Connect with us

Društvo

HDZ – SDP 1:1

Published

on

HRVATSKI EL CLASICO     U tijeku je žestoka bitka Gorana Marića i Borisa Lalovca za Hrvatsku i za glasače. Marić je prvi ukazao na činjenicu da se HNB oteo nadzoru i nacionalnom interesu, a Lalovac upozorava na beskrupulozno ponašanje poslovnih banaka.

Jako je važno da je Crkva u Hrvata stala uz iscrpljene dužnike banaka. Širi se društveni konsenzus za prevladavanje krize u svezi kreditne klauzule CHF, koja je dužnicima nametnuta. Udruga Franak održat će veći prosvjed 25. travnja, ako ne dođe do zaokreta u ponašanju banaka.

Kardinal Josip Bozanić ponovno je prozvao strukture

U uskrsnoj poslanici kardinal Bozanić govorio je o lihvarskim kreditima i egzistencijalnom

U uskrsnoj poslanici kardinal Bozanić govorio je o lihvarskim kreditima i egzistencijalnom slomu koji proizvode banke. “U nas su zakazali kontrolni mehanizmi, koji trebaju štiti građane. Apeliram na sve da u okviru sustava pronađu rješenje i pravedno rasporede teret”. Strašno je da glavni bankari šute, kao da kardinal Bozanić nije na njihovoj razini,

a javlja se marginalni Zoran Bohaček iz nekakve udruge, koja niti je banka, niti bilo koga kreditira.

slomu koji proizvode banke. “U nas su zakazali kontrolni mehanizmi, koji trebaju štiti građane. Apeliram na sve da u okviru sustava pronađu rješenje i pravedno rasporede teret”. Strašno je da glavni bankari šute, kao da kardinal Bozanić nije na njihovoj razini, a javlja se marginalni Zoran Bohaček iz nekakve udruge, koja niti je banka, niti bilo koga kreditira. Tako imamo obrat da kardinal Bozanić koristi pravnu terminologiju, a od strane banaka i njihovih “prijatelja” dolaze nam religiozne poruke na nivou trgovine oprostom grijeha. Ministar Boris Lalovac gleda pozitivno na kardinalova upozorenja. Lalovac je otkrio novinarima da je prije nekoliko mjeseci razgovarao s kardinalom Bozanićem o otpisu dugova i da je korektno potvrdio kardinalu da o tome govori i Biblija.     

Glasovi razuma i pravde dolaze i iz našeg sudstva. Presuda Radovana Dobronića u korist dužnika banaka ostala je ishodište nade za sve, a upravo je ovih dana sutkinja Mirna Grgić Radojčić u pojedinačnoj tužbi Ivice Butora presudila ništetnost ugovora s klauzulom CHF. Banka mora Butori vratiti 183 tisuće kuna uz zatezne kamate, a on njoj 150 tisuća kuna. Velika je to pobjeda i snažno angažiranog Krešimira Bajamića iz Udruge Franak, koji je otvorio pravi put, koji će natjerati banke da preuzmu dio tereta u slučaju Franak. Naime, ako svi dužnici po klauzuli CHF pojedinačno tuže banke kod kojih su se zadužili, procjena je da će barem polovica dobiti slično rješenje, što je za banke najgore rješenje od svih mogućih.

U utorak je Udruga Franak objavila da napušta radnu skupinu za slučaj Franak, zbog neozbiljnosti ostalih sudionika. HNB šalje “zapisničare”, ministar Boris Lalovac nije nazočio niti jednom sastanku, a nositelj radne skupine i njegova pomoćnica Žana Pedić odlazi u Svjetsku banku. Je li pokrenuto “kupovanje” osoba koje misle da negativne posljedice klauzule CHF trebaju snositi i banke? Zanimljivo, Žana će u Washingtonu raditi kao savjetnica izvršnog direktora nizozemske konstituence. Udruga Franak upozorila je na slabu komunikaciju između ministarstava, tako da je u Javnosti najedanput osvanuo prijedlog ministra Gorana Marasa za slučaj Franak. Ivan Kontrec izvijestio je medije da Udruga Franak traži ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Reče da HNB nije dostavio tražene podatke, a HNB uzvraća da je dostavio podatke kojima raspolaže. Znači li to da nitko ne nadzire poslovanje banaka? U Udruzi Franak drže da HNB podržava banke i bankarski lobi. Niko Delić upozorava da HNB nije obrazložio svoju tvrdnju o 9 milijardi eura smanjenja deviznih rezervi ako bi se ukinula valutna klauzula za domaće kredite, ili 3 milijarde eura ako bi se ukinula klauzula CHF. Profesor Drago Jakovčević reče da tvrdnja HNB-a ne stoji, jer su krediti davno plasirani. Profesor Ivan Lovrinović

Lalovac se često obraća Javnosti, a šefovi “domaćih” banaka i dalje ostaju na distanci, pa se u prazan prostor vraća Hrvatska udruga banaka, koja zapravo ometa komunikaciju. Usprkos nazivu, nije jasno koga i što HUB predstavlja. Naime, nije tužen nekakav HUB, nego 8 određenih banaka. Zamislite da se na tužbu potrošača protiv neke trgovine oglasi nekakva HUM – Hrvatska udruga marketa, ili HUTC – Hrvatska udruga trgovačkih centara.  

napomenuo je da još uvijek čekamo očitovanje Ustavnog suda glede valutne klauzule, kao i pravorijek Vrhovnog suda glede Dobronićeve presude, koja treba biti okosnica rješenja. Poslovne banke zbunjuju Javnost i zajedno s HNB-om plaše porezne obveznike da će oni preuzeti tereta švicarskog franka.

Boris Lalovac je ponudu banaka da država otkupi ovršene stanove doživio kao prvotravanjsku šalu. Izjavio je da banke odugovlače rješavanje slučaja Franak. Tvrdi da odlazak Žane Pedić neće omesti pregovore o švicarskom franku, i da iza traženja rješenja stoji on osobno, kao i premijer Zoran Milanović. Lalovac je izrekao nekoliko oštrijih rečenica na račun poslovnih banaka. Neće dozvoliti da sve negativne posljedice slučaja Franak ostanu na leđima građana. Veli da je nedopustivo da dužnik nakon godina otplate kredita duguje više nego na početku otplate. Poslovne banke ne nude nikakvo rješenje, pa Vlada mora posegnuti za onim mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju. Lalovac se često obraća Javnosti, a šefovi “domaćih” banaka i dalje ostaju na distanci, pa se u prazan prostor vraća Hrvatska udruga banaka, koja zapravo ometa komunikaciju. Usprkos nazivu, nije jasno koga i što HUB predstavlja. Naime, nije tužen nekakav HUB, nego 8 određenih banaka. Zamislite da se na tužbu potrošača protiv neke trgovine oglasi nekakva HUM – Hrvatska udruga marketa, ili HUTC – Hrvatska udruga trgovačkih centara.  

Dan kada je Relja Martić pobjegao iz Sabora

Doc.dr.sc. Goran Marić, ekonomski stručnjak HDZ-a i potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, dugi niz godina upozorava da je naš glavni problem HNB, koji desetljećima vodi pogrešnu monetarnu politiku. Kako odnosi stoje, parlamentarna izborna bitka između SDP-a i HDZ-a svodi se na to hoće li više problema prepoznati Marić ili Lalovac. El Clasico HDZ – SDP zapravo je igra stranog kapitala, kao i svaki drugi. Obrana koalicije Kukuriku je razvaljene, ali iz HDZ-a na protivnički gol šutira samo Marić. Traži se jači Atletico: Živi zid, Blokirani, Udruga Franak i Narodna fronta. Ključ je pošteno suđenje!

Viceguverner HNB-a Relja Martić pojavio se u Saboru kao gromobran za guvernera Borisa Vujčića. Pamflet HNB-a pod nazivom “Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike” dramatično kasni – odnosi se na prvu polovicu prošle godine. O gorućim temama HNB će nas izvijestiti za godinu dana! Izvješće za razdoblje 2014/1-6 konstatira ono što možete saznati i na bilo kojoj gradskoj tržnici: stagniranje gospodarske aktivnosti, pad investicija, prividan rast izvoza (preklapanje termina isporuka) i nepovoljna kretanja na tržištu rada. Pogoršao se saldo tekućeg računa platne bilance, pa je ostvaren manjak od 1,8 milijardi eura ili 10,6 posto više nego u istom razdoblju 2013. Bruto inozemni dug povećao se za 0,2 milijarde eura, a na kraju lipnja iznosio je 46,3 milijarde eura ili 107 posto BDP-a. Neto inozemni dug iznosio je 26,2 milijarde eura ili 60,6 posto BDP-a.

Nezavisni laburist Branko Vukšić prigovorio je na bankarskom metajeziku. “Twain kaže da je bankar tip koji posudi kišobran kad sije sunce i traži da mu ga vratite kad počne padati kiša. Što HNB poduzima da Hrvatska iziđe iz krize, osim što s visoka dijeli političke lekcije?” HDZ-ov Ivan Šuker zamjerio je preskakanje aktualnih tema, kao što su slučaj Franak i Raiffeisen zadruge. SDP-ov Draženko Pandek konstatirao je da naši poduzetnici ne mogu biti konkurentni kada im se nude lihvarske kamate. Martić mu je odgovorio da cijena kredita ovisi o percepciji rizika. Ovdje ću napomenuti da banka klijentu naplaćuje i njegov rizik.

Slavko Linić zamjerio je bankama što u predstečajnim nagodbama nisu bile spremne otpisati stare kredite. “Golema količina novca koja je u bankarskom sustavu rezultirala je vraćanjem kredita majkama bankama van Hrvatske. Ne treba im novac, zašto nisu vraćeni svi švicarci? To je morao biti nalog HNB-a i to je morao biti zahtjev, pa makar na štetu profita poslovnih banaka. Mi smo se morali riješiti švicarca.” I dodao: “Još uvijek, nažalost, nemamo investicija, još uvijek imamo povrat kredita. HNB treba naložiti vraćanje švicarskog franka i trebamo se riješiti tog zla koje nije trebalo ni ući u RH.”

“Sve treba napraviti da bi se stimulirale i privukle privatne investicije i to prije svega u industrijsku proizvodnju i u proizvodnju koja je namijenjena izvozu i onda će taj izvoz pokrenuti rast BDP-a, pokrenuti zaposlenost i onda će kroz to i pokrenuti potrošnju i to će biti onda spirala u pozitivnom smislu koja će dovest do rasta” – izjavio je Relja Martić. Glede kredita s klauzulom CHF, Martić je izrazio povjerenje u odgovarajuću radnu skupinu, koja se raspala! Martić je upozorio na problem libora i euribora, koji je postao parametar za mijenjanje kamatnih stopa. “I švicarci i sve ovo drugo širi je problem koji se zove eurizacija, a mi smo na neki način talac eurizacije” – Martić je ipak priznao krivnju HNB-a. Glede RBA zadruga, Martić je izjavio da HNB nema ovlasti ni mandat da djeluje, lovi i sprječava one koji su ilegalno na tržištu.         

Iako je Gorana Marića viroza potjerala u krevet, nije mogao slušati obmanjivanje hrvatske Javnosti od strane HNB-a, pa je dojurio u Sabor i ispratio Relju Martića s kratkim govorom, koji će biti zapamćen. “Vi gospodine viceguverneru kažete da je najveći ekonomski problem u nedostatku kreditne potražnje, za vas nisu problem visoki troškovi financiranja, koji su najviši u EU, vama nisu problem iznimno visoke kamatne stope koje vi kreirate. Ne vidite li da se zbog jednostrane promjene već ugovorenih kamatnih stopa dovode u nepriliku svi gospodarski subjekti u RH? Vama nisu problem 227 različitih bankarskih naknada jer ste ih vi dopustili, vama nisu problem ilegalni krediti, a vi dajete odobrenja za rad kreditnih institucija, vama nije problem valutna klauzula i ogromne tečajne razlike, vama nije problem uopće što Hrvatska godinama stagnira. Recite mi jednu antirecesijsku mjeru koju ste donijeli, recite mi bilo kakvu mjeru koju ste donijeli u korist hrvatskog naroda. Ne možete, jer niste! Cijela Hrvatska je pod ovrhama a vas se to ne tiče, i još bježite iz Sabora dok o tomu govorim. Sjajno!” Predsjedavajući Milorad Batinić iz HNS-a upozorio je Martića da nije bilo potrebe da odlazi prije nego što kolega završi.

Bonusi izbacuju dužnike na ulicu

Nezadovoljni Boris Lalovac pojavio se u Splitu, na Summitu o EU i jugoistočnoj Europi, u organizaciji The Economista, i prozvao “domaće” poslovne banke. Bankari, zaradili ste bonuse na građanima, obogatili se na građanima, a sada ih izbacujete na cestu, i još tražite da država poveća svoj javni dug plaćajući vaše ludosti, što je neprihvatljiv model. “Zar da se režu socijalna davanja zato što su se dečki s Wall Streeta zaigrali? Oni moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele. Država će ih podržati, ali je to društveno socijalni problem koji su oni prouzročili.” Lalovac priznaje da bez infrastrukture jugoistočna zona EU ne može funkcionirati, ali da su Rumunjska i Bugarska infrastrukturu financirale iz fondova EU, a Hrvatska iz poreza. Kod nas 15 posto BDP-a odlazi na troškove financiranja infrastrukture – autoceste, ceste i željeznica. U Splitu smo čuli i pamflet Ivana Vidakovića, direktora Microsofta za Hrvatsku: u Washingtonu su izračunali da svako novo radno mjesto u IT sektoru donosi sedam novih radnih mjesta. Gdje? U menadžmentu?

HUB ima ideju: ako država ne želi preuzeti stanove dužnika, ponudit ćemo ih strancima! U svakom slučaju, imamo sramotnu situaciju da se dobit “domaćih” banaka prelijeva u inozemne matice, da su “loši” krediti zapravo preplaćeni, a stanovi praktično idu strancima ili ih stranci prodaju kroz igre s derivatima i slične “zakonske” instrumente. Banke ne mogu imati te stanove u svome vlasništvu! Nakon raspada radne skupine za slučaj Franak, odgovarajuća udruga zapalila je tisuću svijeća ispred HNB-a. Članovi UF-a organizirali su impresivan prosvjed bez velikog organizacijskog napora, sa desetim dijelom svoje angažiranosti. Za 25. travnja najavljen je veći prosvjed.

 

Ako ste mislili da je grabež gotov, to nije tako. HUB traži da se Ministarstvo financija izjasni hoće li subvencionirati najam takvih stanova. Banke ne žele riješiti problem kredita, nego cijelu situaciju iskoristiti za namicanje još veće dobiti, za guljačinu na svim razinama. Mislili smo da grabe na tečaju i kamatama, a one žele usput oderati državu i sve nas za kredite pojedincima. Traži se uplitanje Europske komisije, odnosno ECB-a, a to znači rješenje po mjeri krupnog kapitala. Naime, ECB ne smeta pretakanje bankarske dobiti u Italiju i Austriju – sve je to EU, i još k tome Eurozona. Možete misliti koliko će ECB poduzeti bilo što da smanji dotok kapitala u Italiju. Neću se iznenaditi ako Svjetska banka povuče Borisa Lalovca na ugodno i dobro plaćeno radno mjesto. Dajmo im gratis sve ostale ministre, premijera, guvernera i viceguvernere!

 

Tvrtko Dolić/

 

 

Komentari

Društvo

Jan Ivanjek: Nama treba borbeno zrakoplovstvo s punim spektrom sposobnosti

Published

on

Natječaj za nabavu borbenih zrakoplova poništen je, još se ne zna kako dalje. Hoće li se krenuti u novi natječaj ili možda u izravnu pogodbu? Kako stvari stoje, prepuštanje nekoj drugoj državi da nam uz naplatu čuva nebo ne dolazi u obzir.

Izgubljeno vrijeme u pregovorima s Izraelcima ne može se vratiti, a, čini se, ni naplatiti.

U međuvremenu ionako vremešni hrvatski MiG-ovi još su ostarjeli – bliži im se konačno prizemljenje. Koliko će Vladi trebati da pronađe nov model nabave zrakoplova, koliko da zaključi posao, kad bi prvi mogao poletjeti iznad Hrvatske?

Gosti „Teme dana“ su bili bivši zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva general Josip Štimac te vojni analitičar Jan Ivanjek.

Nastupio je svojevrsni obrat u razmišljanju ministra obrane, kakvih i koliko borbenih zrakoplova Hrvatskoj treba. Ministar je rekao kao je za njega najbolja platforma F-16, da budu novi avioni i da ih ima manje.

– Stručna studija koja je napravljena ne ide ispod 12 aviona, rekao je Štimac.

Ivanjek je rekao kako nama treba borbeno zrakoplovstvo s punim spektrom sposobnosti. S obzirom da nije prošlo da uzmemo najmoćnije rabljene avione, donesena je odluka da nabavimo nove borbene avione.
– Dugoročno se mora doći do brojke od 12 aviona, naglašava Ivanjek.

– Naši postojeći migovi mogu letjeti do 2024. godine i ako do tada ne ugovorimo kupnju zrakoplova, to bi bio veliki problem zato što bi se ljudski potencijal, koji je i tako u osipanju, počeo još više osipati, ističe Ivanjek.

Štimac je rekao kako bi nam Amerikanci mogli ponuditi Block 50/52 što bi nas moglo zadovoljiti. Takav tip aviona imaju i Poljaci.

Ivanjek smatra da bi nas osnovni paket aviona mogao koštati milijardu dolara i to bi nam olakšalo iduću seriju nabave (HRT)

Komentari

Continue Reading

Društvo

Robert Valdec o lobistima /narikačama u svezi (ne)kupnje F-16 koju moraju pročitati svi, posebno u MORH-u

Published

on

Propala, je izgleda, nabavka F 16 Barak višenamjenskih lovaca opremljenih onako kako su ponuđeni na natječaju. Ovo pišem jer imam što reći o HRZ i nabavci zrakoplova – piše Valdec na svom fb profilu.

Zanimljivo je da sada nad propalim poslom najviše nariču oni koji su do jučer F-16 Barak nazivali ‘starim kantama’, ‘otpadom’ i sl.

Dobar dio njih (govorim o ‘velikim stručnjacima’) nariče po inerciji, samo zato jer su ‘popušili’ čaščenje od SAAB-a za koji su gorljivo navijali, a koje im je obećano ako se HRZ opremi Gripenima. Šveđani su ih tijekom tendera vodali kao medvjede po Švedskoj, trpali im u torbe mobitele, laptope, kemijske, rokovnike, vodali ih po večerama…, a oni, ‘stručno’, objašnjavali Hrvatima kako je Gripen daleko najbolja opcija. Jer, ‘novo je novo’.

Oni vještiji su, umjesto mobitela, rokovnika i kemijskih olovki, na račune dobili i nešto konkretnije – neću o imenima, dovoljno je proguglati najstrastvenije ‘Gripenovce’. Među njima ima novinara, ‘vojnih analitičara’, umirovljenih pilota, političara…

I o tom sam tenderu davno pisao. Između onog što su nam odredili da ‘smijemo’ kupiti, F 16 Barak je, po meni, bio najbolja opcija. Na stranu što se za isti iznos može kupiti eskadrila, realno, boljih višenamjenskih lovaca. Ako ne boljih, a onda ne lošijih, no osjetno jeftinijih, pod boljim uvjetima.

Ali, opremanje ratnog (a i civilnog) zrakoplovstva je ionako više politička odluka. Otprilike slična onoj kada je, danas u terminalnoj fazi, Croatia Airlines, umjesto Boing-a odabrala Airbus. I tu su se provizijama napunili offshore računi, sagradili dvorci u okolici Zagreba, no to je neka druga priča.

I u njoj su obje opcije između kojih smo mogli birati bile podjednako kvalitetne (financijski, Boing je nešto jeftiniji), dakle osim toga koji će Tuđmanov savjetnički lobi ubrati proviziju, odabir je signalizirao i političku naklonjenost (EU – SAD).

No vojne nabavke su ipak nešto posve drugo. U jednom razdoblju novinarske karijere bavio sam se, između ostalog, i naoružanjem i vojnom opremom, nabavkama, međunarodnom trgovinom, tržištem oružja i vojne opreme i to crnim i bijelim, obišao dosta međunarodnih sajmova naoružanja i vojne opreme širom svijeta, ponešto tvornica (po svijetu), razgovarao i s trgovcima i s kupcima i s korisnicima. Pa si utvaram da ponešto o tome i znam.

Ako ostavimo po strani politiku pa čak i cijenu i uvjete (npr. održavanje, obuka, rezervni dijelovi, eventualne modernizacije, nadogradnje), najznačajnija stvar pri odluci o odabiru određenog ‘proizvoda’ (nebitno radi li se o jurišnoj pušci, streljivu, zrakoplovu, tenku ili oklopnom vozilu…) su reference.

Dakle, je li se (kada, gdje, kako, u kojim uvjetima i kojem obujmu, koliko efikasno itd.) određeni proizvod dokazao u operativnoj upotrebi i koje su oružane sile već njime opremljene, kakva su im iskustva itd. Jedan od najslikovitijih primjera je jurišna puška AK 47 (i njene inačice) koja je odavno planetarni brend. Postao je to i pištolj Glock, izraelski UZI…

Složeniji sustavi poput zrakoplova, protuzračnih borbenih sustava, raketnih, radarskih i sličnih sofisticiranih sustava druga su priča, no činjenica da je neko oružje, oruđe ili sustav dokazan u operativnoj upotrebi tu je najvažniji. Mislim da ne treba elaborirati zašto je tome tako, dovoljno je napomenuti kako za tako delikatnu namjenu poput oružanog sukoba, nitko pametan neće kupiti ‘mačka u vreći’ bez obzira na to koliko ta vreća bila lijepa i bez obzira na to koliko prodavač te vreće slatkorječivo i uvjerljivo hvalio svoju robu.

I za takve ‘mačke u vreći’ postoje brojni primjeri – jedan od ne tako davnih bio je i naš tender za nabavku borbenih oklopnih vozila. U finalu ostala su dva ponuđača: finska ‘Patria’ i austrijski (zapravo američki) ‘Pandur’. Rezultate znamo – na tenderu je pobijedila Patria. S pravom.

Naime, Patria je već bila u naoružanju nekoliko svjetskih oružanih snaga, u operativnoj upotrebi (tu je bio i offset program, a još se vuku i repovi korupcijskih afera) .

No ‘Pandur2’, tada zapravo, nije postojao – bila je riječ o prototipu čiji ga je proizvođač gurao HV-u kako bi si počeo sastavljati referentnu listu. No unatoč tome, naši su ‘stručnjaci’ po medijima ispisivali hvalospjeve, svako malo putujući u Austriju po ‘rokovnike i penkale’, vješto prešućujući činjenice.

Poput one da je tijekom jedne demonstracije na jednom austrijskom poligonu, kojoj su nazočili i hrvatski novinari (znam i poimence koji), došlo do incidenta – nezgode, u kojem su ozbiljno ranjeni austrijski vojnici (loše rješenje strojnice na kupoli – povratne eksplozije ozlijedile su posadu). O tome, naravno, nije bilo riječi u medijima. Jebi ga, rokovnici su ipak bili u kožnom uvezu. A i nova Motorola Rizr Z8 je bila baš sexy.

Tako nismo mogli u našim medijima, čiji su novinari, ‘investigativno’ analizirali Gripen na licu mjesta – u Švedskoj, u organizaciji proizvođača/prodavača, pročitati o korupcijskim aferama koje još uvijek drmaju i Brazil i Tajland, i Češku i Južnoafričku republiku (nakon tendera na kojem je Gripen pobijedio).

Nije nigdje bilo niti riječi o Gripenima koji su se srušili, incidentima, a još manje o tome da je jedino ‘vatreno krštenje’ taj zrakoplov imao za vrijeme uvođenja ‘demokracije i ljudskih prava’ u Libiju, gdje je uspješno uništio nekoliko meta – par beduinskih šatora i jednu karavanu na devama.

Da se vratimo našim nesuđenim F 16 Barak.

Prvo, hrvatska strana koja je raspisala tender i odlučila spizditi naših pola milijarde dolara, trebala se na vrijeme informirati – no VOA, MVP i slične organizacije su zacijelo imale drugog, pametnijeg posla.

Drugo, ako ništa, bar je nekom, nadam se, došlo iz dupeta u glavu koliko je našim ‘strateškim partnerima’ zapravo stalo do nas.

I treće – da netko na vlasti ima muda pa da kaže kako ćemo, kad već ne možemo kupiti F 16 Barak, tražiti i ponude za, recimo, KAI T-50 Golden Eagle, PAC JF-17 Thunder/CAC FC-1 Xiaolong, Su-35, Su-30MKK…

Mnijem da bi, u tom slučaju, naši ‘strateški partneri’ ekspresno promijenili odluku i isporučili nam odmah eskadrilu F 16 Barak-a sa svim nadogradnjama, uz akcijski popust. Još bi dobili i komplet kuhinjskih noževa na poklon.

Robert Valdec Foto: fb/Valdec

Komentari

Continue Reading

Društvo

PUTIN OBJAVIO OTVORENI RAT ILUMINATIMA: Ako Soros ikad uđe u Rusiju, nikad više iz nje neće izaći!

Published

on

Rusija je izdala službeno priopćenje da je George Soros tražen “živ ili mrtav”, navodeći da su i on i njegova organizacija “prijetnja za rusku nacionalnu sigurnost.”

Sorošu je zabranjen ulazak u Rusiju još od prošle godine, kada se saznalo da je on pomogao uništenje ruske ekonomije u ranim ’90 -im, izvještava Veteranstoday.com, a prenosi Webtribune.

Još prije šest godina objavljeno je:

“Prva stvar koju trebate znati o “Goldman Sachs” je da je to najmoćnija investicijska banka na svijetu, da je svuda, da je to veliki vampir koji sisa lice čovječanstva i nemilosrdno dosipa svoj lijevak krvi koji miriše na novac.”

“U stvari, povijest nedavne financijske krize potpisana je od strane ove banke i njenih pitomaca.”

Soros je kao ova banka. Fil Butler kaže: “George Soros je zamijesio svaku političku pitu koja postoji. Ako postoji kriza na svijetu, sigurna je oklada da on ima udjela u tome. “

Može se reći da su Soros i Goldman Sachs ideološki pripadnici istog bratstva. Njihova strategija je malo drugačija, ali je krajnji rezultat uništenje života putem ekonomskog sustava (bilo da je u pitanju kapitalizam ili socijalizam) i politička manipulacija.

Soros misli da je nepobjediv. Misli da može kretati u politici cijele planete u nekoliko treptaja oka i da nitko ne može mu kaže da prestane. On je tvorac financijske alkemije. Smatra da može ubiti političku stabilnost Europe i Amerike bez izazova.

Soros je star, ali nije zastario. Njegova organizacija je nedavno razotkrivena u obavljanju tajnih operacija osmišljenih da destabiliziraju Rusiju. Povodom toga zanimljiv je citat procurio iz dosjea “Soros fondacije”:

“Naš interes je da se uključimo u aktivnosti ruskih pokreta koji se bore protiv tradicionalnih vrijednosti. Ali imenovanje naše strane je problematično: mi smo u poslu kanaliziranja novca u drugim zemljama u političke svrhe. “

Sada se vidi pravo lice Soroša. Sve te priče o pomaganju sirijskim izbjeglicama, o spašavanju Ukrajine, o “građanskim pravima” i uvođenju “demokracije” u Rusiju su samo dimna zavjesa.

Prema Butleru, sve je to infekcija Soroša. Soros želi uništiti rusku tradicionalnu obitelj. On želi da Rusija bude kao zoološki vrt, a “demokracija” je termin kojim obmanjuje mase.

Soros je u veljači 2015.godine napisao da je “Putin veća prijetnja postojanju Europe od ISIS-a” i takvim izjavama je samo otpočeo svoj đavolji plan.

“Čelnici SAD-a i EU griješe kad misle da je Rusija potencijalni saveznik u borbi protiv islamske države. Dokazi ih osporavaju. Putinov cilj poticanje razgradnje EU, a najbolji način da to postigne je da poplavi Europu sirijskim izbjeglicama. “

“Ruski avioni su bombardirali civilno stanovništvo u južnoj Siriji i natjerali ih da pobjegnu u Jordan i Libanon. Sada je u pustinji 20 tisuća sirijskih izbjeglica koje čekaju prijam u Jordan. “

A dokazi ovakvih tvrdnji? Pa, dokazi su u samom Sorošu. Ono što on kaže je dovoljno. Nema potrebe za istragama. Soros je alfa i omega, početak i kraj. I ako dokazi slučajno ukazuju na nešto drugačije onda moraju biti odbijeni. Ako se Rusija zaista bori protiv terorista onda je takva informacija ipak lažna jer se Soros sa njom ne slaže.

Soros ne shvaća da je ranjiviji nego ikada ranije jer se ne ponaša praktično. Teži da dopuni ideološke dogme i zanemaruje istinu.

Vjerojatno je istina da je Soros protiv izraelskog režima, ali ono što on daje to s druge strane uzima.

Svidjelo se to njemu ili ne, Soros neizravno podupire izraelske zločine time što podržava organizacije za rušenje Asada. Ako zaista želi učiniti nešto dobro onda bi se trudio da stvari popravi a ne da podržava zločinačke ideologije koje vode uništavanju.

Soros je agent novog svjetskog poretka.

Rusiji je očito bilo dosta ovog čovjeka i na kraju su mu zabranili pristup državi. Soroša i njegovu subverzivnu organizaciju označili su kao “prijetnju nacionalnoj sigurnosti.”

“Soroš je špekulant i samoproglašeni filantrop, a njegove malverzacije oslobođene od poreza su sastavni dio ratne mašinerije” – riječi su Williama Engdahla.

On je očito u pravu. Ali Rusija je više nego spremna odstraniti Soroša. Ako se ikad Soros ohrabri ući u Rusiju, nikada više iz nje neće izaći.

Rusija potresa same temelje novog svjetskog poretka i političkog sotonizma.

Veteranstoday.com | Webtribune.rs | Croative.net

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno