Connect with us

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Uvođenje hrvatskoga dinara u platni promet Hrvatska, 23. prosinca 1991. godine

Published

on

Hrvatski dinar (Hrd) je naziv za novčane bonove koji su uvedeni u prosincu 1991. godine od strane Ministarstva financija RH s ciljem zaštite gospodarstva Republike Hrvatske. Hrvatski dinar se mijenjao 1:1 s jugoslavenskim dinarom i bio je korišten u Hrvatskoj i djelovima BiH (Hercegovina, srednja Bosna i Posavina). „Monetarno osamostaljivanje Hrvatske počelo je već u srpnju 1991. odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se Hrvatska pokušala zaštititi od negativnih posljedica koje su proizlazile iz odluke Savjeta guvernera Narodna banke Jugoslavije (NBJ) od 27. lipnja 1991. godine – tom su odlukom banke iz Republike Hrvatske i Slovenije i njihove narodne banke bile isključene iz primarne emisije NBJ. Iako je tada došlo do odvajanja navedenih dviju republika od jugoslavenske monetarne jezgre, Brijunskim moratorijem (od 7. srpnja do 7. listopada) pokušalo se uz potporu međunarodne zajednice zaustaviti monetarno osamostaljenje, no to više nije bilo moguće.“
Hrvatski dinar, kao zakonito sredstvo plaćanja, bio je kraj procesa monetarnog osamostaljenja Hrvatske. Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar je obavljena u periodu od 23. do 31. prosinca 1991. godine. U to ratno vrijeme hiperinflacija je bila 1000% godišnje, sve do kraja 1993. godine.
Apoeni novčanica su bili: 1, 5, 10, 25, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000 dinara. Kovanice nisu postojale. Sve su novčanice hrvatskog dinara imale na prednjoj strani lik Ruđera Boškovića, slavnog hrvatskog znanstvenika i isusovca iz 18. stoljeća. Novčanice od 1 do 1.000 dinara imale su na stražnjoj strani prikaz zagrebačke katedrale, a one od 2.000 do 100.000 HRD sliku skulpture „Povijest Hrvata“ Ivana Meštrovića.
Prva serija hrvatskog dinara puštena je u opticaj 8. listopada 1991. godine (apoeni od 1, 5, 10, 25, 100, 500 i 1000.) na Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Na novčanicama je bilo tiskano „8. LISTOPAD 1991.“. Kasnija su izdani apoeni od 2000, 5000 i 10.000, a na novčanicama je bio tiskan „15. SIJEČNJA 1992.“, dan priznanja RH od strane članica Europske unije. Apoeni novčanica od 50.000 i 100.000 su imali tiskan tekst „30. SVIBNJA 1993.“, tadašnji Dan državnosti. Novčanice su imale vodeni žig kao i zaštitni konac.
Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama odredila je Narodna banka Hrvatske (NBH) početkom 1992. godine. Po tom je tečaju njemačka marka (DEM) – koja je u to doba bila najcjenjenija valuta u Europi – vrijedila 55 hrvatskih dinara (HRD). Stabilizacijskim programom (listopad 1993. g.) ponuđena je gornja granica vrijednosti DEM prema HRD od 4,444. Stabilizacijskim programom je zaustavljena hiperinflacija i stekli su se uvjeti za zamjenu privremenog hrvatskog dinara sa stalnom valutom kunom.
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine privremeni hrvatski novac (Hrd) zamjenila je sadašnja valuta kuna. Tečaj zamjene bio je 1000 hrvatskih dinara za 1 kunu.
„Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica ( Beli isto na Cresu). Danak je ubirao Venecijanski dužd Oton Orseolo 1018. godine u Osoru.“
Foto: wikipedija

Komentari

Vijesti

Fahrudin Radončić: Bakir Izetbegović je kreten

Published

on

Bakir Izetbegović je kreten, rekao je Fahrudin Radončić predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), gostujući u emisiji “Face to Face”. Ujedno je Bakira Izetbegovića optužio za montiranje sudskih procesa ali i ključnu ulogu u projektu Komšić.

Na primjedbu voditelja kako su to “teške riječi”, Radončić je nastavio:

-Ja se ispričavama ljudima koji imaju tu mentalnu stranu, ali njemu se ne ispričavam. Popiši što je govorio za mene i moju obitelj, a ja o njemu nisam ništa govorio u prvom licu – rekao je vlasnik “Avaza”.

Izetbegovića je optužio za montiranje sudskih procesa preko SIPA-e i OSA-e.

-Ako vama netko montira proces, tko to može raditi. Ako on diže ljude iz SIPA-e, diže ljude iz OSA-e, ako imate ‘Osmicu’ (Osman Mehmedagić) tog nesretnog nekadašnjeg magacionera koji pritišće suce da vas osude, ako ide i vrši pritisak na sve pore društva i medije, to je bolan hobotnice. Što ja ne bi to nazivao pravim imenom…. i sad se to kaže to je nešto osobno Fahro. Ne možete me udarati tamo gdje sam najjači – poručio je Radončić.

Izetbegovića i SDA je optužio i za projekt Komšić.

-Za pobjedu Komšića ključnu ulogu ima SDA. Koja je najutjecajnija stranka u islamskoj zajednici, pa SDA! SDA noć uoči izbora promijeni tisuće članova izbornih komisija – istaknuo je.

Podsjetio je i na druga loša iskustva s SDA.

-Ja se iskreno nadam da će ovog puta Vlada biti mnogo uspješnija.Ne znam hoće li opstati. Svi koji su bili sa SDA imaju jako loše iskustvo. SDA dok vas mami šećerom vas mami. Tražili su harmonizaciju odnosa i poslije tri mjeseca prave montirane procese protiv nas. To se u politici zove prevara – zaključio je Radončić.

M.J./HRsvijet.net

Komentari

Continue Reading

Vijesti

SVAKI MLADI HRVAT BI TREBAO POGLEDATI OVAJ VIDEO – VRO MASLENICA – 5 MINUTA ZA SJEĆANJE

Published

on

U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij

U operaciji Maslenica prvi i jedini put sukobile su se najbolje i najelitnije postrojbe obiju vojski i u tom je sudaru velikosrpski neprijatelj polomio zube. 5.000 Arkanovih “Tigrova”, “Knindži”, “Martićevaca” i “Niških specijalaca” – poraženo do koljena – prenosi priznajem.hr.

Hrvatska vojska i policija 22. siječnja 1993. započele su ograničenu ofenzivnu operaciju kodnog naziva “Gusar”;. U samo tri dana oslobođena je tzv. ružičasta zona okupiranoga zadarskog zaleđa. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog, Kašića pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija sjevera i juga Hrvatske, koji su dotada bili povezani preko Paškoga mosta i trajektnom linijom Prizna-Žigljen.

Epilog

Operacija Maslenica ostati će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH. U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da su demantirane već se čitavu međunarodnu javnost nakon Operacije Maslenica osvjedočila u potpunu spremnost Hrvatske i njenih oružanih snaga, da osigura ostvarenje potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Operacija Maslenica je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja – donosi Priznajem.hr

Priznajem.hr | Croative.net

Komentari

Continue Reading

Vijesti

IZ BEOGRADSKIH MEDIJA Crnogorski metropolit: Vojvodina je republika, Srbija će opet biti Pašaluk

Published

on

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve poručio je Srbiji da se bavi Vojvodinom, jer je to zasebna republika.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo ocijenio je da je Republika Srpska umjetna tvorevina i da bi Bosna i Hercegovina trebala biti cjelovita, „kao što je nekada bila“.

– Nema države u državi. Jer s takvom republikom i takvom politikom u BiH narodi će uvijek biti na gubitku. Niko ni s kim, pa će zarasti i staze kojima prolaze. Uvijek će biti ta mržnja. Nadam se da će doći do ujedinjenja – istakao je Vladika.

Srbima u Srbiji poručujem, dodaje, da se ne bave Bosnom, nego onim što je dobro za narod i Europu.

– Bolje je Srbiji da misli o Vojvodini, da vide kako će riješiti to pitanje. Jer, kako ja to vidim i kako se ljudi ponašaju u Novom Sadu, to je neka zasebna republika u sklopu Srbije, a hoće li to tako ostati, neka povedu i o tome računa – rekao je vladika Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo.

Kako je zaključio, ako se to desi, Srbija će se svesti na prostor Beogradskog pašaluka.

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno