Connect with us

Vijesti

Europska vojska pred vratima

Objavljeno

- datum

Čelnici Europske unije često izražavaju želju za europskom vojskom. Nakon što je jedan megalomanski pokušaj da se ta želja ostvari prošao katastrofalno, sada taj projekt polako, korak po korak, dobiva konture.

Nekoliko godina poslije završetka Drugog svjetskog rata ugovorom su bili regulirani svi detalji buduće europske vojske za koju bi vojnike davali Francuska, Njemačka, Italija i zemlje Beneluksa: na primjer uniforme, ali i jasna zapovjedna struktura. Povjerenstvo koje bi činilo devet predstavnika slalo bi vojsku na frontu, a njega bi kontrolirao Europski parlament sastavljen od zastupnika država članica.

Vojne postrojbe na nižoj razini bile bi čisto nacionalno organizirane, a časnici koji bi im zapovijedali bili bi iz različitih zemalja sudionica. Puno toga već je bilo spremno za taj najambiciozniji projekt poslijeratne Europe – koji je u ljeto 1954. godine propao zbog otpora francuskog parlamenta.

Stalna strukturna suradnja

Nakon što ta Europska obrambena zajednica nije prošla, planovi za europsku vojsku desetljećima su bili u ladici. Sada su ponovo na stolu. Nedostatak zanimanja američke vlade pod Donaldom Trumpom za Europu povećana ugroženost kontinenta zbog Rusije i povlačenje Britanije iz EU-a najavljeno za ožujak 2019. godine, izazvali su novu dinamiku u projektu o europskoj vojsci.

Novi početak zbio se u studenom 2017. godine kada su 23 zemlje Europske unije dogovorilo „Stalnu strukturnu suradnju” u vojnim pitanjima. Ta bliža suradnja predviđa zajedničke projekte naoružavanja, ali i prisniju suradnju njihovih vojska. Ministri obrane EU-a smatraju da bi taj oblik suradnje mogao biti priprema za formiranje europske vojske, a paralelno s tim povećava se i suradnja na nacionalnoj razini.

NjemačkaFrancuska

Kao moguća jezgra europske vojske 1989. je osnovana njemačko-francuska brigada sa 6.000 vojnika. Ta pješačka brigada jedina je dvonacionalna velika vojna postrojba na svijetu – stacionirana je na četiri lokacije u Njemačkoj i tri u Francuskoj. Jedan njemački bataljun u sklopu te brigade koji se nalazi u Elzasu, jedina je borbena postrojba Bundeswehra koja je trajno stacionirana izvan Njemačke. Međutim, vojnici i jednog i drugog naroda služe zaista zajedno samo u bataljunu za opskrbu i po stožerima – sve druge postrojbe su razdvojene.

Pripadnici njemačko-francuske brigadePripadnici njemačko-francuske brigade

Još jedna zajednička stvar: od osnivanja brigade, njemački i francuski vojnici koriste isti tip puške. Ostala vojna oprema se i dan-danas, 30 godina kasnije, i dalje znatno razlikuje. Brigada nikada nije bila kao cijela postrojba u nekoj borbenoj akciji.

Njemačka Nizozemska

Samo nekoliko godina poslije formiranja francusko-njemačke brigade, 1995. godine, Njemačka i Nizozemska osnovale su njemačko-nizozemski korpus, kojem su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno oko 40.000 vojnika. Korpusu direktno pripadaju dva dvonacionalna bataljuna – za komunikaciju i za podršku.

U početku su vojnici obiju zemalja bili samo u stožeru, ali već neko vrijeme Njemačka i Nizozemska, korak po korak, povezuju i jedinice. Tako je njemački 414. tenkovski bataljun sada dio 43. mehanizirane brigade Nizozemske. A Njemački bataljun uključuje i nizozemsku kompaniju sa 100 vojnika koja se tamo obučava na njemačkim tenkovima.

Time se po prvi put međusobno integriraju njemačke i nizozemske postrojbe – od razine satnija, do divizije – skoro onako kako je to bilo planirano još pedesetih. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen govori o „odličnom primjeru izgradnje europske obrambene unije”.

Dvoje časnika iz Njemačke i Nizozemske pred zajedničkim zapovjedništvom u MünsteruDvoje časnika iz Njemačke i Nizozemske pred zajedničkim zapovjedništvom u Münsteru

Ne srastaju samo njemačke i nizozemske tenkovske postrojbe. Prvog siječnja 2014. godine nizozemska 11. zrakoplovna mobilna brigada s oko 2.000 pripadnika povezana je s njemačkom Divizijom brzih snaga. To znači da postoji tijesna suradnja i između njemačkih i nizozemskih specijalnih snaga.

Pomorska suradnja

Prekogranična suradnja nije samo politički cilj – Europljani na taj način žele i smanjiti troškove ili jedni drugima pružiti pristup vojnim sposobnostima koje partner nema. Na primjer mornarica: ove godine mogla bi početi dogovorena integracija cijelog njemačkog mornaričkog pješaštva (800 vojnika) u nizozemsku mornaricu. To podrazumijeva pravo korištenja nizozemskog broda za opskrbu i podršku „Karel Doorman”, koji je pogodan za amfibijske operacije.

Na kraju, vojnu suradnju u Europi ne ubrzava samo politička volja, već prije svega vojne potrebe. To važi za manje zemlje kao što je Nizozemska, ali i za teškaše u EU-u kao što su Francuska ili Njemačka.

Na primjer, poslije francuske intervencije u Maliju 2013. godine vojni planeri iz Pariza bili su šokirani kada su otkrili da Francuska više ne može sama duže vrijeme izdržati tako velike vojne operacije. Ubrzo nakon početka operacije „Serval”, saveznici su morali pomagati u transportu, ali i u izviđanju.

I u Bundeswehru se u ovom trenutku suočavaju s tim koliko su mjere štednje u proteklim desetljećima ograničile operativne sposobnosti trupa. Na primjer: sve podmornice Nijemaca trenutno su na suhom vezu pa posade mogu vježbati samo na kopnu. Najranije za pola godine treća po veličini vojska u Europskoj uniji ponovo će imati podmornicu koja funkcionira.

Izvor: DW

Komentari

Komentari

Vijesti

(VIDEO) Švedska ‘u ratu’ – Premijer razmišlja o slanju vojske u imigrantske četvrti

Objavljeno

- datum

Mnogi Šveđani su početkom 2017. godine bili užasnuti kada je američki predsjednik Donald Trump imigraciju povezao s rastućim zločinima u Švedskoj, ali se sada sve veći broj slaže s njim.

Usred ogromne stope kriminala, nasilja bande, pritužbi na loše obrazovanje i odbijanje primitka trudnih majki u rodilištima zbog nedostatka kapaciteta, Švedske je proteklih pet godina primila više od 600 000 imigranata.

Kako prenosi portal Zero Hedge, Švedska je noćas proživjela jednu od najgorih noći nasilja u novijoj povijesti, a policija izvještava kako bande maskiranih mladih, koji divljaju u tri švedskog grada, postavljaju požare i vatrene barikade, što izgleda kao koordinirano djelovanje.

Kao što piše The Daily Mail, policija je rekla da se bori s višestrukim požarima, a dramatične snimke pokazuju mlade kako vozila u trgovačkom centru i bolničkom parkiralištu u Frölunda Torgu, jugozapadno od Göteborga.

Ima izvješća o bandama mladih koji su postavljali požare u Hjällbou na sjeveru Göteborga i drugih o požarima u Trollhättanu. Policija prošle noći nije htjela potvrditi da su razni požari bili povezani.

Automobili su također gorjeli u Malmöu, na jugu zemlje, te Helsingborgu, dalje južno od Göteborga.

Policija izvještava da je situacija pod nadzorom i da su svi na dužnosti kako bi održali red i sigurnost.

U Frölundi je skupina od oko 6 do 8 maskiranih mladića podmetala požare i bacala kamenje. Zapaljen je 31 automobil, 35 vozila je oštećeno. Nitko nije uhićen. Skupina od oko 8 do 10 mladih ljudi je Nordostu bacala kamenje i zapalila 15 automobila. Nitko nije uhićen. U Trollhättanu je veća skupina od oko 30 do 40 mladih ljudi bacala kamenje i podmetala požare. Šest automobila je izgorjelo, a još nekoliko je oštećeno. Ovdje su pripadnici skupine nasilnika blokirali cestu i bacali kamenje na policiju i njihovu vozila. Trenutno je u tijeku identifikacija nasilnika.

Kako je većina požara podmetnuta u vrlo kratkom  vremenu, gotovo sigurno postoji veza između požara i slučaj će biti istražen. Policija će ostati na terenu sve dok bude smatrala da je to potrebno.

Zero Hedge piše kako se nitko ne treba čuditi zbog brzog uspona ekstremnih populističkih skupina u Švedskoj, čije vlade vode meku imigrantsku politiku i ne žele prihvatiti realnost.

Čak i Reuters izvještava da su desetine ljudi u protekle dvije godine poginule u glavnom gradu Stockholmu i drugim velikim gradovima u napadima od strane bandi koje uglavnom dolaze iz predgrađa u kojima dominiraju imigranti.

Zbog javnih apela da se zaustavi porast kriminala i imigracije podrška je porasla Švedskim demokratima, strankom s prilično radikalnim stavovima koja želi zaustaviti imigraciju i provesti referendum o članstvu Švedske u Europskoj uniji.

Njihovi uplašeni glavni politički suparnici su se počeli okretati udesno, obećavajući da će riješiti problem kriminala i useljavanja, samo kako bi pokušali zaustaviti uspon na vlast Švedskih demokrata na izborima 9. rujna. Ali do sada uglavnom igraju predstavu u kojoj glume “krajnju desnicu”.

“Trenutno se glavne stranke natječu oko toga tko će uspjeti uvesti najrestriktivnije politike. To očito pogoduje švedskim demokratima”, izjavila je potpredsjednica vlade Isabella Lovin, čija je Zelena stranka dio manjinske vlade na čelu sa Socijaldemokratskom strankom.

Ankete javnog mnijenja govore da Švedski demokrati imaju oko 20 posto potpore, dok su na izborima 2014. godine imali 13% potpore birača, a prvi put kada su ušli u parlament 2010. godine su osvojili 5,7 posto glasova.

Porast popularnosti Švedskih demokrata je posljedica bijesa građana, koji se zbog dosadašnjih politika svih švedskih vlada o ovom pitanju okreću na leđima populističkim i antisistemskim strankama, kao što je slučaj u drugim europskim zemljama poput Italije, Francuske, Njemačke, Poljske, Mađarske, Slovenije i Austrije, piše Zero Hedge.

Švedska demokrati su još uvijek iza Socijaldemokratske stranke, ali su u mnogim anketama prešli glavni oporbeni Umjereni savez. Sve glavne stranke isključile su mogućnost koaliranja s njima.

No, oni bi mogli izaći iz izbora kao pobjednici, a snažna biračka potpora bi mogla prisiliti bilo koju buduću vladu da preispita svoje stavove prilikom oblikovanja imigrantske politike.

Politika Švedskih demokrata uključuje zamrzavanje davanja azila i prihvaćanje izbjeglica samo iz susjedstva Švedske. Također žele strože kazne za kriminal i više ovlasti za policiju, a kažu da bi se smanjenje poreza i veća potrošnja na socijala izdvajanja mogli financirati smanjenjem imigracijskog proračuna.

Jimmie Akesson, čelnik Švedske demokratske stranke, opisao je političku situaciju kao “prilično nadrealnom”.

“Dominiramo raspravom, iako nitko ne želi razgovarati s nama”, rekao je članovima stranke.

Švedska demokratska stranka se ovim temama uspjela nametnuti kao nezaobilazni politički čimbenik, iako službeni ured za statistiku tvrdi kako nema znakova povezanosti između ukupne stope kriminala i useljavanja.

Međutim, iako vlada opovrgava da je izgubila kontrolu, premijer Stefan Lofven ne isključuje slanje vojske u problematična područja, čime pobija znanstvene analize i tvrdnje vladajuće koalicije i sebe samog.

“Švedska sve više skreće udesno. Gotovo je nemoguće izbjeći prema utjecaju stranke s oko 20 posto glasova podrške”, izjavio je Nick Aylott, politički znanstvenik na Sveučilištu Sodertorn.

Portal Zero Hedge, inače vrlo kritičan prema brojnim odlukama američkog predsjednika, zaključuje kako Trump ovog puta ipak bio u pravu.

Zero Hedge  | Logicno.com | Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Cijela se regija raspisala o otkazu koncerta Vanne u Crnoj Gori na otetom jedrenjaku Jadran

Objavljeno

- datum

Skoro svi mediji u regiji prenijeli su informaciju da je hrvatska pop pjevačica Vanna danas otkazala koncert koji je trebalo da održi u Tivtu, na palubi jedrenjaka „Jadran“, školskog broda koji je Crna Gora 1991. otela iz Hrvatske.

Koncert Vanne organizirala je Turistička organizacija Tivat kao poklon povodom proslave 85. godišnjice školskog broda, jedrenjaka „Jadran“, koja se ovih dana u Boki obilježava nizom manifestacija. Priču je pokrenuo Maxportal.hr.

Otkaz koncerta medijski je zanimljiv iz dva važna razloga; prvo, događa se u vrijeme velikih polemika oko zabrane zastupa Thompsonu u Areni i otkaza Bajagina koncerta u Karlovcu i, drugo, važan je motiv otkaza. Vanna je otkazala koncert kad je shvatila da pjeva na brodu Jadran, koji je JNA  otela 1991. godini i Hrvatska traži da se vrati u matičnu luku Split, koji je predmet sporenja.

Crnogorski portal Vijesti.me, citirajući Maxportal, o otkazu koncerta u Tivtu pišu:

“Hrvatski mediji objavili su informaciju da se Vanna ‘ni krivi ni dužna, ‘našla u središtu diplomatskog incidenta između Hrvatske i Crne Gore’, jer službeni Zagreb vrši pojačan međunarodni pritisak na Podgoricu da se Hrvatskoj “vrati brod koji je 1991 JNA otela iz Splita”.

Nakon što su je tamošnji novinari prozvali da u takvim okolnostima ne bi smjela nastupiti u Tivtu s palube “Jadrana”, Vanna je naprasno otkazala koncert što je i potvrdila u telefonskoj izjavi za N1 televiziju.

“Ne očekuje se od hrvatske pjevačice iznimnog glasa, naše „kraljice popa“, da prati politiku, ali morala bi znati da u trenucima kada hrvatske institucije poduzimaju korake da se vrati oteti brod, njezin nastup može imati negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Doista bi bilo bizarno da hrvatska pjevačica, ispred ukradenog hrvatskoj broda, pjeva u čast crnogorskoj vojnoj posadi. Jasno je da pjevači, kao i svi mi, žive od svojih primanja, ali postoje trenuci kada valja pokazati osjećaj za vrijeme i prostor”, napisao je o Vanni Maxportal.hr , a ona je očito prihvatila sugestiju i pritisak dijela tamošnje javnosti.

Iz Turističke zajednice Tivat, koja je bila organizator otkazanog nastupa Vanne u Tivtu, do sada nisu komentirali postupak hrvatske pjevačice.

Školski brod “Jadran”, najljepši i najvrjedniji brod koji plovi Sredozemljem. Izgrađen je u Hamburgu u Njemačkoj 1933., ima tri jarbola, dug je 58,2 metra, širok gotovo 9 metara, s najvišim jarbolom visokim 33 metra. Do danas su se na njemu školovale brojne generacije pomorskih časnika, a Crna Gora ga je 1991 otela iz Splita.

Crna Gora je u vojnom proračunu bivše SFRJ sudjelovala s 2,5 posto, a nakon raspada te države domogla se čak 95 posto brodovlja i opreme JRM-a.

M. Marković/Foto:promo

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Damir Pungartnik pokušao oživjeti mladića koji je preminuo na cesti: ‘Meni dečko izdahne na rukama…’

Objavljeno

- datum

Nakon tragičnog slučaja s 21-godišnjim mladićem u Zaprešiću, ponovo se otvara priča o kvalitetu liječničke skrbi i onima koji odlučuju koliko, kako, zašto usmjeriti ljude, novac … opet se sudaramo s politikom i političarima…

Damir Pungartnik pokušao oživjeti Mattea iz Zaprešića koji je preminuo na cesti: ‘Meni dečko izdahne na rukama, zadnji udisaj, zadnji otkucaj srca na mojim rukama. Nemojte mi reći da nema novca, nema doktora, medicinskog osoblja…’

Zaprešićani su u ponedjeljak još uvijek bili pod šokom nakon što je u nedjelju popodne njihov sugrađanin M.R. (21) tragično izgubio život. Zapalili su svijeće ispred zaprešićkog poglavarstva, obitelji se izražava sućut na društvenim mrežama, a za 20 sati najavili su okupljanje u znak prosvjeda ispred gradske vijećnice kako bi zahtijevali da im netko odgovori na pitanja “tko je kriv?” i “tko će odgovarati za dječakovu smrt?”.

Mladić je tragično poginuo u nedjelju oko 18 sati, a svjedoci koji su mu prvi pristigli u pomoć objasnili su kako u kolima Hitne pomoći nije bilo liječnika već su ga reanimirali prolaznici i medicinska sestra koja je u tom trenutku bila u blizini. Vlasnik fitness teretane Energy ispred koje se M.R. srušio, Damir Pungartnik, ispričao nam je kako od šoka nije mogao spavati cijelu noć jer mu kroz glavu prolaze misli o tome je li učinio sve što je mogao.

– Umro mi je na rukama. Oživljavao sam ga sve dok nije došla Hitna, ali nije bilo pomoći. Dok je došla druga iz Jastrebarskog, 25 minuta nakon što se srušio, više nije imao pulsa. Bilo je gotovo – govori nam Damir.

On je, kao i ostali građani, frustriran i ogorčen na ministarstvo, gradonačelnika i propise struke zbog kojih se šalju vozila Hitne koja nisu dovoljno opremljena.

Pogledajte video:

M.S./Croative.net   foto Ilustracija: Hanza media

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno