Connect with us

Društvo

Ako se SDP vrati na vlast, slijedi nam bankrot

Published

on

U utorak je održan značajan Ekonomski forum HSP-a. Objavljujemo razgovor s kompetentnim i uvijek zanimljivim Tihomirom Janjičekom, profesorom na Humber College u Torontu, članom predsjedništva HSP-a.

Ekonomski forum HSP-a snažno je NE domaćem političkom inženjeringu, koji pokušava preusmjeriti pravaše na djelovanje koje u konačnici uplaši sveukupno biračko tijelo, tako da se okreće trenutno najjačim strankama, presvučenim za potrebe nove izborne pobjede. HSP je pokazao da ima cjelovit ekonomski program i da će isti biti okosnica ili predložak alternativnog okupljanja svih pozitivnih političkih opcija, onih koje su iskazale autonomiju u odnosu na SDP i HDZ. Profesor Tihomir Janjiček u svojoj se izuzetno kvalitetnoj prezentaciji držao strogo svoje struke, ukazujući na ključne probleme hrvatskog gospodarstva i na puteve izlaska iz krize.

Kakvo je stanje u hrvatskom gospodarstvu nakon 6 mjeseci sadašnje vlade?

Nije bitno izmijenjeno u odnosu na stanje koje je ostavila vlada SDP-a, a ostavila je katastrofu. Imamo visoki deficit državnog proračuna, a isto tako nepromijenjen je i deficit u bilanci plaćanja. Prividno se snižava razina „nezaposlenosti“, zbog masovnog iseljavanja ljudi u inozemstvo, koji se onda brišu iz evidencije nezaposlenih. Važniji broj zaposlenih nije se bitno promijenio i to samo zbog sezonskog zapošljavanja u turističkom sektoru gospodarstva. Čim ljetna turistička sezona okonča, stanje će opet biti isto ili još i gore, jer će na jesen nadolazeći negativni gospodarski trendovi iz EU i sveukupnog okruženja učiniti situaciju  lošijom u odnosu na početak proljeća.

dr-janjiček_srb

Kako komentirate oporavak domaće potrošnje i rast izvoza?

Svi sadašnji pokazatelji o „ogromnom“ oporavku hrvatskog gospodarstva, posljedica su prije svega gospodarskog oporavka susjednih zemalja, kao i jenjavajućeg oporavka EU. Masovno zbrinjavanje „izbjeglica“ s Bliskog istoka teško je poremetilo proračune EU i članica EU, a to će ponovno dovesti do jačeg pada BDP-a na razini Unije. Naravno, slabašno hrvatsko gospodarstvo veoma brzo će doživjeti pad. „Oporavak“ domaće potrošnje isključivo je posljedica rasta turističke potrošnje iz turističke predsezone. No, ono što sam u više navrata spominjao, hrvatska potrošnja ima visoku sklonost uvozu. Tako je ovaj zadnji rast potrošnje od nešto preko 2 posto, doveo do rasta uvoza za nešto preko 3 posto. Zbog toga, kada nastupa pad agregatne potrošnje, odnosno potrošnje na nacionalnoj razini, uvijek se događa „pad“ uvoza i „rast“ izvoza, što se stvarno ne događa. Kao što je to bilo i ranije, samo 14 posto hrvatskog gospodarstva vezano je za izvoz. Dakle, ništa bitno nije se promijenilo.

HNB najavljuje veliko poboljašnje u gospodarstvu. Kako to komentirate?

Guverner Boris Vujčić jednostavno priprema teren samom sebi, za ostanak na dužnosti guvernera. Zbog toga će govoriti o velikoj stabilnosti novčarskog sustava, velikom investicijskom rastu, ali toga jednostavno ne može biti. Sve je to priča za buduću vladu koja dođe, jer tim pozitivnim najavama želi samog sebe predstaviti kao najzaslužniju osobu. Guverner Vujičić je temeljem dužnosti koju obnaša izravno i odgovoran i kriv za primjenu tečajne valutne klauzule u švicarskom franku. Na neki je način odgovoran za pojedinačne bankrote brojnih osoba, kao i bankrot dijela gospodarstva. Čak i sada, kada se priprema tužba Europske središnje banke protiv Hrvatske, zbog učinjene konverzije kredita, guverner Vujčić ponaša se nezainteresirano. Takva indolentnost doista je nezamisliva u bilo kojoj drugoj državi članici EU. Prisjetimo se da su kreditne zadruge RBA u Hrvatskoj činile što su htjele, a guverner Vujčić nije ništa poduzeo protiv pripadnog kriminala. Više je uključen guverner austrijske središnje banke Ewald Nowotny, nego naš guverner Vujčić! Cjelokupna novčarsko-kreditna politika u Hrvatskoj isključivo je u nadležnosti guvernera Vujića kao najvažnije osobe HNB-a.

Kako ocjenjujete vladu Tihomira Oreškovića?

Premijer Orešković nije imao potrebito vrijeme za nešto bitno učiniti. Bilo je i nekih pozitivnih rezultata. Uspio je izbjeći stavljanje Hrvatske u posebni program EU za države s prekomjernim proračunskim deficitom, a onda smo zadržali mogućnost pristupa fondovima EU. Smanjio je proračunski deficit, za razliku od prijašnje vlade koja je posve izgubila kontrolu nad proračunskom potrošnjom. Uspio je zainteresirati tri velika francuska ulagača, ali je danas pitanje hoće li taj interes ostati. Naime, gospodin Orešković je svojim osobnim ugledom praktično tim ulagačima jamčio maksimalnu potporu u smislu izbjegavanja raznih administrativnih zavrzlama i podvala, koje su obično orkestrirane od raznih „odjela“ SDP-a. Imamo razne udruge “slobodnih” građana“ i zelene u službi crvenih. Pojavio se i ozbiljan ulagač u sektor poljoprivrede – ne znamo o kome je riječ zbog poslovne tajne. No, kao i uvijek, upravo ta mogućnost je u našem novinstvu i na našim TV postajama dočekana na nož i to baš od „seljaka“.

Jedan od razloga sporog oporavka hrvatskog gospodarstva jesu skupi krediti.

Hrvatska jednostavno mora promijeniti svoju novčarsko-kreditnu politiku i učiniti je aktivnim čimbenikom. Ona je sada u potpunosti umrtvljena. Makroekonomska politika svakog gospodarstva ima tri stožerna čimbenika: valutni tečaj, kamatna stopa i novčana masa. Bilo koja vlada uvijek kontrolira samo jedan čimbenik, a preostala dva se prilagođavaju tom kontroliranom čimbeniku. Kako sam već spomenuo, hrvatska novčarsko-kreditna politika vezana je valutnom klauzulom za tečaj eura. Hrvatska se država obvezala međunarodnim ugovorima o čvrstoj vezanosti stabilnosti tečaja kune prema euru. Tako svaka kuna vrijedi 0,13 eura. Svaki rast opsega kreditiranja u hrvatskom gospodarstvu zahtijeva zaduživanje u inozemstvu kako bi se održao omjer po kojemu svaka kuna vrijedi 0,13 eura. Kako je Hrvatska već sada visoko zadužena u inozemstvu, svaki novi kredit može se dobiti po visokoj kreditnoj stopi, jer je povjerenje u sposobnost Hrvatske za vraćanje odobrenog kredita vrlo niska. Zato se na tržišnu kamatnu stopu uračunava tzv. premijska stopa od nekih 4 posto za Hrvatsku. Kad onda taj odobreni kredit treba biti plasiran na hrvatskom tržištu, kamatna stopa dođe minimalno na 7 posto, a često je znatno viša od toga. Dakle kreditiranje u uvjetima valutne klauzule ostat će i dalje skupo, odnosno po visokoj kamatnoj stopi.

Treba li onda država kontrolirati kamatnu stopu i jednostavno je sniziti?

Ne, to bi bio loš potez. Takva politika vodila se u socijalizmu, pa bi kamatna stopa bila niska za odobrene kredite, posve neovisno o stopi inflacije. Kamatna stopa mora biti rezultat odnosa ponude i potražnje na novčarskom tržištu. Valutni tečaj bi se isto tako trebao formirati na valutnom tržištu, unutar odnosa ponude i potražnje. Jasno, upućujem vas na onu treću opciju, a to je kontrola novčane mase.

Što kontrola novčane može donijeti Hrvatskoj?

Puno toga. Najveći hrvatski gospodarski problem je „lanac dugovanja“ hrvatskih poduzeća. To znači da trebamo programirati kontrolirani rast novčane mase, kako bi se lanac dugovanja prekinuo, s tim što se ne bi naglo ugrozila stabilnost tečaja i kamatne stope. Drugim riječima, postupno bi se deprecirao tečaj kune koji je sada doista precijenjen.

Kako bi se to moglo učiniti?

Treba provesti program dokapitalizacije, ili „bailout“, kako se to u svijetu zove. Dokapitalizaciju bi trebalo učiniti kroz dodatne pakete dionica insolventnih poduzeća, odnosno korporacija, i to po nominalnoj cijeni. Tržišna bi u ovome trenutku bila preniska. Ti paketi dionica bili bi u vlasništvu države i nakon 3 do 5 godina prodali bi se na dioničkom tržištu i država bi tako nadoknadila taj iznos. Zašto korporacije? Zbog toga što lanac dugovanja i počinje od njih, pa se onda nastavlja na manja poduzeća. Kako su velika poduzeća od nacionalnog interesa za zaposlenost i kakav takav gospodarski rast, jednostavno su zaštićeni kao bijeli medvjedi. Nitko ih ne može tužiti, ali i ako ih netko tuži, kakva vajda kad pravosuđe ne funkcionira. S druge strane, i kada bi pravosuđe funkcioniralo, ta velika poduzeća bi bankrotirala.

Zašto se takvima ne daje kredit?

Kredit ne može pomoći, jer kredit se već od sljedećeg mjeseca treba započeti otplaćivati, i kamata i glavnica. Za tako kratko vrijeme ne može se ništa učiniti. Dokapitalizacijom se dobija tzv. operativni novčani kapital, pa se ne mora odmah vraćati, već se isplaćuje dividenda vlasniku kapitala na koncu godine, vlasniku koji bi u tom slučaju bio država. U tako dobivenom vremenu, takva poduzeća postala bi mješovito vlasništvo, privatno i državno, a država kao praktični davatelj novca bila bi dio nadzornog odbora i pratila korištenje tako stečenog novca. Razlog za to je jednostavan –  novac ne bi završio na isplatama „viškova profita“.

Ima li takvih iskustava drugdje u svijetu?

Da, to su učinili u SAD-u i tek sada to čini EU. Ja sam to za Hrvatsku predlagao još 2013. Smatrao sam da Hrvatska ne treba čekati da EU dođe do te spoznaje, pa onda to možda dopusti i onima koji nemaju euro kao nacionalnu valutu. Dakle, ovo su krupne opcije, kontrola novčane mase, točnije uvećanje novčane mase kroz dokapitalizaciju umjesto držanja zamrznutog tečaja. No, niti SDP-ova vlada, a niti HDZ-ova vlada nisu željeli odustati od makroekonomske politike utemeljene na valutnoj kaluzuli kune prema euru. Razlog je bio jednostavan, nisu imali ni znanja niti hrabrosti voditi hrvatsko gospodarstvo kao gospodarstvo suverene države. Držim kako je opcija zamrznutog tečaja potrošena u tom smislu što ne može donijeti poboljšanje, dapače Hrvatska već više godina gospodarski tone.

Smatrate li uvođenje eura kao moguće rješenje?

Ne, jer Hrvatska ne ispunjava kriterije za uvođenje eura propisane od europske monterane banke. Unutar Unije generirano je nekakvo nesraspoloženje u odnosu na Hrvatsku, pa je teško očekivati nekakav geopolitički uvjetovan popust. Naprotiv, Hrvatska je realno sve dalje od uvođenja eura. To je isto kao kada bi se trčanje vezanih nogu ponudilo kao pobjednička opcija za sporije atletske trkače.

Hrvati su u crvenom, pa se boje svake privatizacije? Tko je kupac, tko ima novce?

Kaže se da je kapital novi bitak. Dodao bih da je to bitak bez duše. A dušu imaju mnogi naši iseljenici, potencijalni investitori. Oni će dati, ali kao što je na Ekonomskom forumu HSP-a naglasio Vinko Vukadin, trebamo dopustiti da zarade, svuda pa i u Hrvatskoj. Slično je govorio i Mate Bekavac. Naše dobrostojeće ljude u dijaspori brine mogućnost da će se u Hrvatskoj zbog naslijeđene komunističke zavisti pretvoriti iz dobrotvora u “klasnog neprijatelja”. Što se tiče potencijalnih domaćih kupaca, zar nije bolje da svoj kapital investiraju doma, nego da ga iznesu drugome?

Na internetu je kružio vic da Boris Lalovac prvo pročita što je napisao Tihomir Janjiček, pa tek onda donese odluku.

Ljudi malo pretjeruju. Iz mene progovora znanost i kada netko krene istim putem ispada da me imitira, što je zapravo slučaj. U Hrvatskoj imate mnoge druge ekonomske znalce, svjetske razine, potvrđene znanstvenike. Bivši ministar Boris Lalovac odlučio se prihvatiti “moj” prijedlog konverzije tečaja tek u listopadu prošle godine, a moja preporuka pojavila se već polovicom siječnja prošle godine. Mediji najavljuju novu pobjedu SDP-a i njegovih partnera, ali ne vidim mogućnosti da će aplicirati “moju” makroekonomsku viziju. Nemaju za to niti znanja niti hrabrosti.

Što će se onda dogoditi?

Hrvatska će nastaviti ekonomski tonuti, a ekonomija određuje sve, pa možemo očekivati opći pad, na svim razinama. Sve razine života i sve znanstvene discipline su uvezane, pa me jako brine nedopustivo jak demografski pad. Bez kvalitetne demografske politike teško ćemo preokrenuti negativne trendove. Kako osigurati rast u svakom pogledu, pa i uz nekakvo očekivanje da iseljavanje neće trajati beskonačno? Nastupit će neslužbena ograničenja za Hrvate, a tada se frustracije neće moći izliječiti s autobusnom kartom za Njemačku ili za neku drugu snažniju članicu EU, ili novim egzodusom preko Bare. Naša tragična iskustva iz povijesti govore nam što će se tada dogoditi.

Prijeti li stoga Hrvatskoj bankrot ili scenarij sličan grčkom?

Da, rekao bih da je Hrvatska samo korak od bankrota i više koraka od uspostave financijske stabilnosti. Vlada Tihomira Oreškovića uživala je povjerenje međunarodnih financijskih čimbenika i sa njegovom vladom Hrvatska je imala šansu uspostaviti financijsku stabilnost. Eventualni dolazak Milanovića na vlast nakon izbora, Hrvatsku sigurno vodi u bankrot 2017 godine. Naime, Milanovića i njegovu vladu međunarodni financijski čimbenici smatraju krivim i odgovornim za dramatično pogoršanje financijskog stanja u Hrvatskoj za protekle četiri godine. S obzirom da Hrvatska ima svoju nacionalnu valutu kunu, EU to koristi da bude puno rigoroznija prema Hrvatskoj, nego prema Grčkoj. Bit će čupavo.

Razgovarao: Tvrtko Dolić

Komentari

Društvo

Predrag Mišić: Milorad je shvatio da je politička prošlost…

Published

on

Na ispade saborskog zastupnika Milorada Pupovca u Saboru u srijedu reagirao je vukovarski branitelj i član HKS-a Predrag Mišić Peđa, postom naslovljenim – BEZ PRESEDANA

Jedini zaključak koji mogu donijeti je da je gospodin Milorad shvatio da je politička prošlost i da više nema kredibilitet predstavljati srpsku nacionalnu manjinu – Piše Mišić.

Vi, gospodine Pupovac, nikada niste htjeli graditi suživot i sad vam je došao kraj.

U Hrvatskom saboru, ne pamtim  takvu drskost, prostačenje i vrijeđanje samo zato što netko misli drugačije.
Nazivati nekoga citiram “pede*činom” i huljom i od tebe je Milorade previše. Što je sljedeći korak? Batinanje

Koristeći sabornicu da bi liječio svoje frustracije, uvidjevši da gubi tlo pod nogama, kao ranjena zvijer obrušio se na sve koji razmišljaju drugačije.
Opet koristiš srpsku manjinu kao živi štit.

Gubiš Milorade, pogledaj koliko si glasova dobio.

Ti si prošlost

A od predsjednika sabora tražim najoštriju osudu i sankcije. Gospodine premijeru Plenkoviću, hoćete li i ovo okarakterizirati kao slobodu govora ili govor mržnje što svakom normalnom je.

A da, umalo da zaboravim, sve što ste nabrojali i vama istom mjerom, napisao je vukovarski branitelj Predrag Peđa Mišić

Komentari

Continue Reading

Društvo

RUŠE LI SRBI RVL!? BUKIĆ IM ODGOVORIO: “Ligi je kraj ako ne želite igrati u Dalmaciji!”

Published

on

Pitanje je, odgovara li srbskom VS-u uopće nastavak igranja u Regionalnoj vaterpolskoj ligi, pa sad ovo koriste da se elegantno izvuku iz nje…

“Smatram da nije u duhu partnerskih i sportskih odnosa donositi ovakve radikalne odluke bez ikakve prethodne konzultacije s ostalim savezima članicama RVL ” – rekao je dopresjednik i direktor HVS-a Perica Bukić.

Na ultimatum iz Beograda u kojem srbijanski klubovi ne žele igraju u Splitu ni 200 kometara od Splita (a to znači praktično, u cijeloj Dalmaciji) priopćenjem se oglasio Hrvatski vaterpolo savez.

“Slijedom sastanka čelništva Vaterpolskog saveza Srbije održanog 13. veljače 2019. sa vodećim ljudima srpskih klubova koji se natječu u Regionalnoj vaterpolskoj ligi (RVL), Hrvatski vaterpolski savez izražava iskreno žaljenje donešenom odlukom svojih sportskih kolega iz Beograda.

Donešen zahtjev i zaključak Vaterpolskog saveza Srbije i tamošnjih klubova nažalost u praksi nije provediv što jedino ukazuje na prekid suradnje i njihovo istupanje iz zajedničke vaterpolske lige. Duboko vjerujemo da se rješavanju situacije moglo drugačije pristupiti, posebice nakon službenog uručenog dopisa Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se jamči sigurnost svim budućim sudionicima vaterpolskih nadmetanja, a koje je upućeno Povjerenstvu za natjecanje.

Hrvatskom vaterpolskom savezu, a uvjeren sam i hrvatskim klubovima potpuno je neprihvatljiva predložena solucija da se sve utakmice naših čak 7 klubova (Jadran, Mornar BS, POŠK, Jug CO, Solaris, Zadar 1952 i Galeb MR) igraju u gostima.

Izražavajući još jednom žaljenje i apsolutnu osudu incidenta koji se dogodio u Splitu, moram naglasiti i da je potpuno nemoguće ostvariti zahtjev VS Srbije. 

Kada bih karikirao, da bi udovoljili njihovim zahtjevima morali bi sagraditi olimpijski bazen u Gospiću koji je prvi veći grad udaljen više od 200 kilometara od Splita.

Stoga se odluka VS Srbije o neigranju u Dalmaciji može iščitati nažalost jedino kao njihovo odustajanje od RVL.

Smatram da nije u duhu partnerskih i sportskih odnosa donositi ovakve radikalne odluke bez ikakve prethodne konzultacije s ostalim savezima članicama RVL, a prije svega s HVS-om kao direktno uključenim.

Vezano uz sve navedeno, ako su klubovi iz Srbije spremni odigrati završnicu ovosezonske RVL kako je to propozicijama i predviđeno, mi u Hrvatskoj ćemo takav stav podržati. 

Ako Vaterpolski savez Srbije uistinu ustraje s namjerom da više ne žele igrati u Dalmaciji, očigledno je da liga u dosadašnjem format više neće egzistirati. 

Regionalna vaterpolska liga je podsjećam, stvorena na zajedničku inicijativu i u svjetlu zajedničkih interesa, te kako smo je formirali jednako tako je možemo i prekinuti.

Hrvatski vaterpolski savez će u najkraćem roku poslati svoj stav Vaterpolskom savezu Srbije na koji ćemo čekati službeno očitovanje.

Perica Bukić, dopredsjednik i izvršni direktor HVS-a

Očito Srbi imaju neke druge razloge, pa su ovaj incident iskoristili da možda potiho napuse Ligu – čuje se u kuloarima…

foto: screenshot

Komentari

Continue Reading

Društvo

Žuti prsluci zbog cenzure napuštaju Facebook i odlaze na ruski VK

Published

on

Susret Macron – Zuckerberg – je li dogovorena suradnja (protiv žutih prsluka?) – Izvor: Twitter

KAKO FRANCUSKA VLADA ‘SURAĐUJE’ S FACEBOOKOM Bježeći od cenzure na Facebooku, Žuti prsluci “sele” malo pomalo na rusku društvenu mrežu VKontakte. Sputnik je razgovarao s organizatorom društvenih grupa kako bi razjasnio novonastali fenomen.

Odnedavno na ruskoj društvenoj mreži VKontakte (VK), jedna grupa Žutih prsluka broji više od tisuću članova. Najveća grupa Žutih prsluka koju zovu Info Blokada Žuti prsluci već ima više od 2.500 članova. Baš kao i na Facebooku, ove stranice sadrže informacije o blokadama, kao i video zapise i slike snimljene tijekom prosvjeda u francuskim gradovima. Većina publikacija je na francuskom jeziku.

Nakon što je otkriven ovaj fenomen, na pitanje zašto se sve više žutih prsluka mobilizira na VK, odgovor je bio jasan: “Želimo biti anonimni zbog “ogromne cenzure” na Facebooku. Mnogi prosvjednici preferiraju rusku alternativu”.

“Facebook je služio za komunikaciju na početku pokreta i za mnoge Žute prsluke je i dalje glavni komunikativni kanal. Međutim, postoji velika cenzura čim krenemo komunicirati između grupa kako bismo se okupili“, tvrdi sugovornik Sputnika.

Kaže da se osobno suočio s “velikom cenzurom”. Kontinuirano mu je zabranjen pristup grupama Facebooka i po nekoliko dana. Na kraju je bio potpuno blokiran pod izgovorom da “robot detektira anomalije”.

“Ponovno sam otvorio još jedan račun, još uvijek na Facebooku […] i ponovno oformio grupu s više od 1.500 članova, ali sam iznova bio žrtva cenzure. Slike su izbrisane bez ikakvog razloga, jer nikoga nisu vrijeđale. Na kraju je pristup računu blokiran”, ogorčeno objašnjava sugovornik.

Nakon svega, odlučio ja otvoriti grupu na ruskoj mreži VK, koju uzima za mjesto slobode gdje je moguće organizirati se bez cenzure.

Žuti prsluci na VK mreži

Upitan o tvrdnjama francuske vlade koja optužuje ruske medije, uključujući i Sputnika, za uplitanje u francuske unutarnje poslove, ovaj žuti prsluk napominje da su te izjave “bez osnova”.

“Vlada je toliko očajna da će optužiti mog psa da ohrabruje žute prsluke. Da, oni mogu reći da Rusija stoji iza svega, ali mi znamo da to nije istina”, završava žuti prsluk.

Također je podsjetio da je u svibnju prošle godine Emmanuel Macron upoznao Marka Zuckerberga. Prema Sputnikovom sugovorniku, “vjerojatno je” postignut određeni “sporazum između njih”.

Podsjetimo, nekoliko mjeseci nakon ovog sastanka, francuski predsjednik najavio je nadolazeće partnerstvo između vlade i Facebooka. Društvena mreža pristala je otvoriti svoja vrata za “četiri do pet stručnjaka” koje je imenovala francuska vlada kako bi im pokazali kako se moderiraju komentari.

Kontaktiran od strane BFM TV-a, Facebook je uvjerio da “nije dobio zahtjev od francuske vlade za suzbijanje sadržaja vezanog uz događaje”.

Ipak, mnogi žuti prsluci okrivljuju platformu koju je osnovao Mark Zuckerberg da djeluje protiv njih. Primjerice, nakon izmjena sredinom siječnja na Facebooku, “Službeni žuti brojač članova” smanjio se za gotovo milijun članova. Brojač je umjesto 2,8 milijuna pokazao 1,8 milijuna članova.

Izvor: SputnikNews

Komentari

Continue Reading

Facebook

Popularno