- datum

Pjesma na spomen Viktora Vide, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika u emigraciji i u slavu Domagoja Vide, nogometaša koji je skupa s hrvatskom nogometnom momčadi, globalno proslavio hrvatsko ime.

U Argentini zemlji srebra morao sam tražiti dom.                                                                                          

Državu, pa i nacionalnu, možeš zamijeniti državom, bilo kojom.  

Dom je samo jedan i jedinstven, on je domovina, 

Kuća u kojoj smo se rodili, dom u kome smo se odgojili.,

Društvo u kome smo se socijalizirali,

Kultura u kojoj smo se nacionalno identificirali.

Domovina je počelo, jezik, kultura, kuća bitka, smisao života.

Argentina je velika zemlja, kultura; narod gostoljubiv, čuvstven, topao,

Ako u njoj tražiš i dom, sva je presvučena ledom poput Patagonije.

Dom je samo jedan, zavičaj samo jedan, domovina samo jedna.

Dom u tuđoj zemlji nije moguće naći, tamo te čeka samo – smrt!

                                                                                              Blaženko Strižić/Croative.net

 

*Viktor Vida, hrvatski pjesnik; Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960., hrvatski književnik.

Diplomirao je u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. radi u Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata, a početkom 1948. seli u Argentinu. Prve pjesme objavio je u nikšićkoj Slobodnoj misli, a potom nastavlja objavljivati u zagrebačkom Savremeniku te u Hrvatskoj reviji što su je u Buenos Airesu pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Pjesme su mu u tradiciji A.G. Matoša i Tina Ujevića, s intimističkim ugođajem. 

Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u emigraciji. (Wikipedia)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno