Connect with us

Vijesti

Amerika Hrvatskoj donirala dva potpuno nova helikoptera Black Hawk!

Objavljeno

- datum

 NOVE MOĆNE LETJELICE U OS RH    Vlada Sjedinjenih Američkih Država odobrila je donaciju dvaju helikoptera Black Hawk UH-60M Republici Hrvatskoj, doznaje Jutarnji list

Donacija uključuje dva nova helikoptera s opremom i rezervnim dijelovima u vrijednosti od oko 50 milijuna američkih dolara. Riječ je o potpuno novim helikopterima koji bi u Hrvatsku trebali stići 2020. godine.

Najnovija verzija

Prema pisanju Jutarnjeg lista, dva američka Black Hawka serije M u četvrtak su sletjela u Zagreb kako bi se u petak domaćoj javnosti prezentiralo o kakvim je helikopterima riječ.

Odluka američke vlade o doniranju dvaju novih višenamjenskih helikoptera još je jedan dokaz snažnog strateškog partnerstva SAD-a i Hrvatske.

Black Hawk UH-60M najnovija je verzija ovog helikoptera, opremljenog najmodernijim komunikacijskim, navigacijskim i senzorskim sustavima. Helikopteri bi, kako je i prije godinu dana najavio ministar obrane Damir Krstičević, trebali biti raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga. Ovo je višenamjenska verzija helikoptera jer se isti može koristiti za zračne napade, evakuaciju ranjenih, traganje i spašavanje te prevoženje vojnika, ali se može koristiti i u gašenju požara, nadzoru granice itd.

U odnosu na druge UH-60, riječ je o moderniziranoj M verziji koja, između ostalog, ima glass kokpit, novi sustav upravljanja komandama, lopatice glavnog rotora su veće, čime se nosivost povećala za još 225 kilograma, trup je ojačan, može nositi dodatne spremnike goriva, manje je infracrveno zračenje motora…

Zamjena tehnologija

Odlukom američke Vlade o donaciji prva dva helikoptera UH-60M zaspočela je dugo najavljiavana zamjena ruske tehnologije zapadnom. U ovom trenutku Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koristi ruske transportne helikoptere MI8, MI8- MTV1 te MI 171SH. Ideja o opremanju hrvatske vojske Black Hawk helikopterima spominjana je i ranije, a da je cijeli posao došao u fazu realizacije, posredno je potvrdio i ministar Krstičević kada je u listopadu prošle godine otkrio da se s američkom stranom pregovara o nabavci dva Black Hawka za Zapovjedništvo specijalnih snaga.

Ministar je u travnju ove godine u Zapovjedništvu HRZ-a kazao kako je plan da se eskadrila novih transportnih helikoptera nabavi do 2025., kada izlaze resursi postojećim helikopterima Mi-8. Cilj sadašnjeg vodstva MORH-a i Oružanih snaga je da se u sljedećih nekoliko godina u potpunosti prijeđe na zrakoplovnu tehniku zapadne proizvodnje.

Jedino bi se bili zadržani transportni helikopteri Mi171Sh koji su u ovom trenutku na generalnom remontu kako bi se mogli koristiti sljedećih 10 godina. Po kojem će modelu i koju verziju Balack Hawka Hrvatska u budućnosti nabaviti kako bi imala eskadrilu zapadnih višenamjenskih helikoptera još nije poznato.

Remont

Nova dva helikoptera u vojni bi sustav trebala ući 2020. godine, kad bi u Hrvatsku trebali stići i prvi borbeni avioni F16 iz Izraela. Osim toga, Ratno zrakoplovstvo imat će na raspolaganju i jurišne helikoptere Kiowa. Prema najavama, helikopteri UH-60 bit će u potpunosti interoperabilni sa spomenutim F16 i helikopterima Kiowa, čime se omogućuje brzo i djelotvorno združeno djelovanje.

 

Komentari

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. godine

Objavljeno

- datum

Autor

U Joševici, selu kod Gline, su 16. prosinca 1991. godine srpske postrojbe ubile 21-g civila hrvatske narodnosti a jednog teško ranile (uspio je preživjeti). Nakon akcije hrvatske vojske („Vihor“) u kojoj su poginula 22 pripadnika agresorskih snaga su pripadnici paravojnih pobunjeničkih skupina (izviđačko-diverzantska skupina i djelovi paravojne skupine „Šiltovi“) u znak odmazde upali u selo gdje nije bilo vojske niti vojnih djelovanja. Ljude su ubijali gdje su ih zatekli (za stolom, u krevetu, na ulaznim vratima). Ubijeni su iz neposredne blizine iz automatskog vatrenog oružja. Ubijene osobe su bile starije životne dobi te četvoro djece u dobi od 10 do 16 godina. Pripadnici paravojne postrojbe „Šiltovi“ su nakon dva tjedna ubili još troje Hrvata.

Nakon pogibelji srpskih vojnika u borbama na Kupi (12, 13 prosinca) su episkop Nikanora i svećenik Srpske pravoslavne crkve na pogrebu održali huškački govor koji je bio poticaj za osvetu. Ubijeni su civili koji nisu imali nikakve veze s akcijom Hrvatske vojske, koji su bili nenaoružani i u svojim domovima.

O zločinu postoji dokumentacija, uviđaj na mjestu zločina je napravila srpska strana, 17. prosinca 1991. godine. „Uviđaj u Joševici obavili su istražni sudac Nikola Sužnjević, zapisničar Nada Rožić, kriminalistički tehničar Željko Simić, inspektor SJB Glina Dragiša Rebrača, te sudski medicinski vještak dr. Branislav Anđelković“.. Srpske vlasti nisu ništa poduzele iako je bilo jasno da se radi o ratnom zločinu protiv civila. DORH je tek nakon 17 godina podigao optužnicu protiv 6 osoba koje su nedostupne jer žive u Srbiji.

Prije agresije u selu Joševica je živjelo 150 stanovnika, tijekom agresija Srbi su ubili 32 Joševičana. Nakon pokolja Hrvata stanovništvo koje je stanovalo u selima oko grada Gline se iselilo (oko 7.000 stanovnika) i prostor je bio etnički očišćen od Hrvata.

Za ratni zločin u Joševici kod Gline 16. prosinca 1991. godine nitko nije odgovarao. Počinitelji žive u Srbiji ali nitko ništa nije poduzeo iako postoji istraga srpske strane iz koje je evidentno da se radi o ratnom zločinu nad civilima. Hrvatsko pravosuđe je tek nakon 17 godina (lipanj 2008. godine) podiglo optužnicu protiv 6 nedostupnih osoba. Sramotno i žalosno!

 

Foto: os-ikukuljevica-sk.skole.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

PRIJELOMNA VIJEST – AMERIČKI VELEPOSLANIK: Kosovska vojska je formirana, na redu je PRIZNANJE

Objavljeno

- datum

Američki veleposlanik u Prištini Philip Kosnett rekao je da je odluka o preoblikovanju KSS u vojsku povijesna za Kosovo – javlja Tanjug. On je dodao da je sada trenutak da se svi lideri i akteri fokusiraju na energiju u vezi sa dijalogom.

“Glasanje u Skupštini i ceremonija povodom transformacije KSB trebala bi biti prilika za ozbiljno razmišljanje i ponovno posvećivanje miru, stabilnosti i prosperitetu Kosova i njegovih susjeda. Sada je trenutak da se svi lideri i akteri fokusiraju na energiju u vezi sa dijalogom”, napisao je Kosnett na Twitteru.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj jučer je ambasadorima Kvinte predstavio prvi nacrt “sveobuhvatnog zakonski obavezujućeg sporazuma između Kosova i Srbije”.

Prema pisanju prištinskog Zëri-a, Haradinaj je u razgovoru s veleposlanicima rekao da je to nacrt dokumenta, zapravo dokument koji pruža podršku za postojeći proces dijaloga, ali i predstavlja određene aspekte koji utječu na ubrzanje tog procesa.

Na svom je postu na Facebooku Haradinaj napisao da je dokument predan svim nositeljima institucija i predstavnicima svih političkih subjekata, kao i da će se u slijedećim danima i tjednima razgovarati o tom nacrtu dokumenta na svim stranama.

Tanjug Foto: US Embassy

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

IAKO POD SANKCIJAMA: RUSIJI OVAKO NEŠTO nije pošlo za rukom još od Oktobarske revolucije

Objavljeno

- datum

Ruski predsjednik Vladimir Putin u obilasku Nacionalnog centra za žitarice Lukjanenko u Krasnodar

Rusija je već dvije godine vodeći svjetski izvoznik pšenice što je posljednji puta bila prije Oktobarske revolucije, prihodi od poljoprivrednog izvoza premašuju one od izvoza oružja, a brojni kratkoročni i dugoročni faktori idu u korist daljnjeg jačanja njenih potencijala i pozicije na svjetskom tržištu – rečeno je na vladinom portalu Kremlin.eu

Izvan uobičajenih tema koje su posljednjih godina najzvučnije kad se priča o Rusiji, poput energetike, naoružanja ili neke nove špijunske trzavice u geopolitici, najveća država na svijetu pomalo u tišini stvara dominaciju na jednom tradicionalnom, pomalo zapostavljenom, ali nužnom i definitivno neizbježnom polju. Onom poljoprivrednom. Podaci američkog ministarstva za poljoprivredu pokazuju, naime, da je Rusija prije dvije godine zauzela poziciju vodećeg svjetskog izvoznika pšenice.

Prema Bloombergu, naime, Putin je postavio cilj da do 2020. Rusija može imati samoodrživu proizvodnju hrane, posebno žita.

A britanski tjednik navodi da se Rusija time vratila na mjesto koje je posljednji puta držala još prije Oktobarske revolucije – prenosi T-portal.

U trenucima kad ruska ekonomija zbog sankcija i svoje uske usmjerenosti na tek nekoliko sektora teško ostvaruje rast, dobre vijesti iz poljoprivrede svakako su razlog za zadovoljstvo. Proizvodnja u poljoprivredi je u posljednjih pet godina porasla za više od 20 posto, a donedavni ruski ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev izjavio je da su “žitarice naša druga nafta”. Zadovoljstvo je izrazio i predsjednik Vladimir Putin koji je u razgovoru s poljoprivrednicima rezultate agrara proglasio “prodornima”.

Mediji navode da su prihodi koje je Rusija prošle godine ostvarila poljoprivrednim izvozom lani premašili 20 milijardi dolara i time preskočili čak i tradicionalni ruski izvor prihoda – izvoz oružja, a u izvozu poljoprivrednih proizvoda glavnu riječ drže žitarice. Prema riječima analitičara za uspjeh na ruskim poljima poklopilo se nekoliko kratkoročnih i dugoročnih faktora.

Još od propasti Sovjetskog Saveza ruska se poljoprivreda mučila sa zastarjelom tehnikom uzgoja i proizvodnje. Daleko od interesa vrha politike koji se koncentrirao na energetiku, dugo je trebalo da se ruski poljoprivrednici riješe okova neefikasnosti koji su se vukli još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je veliki Sovjetski Savez zbog vlastitog neuspjeha u poljoprivrednoj politici bio primoran uvoziti hranu. Nakon niza raznih reformi od početka devedesetih dobar dio ruskih poljoprivrednih dobara našao se u rukama privatnika što je kroz godine potaknulo konkurentnost i donijelo efikasnost.

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je rezultate ruskoga agrara prodornima

Zabrana uvoza poljoprivrednih dobara kao odgovor na sankcije koje su uvedene Rusiji 2014. godine donijela je dodatni poticaj ruskim poljoprivrednicima, a za nešto jaču konkurentnost na izvoznim tržištima kriva je i devalvacija rublja. Rusiji je tako uspjelo da u izvozu pšenice nadmaši i Sjedinjene Američke Države, i Kanadu, i Europsku uniju, te je osvojila tržište čak i usprkos globalnoj zasićenosti. Koristeći svoju zemljopisnu prednost posebno su ojačali na tržištima Bliskog Istoka, ali i Afrike gdje su američke konkurente mogli izbaciti i nižim cijenama.

Iako Rusija i dalje uvozi više hrane nego što je izvozi, plan vlasti da zemlja postane samoodrživa već je donio određene uspjehe. U posljednjih pet godina Rusija je uspjela zadovoljiti vlastite potrebe u proizvodnji svinjetine i peradi, a i budućnost izgleda svijetlo zahvaljujući globalnim trendovima.

Eksplodirala je proizvodnja ruske pšenice i ta je država postala najveći svjetski izvoznik te kjučne žitarice Autor: Russia Insight

Prvi je, naravno, rast stanovništva zbog čega će jačati potražnja i to na nekim posebno važnim tržištima za Rusiju poput Turske. Rast temperature i klima, zajedno s razvojem tehnologije, znače i dulje razdoblje za poljoprivredni uzgoj, više prinose i sve više raspoložive zemlje. Prema izjavama ruskih poljoprivrednika, proizvodnja se sve više pomiče prema sjeveru države iz južnih regija tradicionalno okrenutih agraru.

Čak i u kratkom roku Rusija ima popriličan poljoprivredni potencijal. Uspjesi u razvoju tehnologije koju samo treba primijeniti zajedno smilijunima hektara zemljišta koja su ostala neobrađena nakon propasti Sovjetskog Saveza znači da ruski poljoprivrednici imaju dovoljno prostora za brzi rast. Dapače, rast je posljednjih godina bio tako uspješan da su se ispriječili problemi nedostatne infrastrukture.

Pogledajte kako izgleda poljoprivreda na ruski način Izvor: tportal.hr / Autor: Tectron415

Skladišta i silosi ne uspijevaju ispuniti potrebe ruskih farmera nakon rekordnih berbi, a zastarjela je i transportna mreža kojom se žitarice dostavljaju prema lukama i dalje na izvozna tržišta. Ostvare li se očekivanja o selidbi poljoprivrede na sjever tamo će također trebati izgraditi skladišnu i transportnu infrastrukturu, a ta bi zemljišta bila još i dalje od luka koje se koriste za izvoz. The Economist dodaje da postoje i brige da bi se za poljoprivredu mogli zainteresirati i neki puno veći igrači od sadašnjih poduzetnika što bi otežalo konkurenciju.

U trenucima kad vanjska politika ruskog predsjednika Putina izaziva zaoštravanje odnosa s dobrim dijelom razvijene svjetske ekonomije, zbog čega je pogođena ruska privreda, uz izglede da cijene sirove nafte, glavnog izvora ruskih prihoda sa svjetskih tržišta, u duljem roku neće bitnije rasti, povratak Rusije “zlatnim” carskim vremenima izdašnog izvoza hrane čini se kao barem mala slamčica spasa za posustalu ekonomiju. No, hvatanje isključivo za slamčicu koju lako može slomiti bilo jačanje inozemne konkurencije, bilo vremenske neprilike ili nešto sasvim treće ne ulijeva previše nade čak niti u trenucima kad se pšenica iz ruskih silosa prelijeva u izvoz. Ruska vjera u naftu pokazala je koliko opasno može biti fokusiranje na jednu ekonomsku granu, ma koliko ona u određenom trenutku bila zelena. (Autor: Karlo Vajdić /Tportal)

 

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno