Connect with us

Josip Mužić

Dr. don Josip Mužić: MASONSTVO JE NESPOJIVO S KRŠĆANSTVOM

Objavljeno

- datum

Na Radio Mir Međugorje gostovao je dr. don Josip Mužić iz akademske crkve Sv. Filipa Nerija u Splitu.

Što dr. Mužić kaže o masonima? Je li kršćanstvo spojivo s takvim tajnovitim, okultnim, hermetičkim, ‘religijskim’ skupinama (koji to/religioznost, ne će priznati).

“Živimo u najmračnijem vremenu ljudske povijesti… prema statistici UN, svake se godine ‘na oltar Moloha’ prinese, ubije 53 milijuna ljudi”. Znači od ozakonjenja pobačaja do danas je pobijeno više od 2 milijarde ljudi (ne računajući ilegalne pobačaje… )

Cijelu priču možete čuti ovdje…

Komentari

Oglasi
Komentari

Josip Mužić

Splitski svećenik i profesor dr. Josip Mužić: “Tko je glasovao za ratifikaciju IK, ne smije pristupati pričesti”

Objavljeno

- datum

Stotine ljudi podijelilo je svećenikov status…  Tema ratifikacije Istanbulske konvencije tjednima i mjesecima je izazivala povremeno žestoke rasprave u javnosti. Kulminacija je svakako bila prosvjed na splitskoj Rivi, gdje je tisuće ljudi izrazilo nezadovoljstvo namjerom vlade da u Hrvatskom saboru ratificira ovu Konvenciju…

Dan poslije ratifikacija je izglasana uvjerljivom većinom iz razloga što su ruku ZA digli i brojni oporbeni zastupnici, a dio HDZ-ovih zastupnika nije glasao po preporukama vrha stranke i glasovao je PROTIV. Uoči ratifikacije zabilježena rijetka, možda i nikad viđena situacija da se Crkva u Hrvatskoj oštro suprotstavila političkoj namjeri HDZ-ove vlade.

Crkveni poglavari mjesecima su naglašavali da nisu za ratifikaciju

– Crkva ne može ostati po strani kada je riječ o zaštiti temeljnih vrednota kojima se štiti dostojanstvo ljudskog bića, jer se radi “o važnom pitanju za osobni život kršćana i društveni život našega vremena”. Stoga, smo svi pozvani poštivati načelo prema kojemu nema istinskog promicanja ljudskog dostojanstva, ako se ne poštuju temeljne zakonitosti čovjekove prirode – poručio je još lani biskup Mate Uzinić koji je na čelu crkvenog Vijeća za obitelj.

Konvencija je ipak ratificirana u Hrvatskom saboru, a reakcije su u Hrvatskoj različite; od razočarenja, preko oduševljenja, do benevolentnosti.

Splitski svećenik doc. dr. se. Josip Mužić jučer je na svome Facebooku izrazio veliko razočarenje ratifikacijom Istanbulske konvencije:

“Oni koji su nominalno kršćani a glasali su za ratifikaciju IK po savjesti neka računaju da ne smiju pristupati pričesti dok se ne pokaju i javno ne opozovu svoj sramotni čin. Svećenici su takvima dužni po savjesti uskratiti pričest” – stoji u objavi don Mužića.

Pravo na uskraćivanje pričesti

Može li se nekome uskratiti pričest pojašnjeno je, među ostalim, u knjizi “Vodič kroz crkveno pravo za vjernike: Vjernici u posvetiteljskoj službi Crkve – presveta euharistija” fra Velimira Blaževića.

Izdvajamo dio koji govori o uskraćivanju pričesti:

“Naprijed je rečeno općenito o sakramentima, da ih posvećeni služitelji ne mogu uskratiti onima koji su ispravno raspoloženi i na odgovarajući prikladan način ih mole, osim ako im pravo ne za branjuje primanje sakramenata (kan. 843, § 1). Isto tako smo vidjeli posebno glede pričesti, da se može i mora dopustiti svakom krštenom, ako je ispravno raspoložen, a pravom se ne zabranjuje, da primi svetu pričest (kan. 912).

Tko je svjestan svoje nedostojnosti za pristupanje na pričest zbog teškog grijeha u kojem se nalazi, mora se sam suzdržati od primanja pričesti. A ima slučajeva kad, prema kanonskom pravu, posvećeni služitelji trebaju nekomu uskratiti svetu pričest, ako joj pokušava pristupiti. Naime, ne smiju posvećeni služitelji pričesti dopustiti primanje svete pričesti onima kojima je izrečena ili proglašena kazna izopćenja iz Crkve, ili kazna zabrane bogoslužja, kao ni onima koji tvrdokorno ustraju u očito teškom grijehu (kan. 915).

Uskraćivanje svete pričesti izopćenima i udarenima zabranom bogoslužja je razumljivo, budući da se u tim slučajevima radi o teškom kidanju zajedništva s crkvenom zajednicom, i proturječno je i nespojivo takvo njihovo stanje s pristupanjem na euharistiju koja u svojoj biti ostvaruje i izražava crkveno jedinstvo i zajedništvo Božjeg naroda.

Rjeđe se događa da nekomu bude izrečena ili proglašena kazna izopćenja ili zabrane bogoslužja, i da se zbog toga takvomu ne može dopustiti primanje svete pričesti, ali se može dogoditi da pričest treba nekomu uskratiti zbog tvrdokornog ustrajavanja u očito teškom grijehu. Da bi se u takvim slučajevima nekoga odbilo od pričesti, mora se raditi o teškom grijehu, da grijeh na vani bude očit ili javno poznat, i da dotični tvrdokorno ostaje ili ustrajava u tom grijehu. Mogu se, kao primjer, navesti osobe samo civilno vjenčane; crkveno vjenčane i razvedene osobe koje su ponovno stupile u civilni brak; osobe koje žive u priležništvu ili konkubinatu; ili osobe ogrezle u teškim zlodjelima, kao što su razbojstva, raspačavanje droge i sl., koja su javno poznata i od kojih te osobe ne odustaju. Takvim se osobama sveta pričest mora uskratiti – piše Dalmacija danas.

Impresivna biografija don Josipa Mužića

Radi se o izrazito obrazovnom splitskom svećeniku. Završio je klasičnu gimnaziju u Rimu nakon čega je upisao studij filozofije na rimskom državnom sveučilištu La Sapienza gdje je diplomira s najvišim ocjenama. Na Papinskom sveučilištu Lateranum postiže bakalaureat iz teologije, a na Papinskom Ateneu Antonianum doktorat iz filozofije (summa cum laude).

Studij nastavlja u Španjolskoj na Navarskom sveučilištu gdje je postigao i doktorat iz teologije 1993. (summa cum laude). Od 1995. stalno je zaposlen i predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu razne kolegije iz filozofije i morala. Od 2000. kao vanjski suradnik predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru a od 2005. u istom svojstvu predaje na Filozofskom fakultetu u Splitu. 2002. izabran je u zvanje docenta iz znanstvenog područja filozofije a 2003. imenovan je pročelnikom katedre filozofije KBF-a Sveučilišta u Splitu.

Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 14 lipnja 1992. u Rimu od svetog Oca Ivana Pavla II. i pastoralno djeluje kao upravitelj Crkve sv. Filipa Nerija u Splitu. Priredio je nekoliko knjiga i objavljivao članke, studije i prijevode u raznim domaćim i međunarodnim revijama te sudjelovao sa svojim izlaganjima na brojnim simpozijima.

Član je radnik Matice hrvatske od 1990, član i jedan od utemeljitelja španjolske udruge Amigos de Croacia, također je i član Hrvatskog filozofskog društva te Hrvatskog bioetičkog društva. Uvršten je u prestižno izdanje američkog biografskog instituta (ABI) Five Hundred Leaders of Influence (1996) i dobitnik je međunarodnog priznanja Twentieth Century Achievement Award (1995), stoji na stranicama Verbuma.

 

 

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno