Connect with us

Vijesti

Globalni kompakt, tzv. Marakeški sporazum, koji se ne potpisuje, koji ne obvezuje i o kojem se ne raspravlja u Saboru! Zašto ga onda treba primjenjivati?

Published

on

Globalni kompakt o sigurnim i regularnim migracijama – tzv. Marakeški sporazum, nigdje nisam našla preveden na hrvatski jezik, pa sam uz pomoć google prevoditelja ( prijevod nije savršen), prevela samo 23 točke i 10 ciljeva koji  obvezuju!

A VLADA  na 125. sjednici zaključuje;

Globalni kompakt nije obvezujući dokument, u Marakeš ide ministar Davor Božinović

Postavlja se pitanje zbog čega se uopće prihvaća, kada nije obvezujući, a svaki od 10 ciljeva počinje sa OBVEZUJEMO SE ?

Koja je to kontradikcija?

Preko humanitarizma do – NEW AGE-a

19. rujna 2016. godine, šefovi država i vlada okupili su se na globalnoj razini u okviru Opće skupštine UN-a o pitanjima migracija i izbjeglica. Ovo je poslalo važnu političku poruku da su pitanja migracija i izbjeglica postala glavna pitanja na međunarodnom planu. Pri usvajanju Deklaracije za izbjeglice i migrante iz  New Yorka , 193 zemalja članica UN-a prepoznale su potrebu za sveobuhvatnim pristupom ljudskoj mobilnosti i pojačanu suradnju na globalnoj razini i obvezali se na:

  • zaštititi sigurnost, dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode svih migranata, bez obzira na njihov migratorni status i uvijek;
    podržavaju zemlje koje spašavaju, primaju i smještaju velik broj izbjeglica i migranata;
  • integriranje migranata – rješavanje njihovih potreba i kapaciteta, kao i onih koje primaju zajednice – u okvirima i planiranju humanitarne i razvojne pomoći;
  • borba protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije prema svim migrantima;
  • razvijati, kroz proces koji vodi državu, neobvezujuća načela i dobrovoljne smjernice o postupanju s migrantima u ranjivim situacijama; i
  • jačati globalno upravljanje migracijama, uključujući uključivanje IOM-a u obitelj UN-a i razvoj Globalnog sporazuma za sigurnu, urednu i redovnu migraciju

>> HUMANITARNE ili MIGRANTSKE VIZE Biblijska najezda skakavaca

Cilj 1: Maksimiziranje pozitivnog učinka redovne migracije za razvoj

Obvezujemo se na jačanje globalne baze podataka o međunarodnim migracijama poboljšanjem i ulaganjem u prikupljanje, analizu i širenje točnih, pouzdanih, usporedivih podataka, razvrstane po spolu, dobi, statusu migracija i ostalim značajkama koje su relevantne za nacionalnu pripadnost kontekstima, uz poštivanje prava na privatnost sukladno međunarodnom pravu i zaštiti ljudskih prava i osobnih podataka.Nadalje se obvezujemo da ćemo osigurati da ti podaci potiču istraživanje, vodstvo koherentno i politika utemeljena na dokazima i dobro informirani javni diskurs, te omogućuje učinkovitost praćenje i vrednovanje provedbe obveza tijekom vremena.

Akcija 1: Prepoznajte i podijelite dobru  praksu koja zemljama omogućuju bolje poznavanje profila njihovih dijaspora i usvajanje ili optimizaciju strategija koje promiču njihov gospodarski, socijalni i kulturni  potencijala za razvoj, istodobno i analizirajući potencijalne prepreke usvajanju i optimizaciju tih dobrih praksi.

Akcija 2: Pridonijeti smanjenju troškova doznaka i olakšavanju doznake koje šalje
migranata u svoje zemlje podrijetla, posebice podržavanjem inovativnih ili postojećih inicijativa potencijal koji nudi digitalizacija. Partneri se mogu odnositi, na primjer, na obavljeni rad. Afrički institut za novčane doznake i njegova mreža žarišnih točaka.

Akcija 3: Promicati inicijative koje podupiru poduzetništvo i produktivno ulaganje među mladima ljudi iz afričke dijaspore (kao što je glavni program MEETAfrica, razvijen u okviru Rabatovog procesa), te poticati ove mlade ljude da koriste svoje vještine u
korist zemalja svog podrijetla.

Akcija 4: Analizirati osnovne uzroke i napraviti praktične preporuke (osobito putem
organizacija tematskih sastanaka o ovoj temi) s ciljem poboljšanja uključivanja
po  pitanju  razvojne  politike.

Cilj 2: Postići zajedničko razumijevanje uzroka nepravilnih migracija i prisilnog premještanje u regatnom procesu Rabat

Obvezujemo se stvoriti povoljne političke, ekonomske, društvene i ekološke uvjete za ljude  da vode miran, produktivan i održiv život u svojoj zemlji i da ispune svoje osobne aspiracije, istodobno osiguravajući da ih  očajanje i pogoršanje okoline prisile ako  žele živjeti negdje drugdje kroz nepravilnu migraciju. Nadalje se obvezujemoosigurati pravovremenu i potpunu provedbu 2030. dnevnog reda za održivi razvoj da se oslanjaju i ulažu u provedbu drugih postojećih okvira, kako bi se poboljšao  sveukupni učinak Global Compacta i kako bi se olakšalo sigurne, uredne i redovite migracije.

Akcija 5: Promicati sustavnije uključivanje pitanja vezanih uz korijene uzroka nepravilnosti migracija i prisilnog raseljavanja u strategije i programe socioekonomskog razvoja na nacionalnoj razini, te u programe razvojne suradnje, istovremeno promovirajući vlasništvo kao  postojeći regionalni normativni okvir.

Cilj 3: Promicati redovnu migraciju i mobilnost, posebno mladih ljudi i žena, između Europe i Sjeverne, Zapadne i središnje Afrike, te unutar tih regija

Obvezujemo se jačati naše napore kako bismo pružili, stavili na raspolaganje i širili točne, pravovremene, dostupne i transparentne informacije o aspektima vezanima uz migracije na državnom nivou, nivou zajednica migranata u svim fazama migracije. Nadalje, obvezujemo se upotrijebiti ove informacije kako bi se razvile migracijske politike koje pružaju visoki stupanj predvidljivosti i sigurnost za sve uključene aktere.

Akcija 6: Poticati uspostava razmjene mreža između ustanova za strukovno osposobljavanje i agencije za zapošljavanje u Europi i Africi, kako bi se iskoristile pune koristi od vještina mladih migranata i prilagoditi tehničku obuku potrebama tržišta rada. Posebna pažnja će biti biti plaćanje  za aktivnosti usmjerene na žene i mladež.
Akcija 7: U skladu s nacionalnim zakonodavnim okvirom, promicati projekte koji imaju za cilj ojačati prenosivost prava i socijalne zaštite redovnih migranata i njihovih obitelji,
na primjer, kroz zaključivanje i provedbu odgovarajućih bilateralnih, regionalnih ili
međunarodnih  konvencija.
Akcija 8: Prepoznavanje  dobre prakse i faktora  uspjeha koji mogu voditi u relevantni razvoj politike i podržati mobilnosti unutar regije, posebice kroz analizu postojećih studija o kružnim migracijama, osobito na regionalnoj razini.

>> Migranti tuku, siluju …? Ma ne, kakvi. Ne bi oni ni mrava zgazili. Sve laž i izmišljotina!

Cilj 4: Poticati olakšavanje postupaka izdavanja viza

Obvezujemo se ispuniti pravo svih pojedinaca na pravni identitet pružajući svim našim državljanima dokaz nacionalnosti i relevantne dokumentacije, omogućujući nacionalnim i lokalnim vlastima  utvrditi pravni identitet migranta prilikom ulaska, boravka i povratka, kao i osigurati učinkovite procedure migracije, učinkovitu uslugu i poboljšanu javnu sigurnost. Mi nadalje se obvezujemo  osigurati odgovarajućim mjerama da migrantima  bude izdana  dokumentacija i dokumente koji se odnose na državnu evidenciju, kao što su potvrde o rođenju, braku i smrti, u sve faze migracije, kao sredstvo za osnaživanje migranata da učinkovito ostvaruju  svoja ljudska prava.

Akcija 9: U duhu partnerstva, nastojite otvoriti dijalog o pojednostavljenju viznog režima
putem sastanaka i tehničkih treninga.
Akcija 10: Podrška akcija osmišljena za poboljšanje pristupačnosti, učinkovitosti i transparentnosti raznih nacionalnih sustava za izdavanje viza, uključujući podršku za izradu lokalnih informacijskih  struktura ili uspostavljanje internetskih portala informiranja

Cilj 5: Promicati mjere kojima je cilj jačanje zaštite izbjeglica i drugih silnica raseljenih osoba

Obvezujemo se prilagoditi opcije i putove za redovitu migraciju na način koji olakšava
mobilnost rada i pristojan rad koji odražava demografske,  stvarnosti tržišta rada, optimizira mogućnosti obrazovanja, održava pravo na obiteljski život i odgovara potrebama migranata u situaciji ranjivosti, s ciljem širenja i diversifikacije dostupnosti putova za sigurnu, urednu i redovnu migraciju.

Akcija 11: Identificirati postojeće prekogranične i regionalne inicijative zaštite u jednoj od podregija dijaloga i predložiti akcije dionicima u cilju poboljšanja zaštite izbjeglica i prisilno raseljene osobe. Posebna pažnja će se posvetiti da se najviše uzme u obzir
ranjive  osobe , najboljim interesima djece i potrebama maloljetnika bez pratnje.
Akcija 12: Promicati usvajanje lokalnih, nacionalnih i regionalnih akcijskih planova s ciljem definiranja postupke za djelotvoran odgovor, osobito u slučaju masovnog raseljavanja ljudi.

>> (VIDEO) UŽAS U KATEDRALI: Uletio u katedralu i počeo pucati na vjernike, 5 mrtvih!

Cilj 6: Promicati integraciju izbjeglica i prisilno raseljenih osoba u domaćina zajednice

Obvezujemo se na pregled postojećih mehanizama za regrutiranje kako bismo jamčili da su oni pravedni i etički, te zaštititi sve radnike migrante od svih oblika iskorištavanja i zlostavljanja kako bi se jamčilo  dostojanstvo  rada i maksimiziranje socioekonomskog doprinosa migranata u obje zemlje zemlje podrijetla i odredišta.

Akcija 13: Promicati integraciju izbjeglica i prisilno raseljenih osoba, uspostava kampanja podizanja svijesti s jedne strane u lokalnim zajednicama i na lokalnoj razini, a  s druge strane, na izbjeglice i tražitelje azila, koji pokrivaju svoja prava i obveze u Zemlji domaćina.
Akcija 14: Podijelite iskustva i dobre prakse koje promiču pristup radu i koje dopuštaju
ljudima  koji imaju koristi od međunarodne zaštite da postaju samodostatni.

Akcija  15: Poboljšati mogućnosti otkrivanja nacionalnih vlasti u vezi s krijumčarenjem
migranata i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, trgovanje ljudima, kao i područje integriranog upravljanja  kontrolom granice.

Cilj 7: Izgraditi kapacitete javnih institucija s kompetencijom na područjima integriranog upravljanje granicom i sprečavanje i borbu protiv krijumčarenja  migranata  kao neljudska bića

Obvezujemo se odgovoriti na potrebe migranata koji se suočavaju sa situacijama ranjivosti, što može proizlaze iz okolnosti u kojima putuju ili uvjeta s kojima se suočavaju u zemljama porijekla, provoza i odredišta, pomažući im i štiteći njihova ljudska prava, u
u skladu s našim obvezama prema međunarodnom pravu. Nadalje, obvezujemo se održati najbolje interese djeteta u svakom trenutku, kao primarno razmatranje u situacijama gdje su djeca i primijeniti pristup koji odgovara na spol u rješavanju ranjivosti.

Akcija 16: Jačati suradnju pravosuđa i policije na bilateralnim, međuregionalnim i  regionalnim međunarodnim  razinama u pogledu razmjene informacija, posebnu pažnju posvećujući financijskom  istraživanju.
Akcija 17: Nastaviti i pratiti napore usmjerene na razvijanje i provođenje odgovarajućih mjera zakonodavnih  i institucionalnih  okvira na nacionalnoj i regionalnoj razini, u skladu s 2000 Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i relevantnih dodatnih Protokola o krijumčarenju migranata i trgovini ljudima.

Cilj 8: Poboljšati zaštitu migranata i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita koji su bili krijumčareni kao žrtve trgovine ljudima.

Obvezujemo se na međunarodnu suradnju kako bismo spasili živote i spriječili migrante od smrti i ozljeda , kroz pojedinačne ili zajedničke operacije traganja i spašavanja, standardizirano skupljanje i razmjenu relevantnih informacija, preuzimajući kolektivnu odgovornost za očuvanje života svih migranata, u skladu s međunarodnim pravom. Nadalje se obvezujemo popisati one  koji su umrli ili nedostaju , za olakšavanje  komunikacije  s pogođenim obiteljima.

Akcija 18: Omogućiti razmjenu dobre prakse u vezi s podizanjem svijesti i informacijama o riziku od nepravilnih migracija i trgovanja ljudima, usmjeravajući se, posebno, na djecu i žene i uključivanje svih zainteresiranih strana država, dijaspore, mediji, društvene mreže, građanski društvo, međunarodne organizacije i privatni sektor u razmjenu informacija.
Akcija 19: Formulirati konkretne odgovore u vezi zaštite i pomoći ljudima  koji su pogođeni s krijumčarenjem  i  koji su žrtve trgovine ljudima, posebice žena i djevojčica (prijem strukture, pravni savjeti, socijalne, psihosocijalne i zdravstvene usluge, tumačenje, reintegracija itd.) i promicati njihovo uključivanje u nacionalne, regionalne i subregionalne inicijative i politike.

Cilj 9: Jačanje kapaciteta nadležnih tijela radi poboljšanja i osiguranja identifikacijskih procesa  i izdavanja  putnih isprava.

Obvezujemo se intenzivirati zajedničke napore za sprječavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata, jačanje kapaciteta i međunarodne  suradnje  radi sprečavanja, istrage, kaznenog progona i kažnjavanja  krijumčarenja migranata kako bi okončali nekažnjivost krijumčarskih mreža. Obvezujemo se osigurati da migranti ne budu odgovorni za kazneni progon za činjenicu  da su bili predmet krijumčarenja, bez obzira na potencijalni progon za druga  kršenja nacionalnog prava. Također se obvezujemo identificirati krijumčarene migrante kako bismo zaštitili  ljudska  prava, uzimajući u obzir posebne potrebe žena i djece, te pružanje pomoći osobito onim  migrantima  koji  su  krijumčareni  u teškim okolnostima, u skladu s međunarodnim pravom.

Akcija 20: Razmjena najboljih praksi vezanih uz povratak, ponovni prihvat i reintegraciju na nacionalnoj, regionalne i prekogranične razine (posebice kroz regionalne konzultacije).
Akcija 21: Promicati uporabu inovativnih tehnika identifikacije. Na tematskom  sastanaku o povratku, i reintegraciji, koji je bio organiziran u Bruxellesu 2016. g predložena je  između ostalog, uporaba videokonferencija za identifikaciju ili pre-identifikaciju, sustavnija upotreba otisaka prstiju, ili pribjegavanje zajedničkim akcijama za složene slučajeve. Ovisno o potrebama, pružiti podršku (tehničku pomoć, vršnjačku  podršku ili obuka) određenoj skupini zemalja kako bi im pomogli da instaliraju tehniku  na mjestu.

Cilj 10: Poticati programe koji osiguravaju siguran povratak i održivu reintegraciju migranata, u punom poštivanju njihovih prava i dostojanstva

Obvezujemo se poduzeti zakonodavne ili druge mjere za sprečavanje, borbu i iskorjenjivanje trgovine ljudima, osobito u kontekstu međunarodne migracije jačanjem kapaciteta i međunarodne  suradnje  za istragu, kazneni progon i kažnjavanje trgovine ljudima, obeshrabrujući potražnju koja potiče iskorištavanje koje vodi trgovini ljudima i okončava nekažnjivost mreža  krijumčarenja. Mi dalje se obvezujemo da ćemo  poboljšati identifikaciju, zaštitu i pomoć migrantima koji su postali  žrtve trgovine ljudima, posvećujući posebnu pozornost ženama i djeci

Akcija 22: Organiziranje međusobnih sastanaka između europskih i afričkih gradova i drugih nadležnih  tijela, kako bi se omogućilo uzajamno učenje u upravljanju migracijama, uključujući i održivo povratak, izgradnja na postojećim mrežama (kao što je inicijativa grad-grad) i kapitaliziranje  dostignuća.
Akcija  23: Ojačati potpomognute programe povratka i promicati akcije usmjerene na pratnju, uključujući sve vraćene migrante u razvojnim politikama i programima na lokalnoj razini.

2030 Agenda za održivi razvoj ima za cilj, u svom cilju 10.7, “Olakšati uredno, sigurno, redovitu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, uključujući i provedbu planirane i dobro upravljane migracijske politike “.

Rabatov proces od svog osnutka dosljedno promiče pozitivan potencijal redovitih migracija i ključnu ulogu dijaspore za zemlje podrijetla, tranzita i odredišta.
jačanje sinergija između migracija i razvoja predstavlja prioritetnu domenu i specifičnost Rabatovog procesa.

Taj dokument ne treba ratifikaciju u državama koje su na njemu radile, što znači da neće proći saborsku proceduru koja podrazumijeva raspravu, njegovo usvajanje, a potom i potpis predsjednice.

U dokumentu za koji Vlada donosi zaključak da ne obvezuje, 19 puta se spominje riječ obvezujemo se, samo u ovih 10 akcije, bez cjelovitog dokumenta.

Vlada se obvezuje;

  • otvoriti urede ili ojačati  postojeće službe za praćenje kretanja migranata i vođenje evidencije o njima.
  • osigurati sve uvjete za normalan život migranata, što podrazumjeva, smještaj, posao, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, naravno sve iz Proračuna RH. Nigdje ne stoje drugi izvori funanciranja.
  • olakšati izdavanje svih potrebnih dokumenata, (” ispuniti pravo svih pojedinaca na pravni identitet pružajući svim našim državljanima dokaz nacionalnosti i relevantne dokumentacije,” Znači da se Vlada obvezuje migrantima bez ikakvih dokumenata izdati sve potrebne hrvatske dokumente.”da migrantima  bude izdana  dokumentacija i dokumente koji se odnose na državnu evidenciju”
  • otvoriti tržište rada, omogućiti normalan obiteljski život, mogućnost obrazovanja.”  zaštititi sve radnike migrante od svih oblika iskorištavanja i zlostavljanja kako bi se jamčilo  dostojanstvo rada “
  • jačati borbu protiv krijumčarenja migranata
  • jačati borbu protiv trgovine ljudima i pružiti svu materijalnu, socijalnu i zdravstvenu pomoć žrtvama trgovine ljudima.

To je samo dio obveza, koje ne obvezuju! Kada se usporede prava za koja se Vlada obvezala prihvaćanjem Marakeškog sporazuma, koji ne obvezuje, proizlazi de će migranti imati povlašten status u odnosu na domicilne hrvatske državljane.

Pod tim podrazumjevam;

  • pravo na smještaj koji nemaju deložirani hrvatski državljani, jer im je ovršnim zakonom to pravo oduzeto.
  • pravo na dostojanstvo rada bez izrabljivanja, koje nemaju radnici hrvatski državljani u poduzećima  gdje mjesecima rade bez plaće ili uz minimalac, u poduzećima  u stečaju i privatnim poduzećima bez sindikalne i bilo koje druge zaštite, gdje rade na crno, a plaća im se u kojekakvim potrošačkim bonovima.
  • pružanju socijalne i zdravstvene zažtite, gdje hrvatski državljani mjesecima i po više od godinu dana čekaju na preglede i operacije, gdje su centri za socijalnu skrb spori i neučinkoviti za mnoge hrvatske državljane, a migrantima se Vlada obvezala promtno pružiti zaštitu.
    a o  povećanju nesigurnosti i povećanju kriminala da ne govorim.
  • Promicanje  integracije  migranata u postojeće društvo iz europskog iskustva odvija se teško ili gotovo nikako. Migranti ne prihvaćaju običaje i kulturu zemlje domaćina, već naprotiv naturaju i traže od zemlje domaćina da usvoji njihove običaje i kulturu, što neminovno dovodi do sukoba migranata i terorističkih akcija. Poznat je slučaj sa burkama ;

Francuska je prva zabranila nošenje ovakve odjeće u travnju 2011., a iste godine je zabranu uvela Belgija. Europski sud za ljudska prava nedavno je objavio da zabrana ne krši pravo na privatni i obiteljski život, kao ni zakone o vjerskoj slobodi i diskriminaciji. Austrijaje je donijela Zakon o integracij, a  nošenje burki austrijski premijer Kurz uopće ne smatra isticanjem vjerskog simbola već znakom “paralelnog društva” koje Austrija ne misli tolerirati migrantima.

Muslimanski roditelji tražili su ukidanje svinjetine u svim školskim kantinama jednog predgrađa Montreala. Gradonačelnik Montreala je to u predgrađu Dorval odbio ,“Muslimani moraju shvatiti da se moraju prilagoditi Quebecu i kanadskim običajima, tradicijama i načinu života, jer je to država u koju su odlučili useliti. Oni moraju shvatiti da se moraju integrirati i naučiti živjeti u Quebecu. Moraju shvatiti i da ONI moraju promijeniti svoj stil života, a ne Kanađani koji su ih tako velikodušno primili.

Oni moraju shvatiti da Kanađani nisu ni rasistički ni ksenofobični, prihvatili su mnoge imigrante prije muslimana (dok obrnuto ne vrijedi, u tim muslimanskim državama ne prihvaćaju ne-muslimanske imigrante).

To što ima više drugih naroda, Kanađani nisu spremni odreći se svoga identiteta i svoje kulture. A Kanada je zemlja dobrodošlice, ne samo od strane gradonačelnika Dorvala koji pozdravlja strance, takvi su kanadski ljudi u cjelini.”

Croative.net: GRADONAČELNIK MONTREALA MUSLIMANIMA…

To je poanta koju migranti ne prihvaćaju, a to znači da su oni došli u tuđu zemlju, koja im može biti dobar domaćin, ali isto tako oni moraju prihvatiti i usvojiti Zakone zemlje domaćina! Upravo je to sporno kod integracije muslimanskog svijeta u kršćanski svijet.

Tim se pitanjem otvaraju nova pitanja

koji je krajnji cilj migracija?
zašto je migrantima cilj Europa?
tko financira migrantske valove?
tko stoji iza očito potaknutih migracija?

Ne radi se  o nedostatku humanizma i suosjećanju za žrtve krijumčarenja ljudima, kod protivnika Marakeškog sporazuma, već se razlozi  kriju  upravo u odgovorima  na ova pitanja!

Istanbulska konvencija i Marakeški sporazum, su  podvala  Ujedinjenih naroda, na putu ka novom svijetskom poretku NEW AGE. O toj sam temi pisala na blogu Hrvatske pravice.

Lili Benčik

 

Komentari

Vijesti

Fahrudin Radončić: Bakir Izetbegović je kreten

Published

on

Bakir Izetbegović je kreten, rekao je Fahrudin Radončić predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), gostujući u emisiji “Face to Face”. Ujedno je Bakira Izetbegovića optužio za montiranje sudskih procesa ali i ključnu ulogu u projektu Komšić.

Na primjedbu voditelja kako su to “teške riječi”, Radončić je nastavio:

-Ja se ispričavama ljudima koji imaju tu mentalnu stranu, ali njemu se ne ispričavam. Popiši što je govorio za mene i moju obitelj, a ja o njemu nisam ništa govorio u prvom licu – rekao je vlasnik “Avaza”.

Izetbegovića je optužio za montiranje sudskih procesa preko SIPA-e i OSA-e.

-Ako vama netko montira proces, tko to može raditi. Ako on diže ljude iz SIPA-e, diže ljude iz OSA-e, ako imate ‘Osmicu’ (Osman Mehmedagić) tog nesretnog nekadašnjeg magacionera koji pritišće suce da vas osude, ako ide i vrši pritisak na sve pore društva i medije, to je bolan hobotnice. Što ja ne bi to nazivao pravim imenom…. i sad se to kaže to je nešto osobno Fahro. Ne možete me udarati tamo gdje sam najjači – poručio je Radončić.

Izetbegovića i SDA je optužio i za projekt Komšić.

-Za pobjedu Komšića ključnu ulogu ima SDA. Koja je najutjecajnija stranka u islamskoj zajednici, pa SDA! SDA noć uoči izbora promijeni tisuće članova izbornih komisija – istaknuo je.

Podsjetio je i na druga loša iskustva s SDA.

-Ja se iskreno nadam da će ovog puta Vlada biti mnogo uspješnija.Ne znam hoće li opstati. Svi koji su bili sa SDA imaju jako loše iskustvo. SDA dok vas mami šećerom vas mami. Tražili su harmonizaciju odnosa i poslije tri mjeseca prave montirane procese protiv nas. To se u politici zove prevara – zaključio je Radončić.

M.J./HRsvijet.net

Komentari

Continue Reading

Vijesti

SVAKI MLADI HRVAT BI TREBAO POGLEDATI OVAJ VIDEO – VRO MASLENICA – 5 MINUTA ZA SJEĆANJE

Published

on

U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij

U operaciji Maslenica prvi i jedini put sukobile su se najbolje i najelitnije postrojbe obiju vojski i u tom je sudaru velikosrpski neprijatelj polomio zube. 5.000 Arkanovih “Tigrova”, “Knindži”, “Martićevaca” i “Niških specijalaca” – poraženo do koljena – prenosi priznajem.hr.

Hrvatska vojska i policija 22. siječnja 1993. započele su ograničenu ofenzivnu operaciju kodnog naziva “Gusar”;. U samo tri dana oslobođena je tzv. ružičasta zona okupiranoga zadarskog zaleđa. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog, Kašića pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija sjevera i juga Hrvatske, koji su dotada bili povezani preko Paškoga mosta i trajektnom linijom Prizna-Žigljen.

Epilog

Operacija Maslenica ostati će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH. U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da su demantirane već se čitavu međunarodnu javnost nakon Operacije Maslenica osvjedočila u potpunu spremnost Hrvatske i njenih oružanih snaga, da osigura ostvarenje potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Operacija Maslenica je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja – donosi Priznajem.hr

Priznajem.hr | Croative.net

Komentari

Continue Reading

Vijesti

IZ BEOGRADSKIH MEDIJA Crnogorski metropolit: Vojvodina je republika, Srbija će opet biti Pašaluk

Published

on

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve poručio je Srbiji da se bavi Vojvodinom, jer je to zasebna republika.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo ocijenio je da je Republika Srpska umjetna tvorevina i da bi Bosna i Hercegovina trebala biti cjelovita, „kao što je nekada bila“.

– Nema države u državi. Jer s takvom republikom i takvom politikom u BiH narodi će uvijek biti na gubitku. Niko ni s kim, pa će zarasti i staze kojima prolaze. Uvijek će biti ta mržnja. Nadam se da će doći do ujedinjenja – istakao je Vladika.

Srbima u Srbiji poručujem, dodaje, da se ne bave Bosnom, nego onim što je dobro za narod i Europu.

– Bolje je Srbiji da misli o Vojvodini, da vide kako će riješiti to pitanje. Jer, kako ja to vidim i kako se ljudi ponašaju u Novom Sadu, to je neka zasebna republika u sklopu Srbije, a hoće li to tako ostati, neka povedu i o tome računa – rekao je vladika Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo.

Kako je zaključio, ako se to desi, Srbija će se svesti na prostor Beogradskog pašaluka.

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno