Connect with us

Kultura i vjera

‘AKO MOLIŠ OVO, SPASIT ĆEŠ SE’: Pobožnost – Tri Zdravomarije!

Objavljeno

- datum

 MARIJINO OBEĆANJE    Tko ovo moli ima uvijek čistu savijest i obećanu zaštitu!

Sv. Matilda iz Hockeborna, benediktinka, u 13. stoljeću razmišljala je tjeskobno o času, kada će njezina duša napustiti tijela i ući u vječnost. Tada je žarko zamolila Majku Božju da joj milostivo pomogne na smrtnom času.

Nebeska Majka, koja se već često javljala svojoj vjernoj službenici, odgovorila je: “Da, tvoju ću molbu uslišati, kćeri moja, ali od tebe tražim da dnevno iz ljubavi prema meni izmoliš tri Zdravomarije. Prvu Zdravomariju u čast Boga Oca, koji me odlikovao svojom divnom svemogućnošću. Drugu Zdravomariju u čast moga Sina, koji me ispunio tolikim darovima znanja i mudrosti. Treću Zdravomariju u čast Duha Svetoga, koji je ulio u moje srce puninu svoje ljubavi.

Pomoći ću ti na smrtnom času, tješiti te i od đavolske moći obraniti. Uliit ću u tebe svjetlo vjere i spoznaju, da zbog tvoga neznanja ili zablude ne budeš kušana. Na smrtnom času preplavit ću tvoju dušu slašću Božanske ljubavi, da pretvori tvoje smrtne strahove i gorčinu u blaženstvo.”
(Liber specialis gratiae P.I. Pogl. 47)

Mišljenje Crkve

Pred pola stoljeća doživjela je molitva “Tri Zdravo Marije” veliki procvat. Duša tog pokreta bio je kapucin o. Ivan Krstitelj de Blois.

Naočigled čudesnog širenja i dobrih plodova postignutih molitvom “Triju Zdravo Marija” pokazala je i Crkva svoju naklonost, davši odobrenje povezano sa nekim povlasticama. Apostolat o. Ivana Krstitelja de Bloisa pohvalio je papa Leo XIII. i dao mu svoj blagoslov, a pokretu podijelio oproste. Također je naredio da svećenici sa vjernicima nakon svake Sv. Mise izmole Tri Zdravomarije.

Benedikt XV. je “od srca i radosno” ispunio molbu inicijatora pokreta “Tri Zdravo Marije”, podigavši apostolskim pismom Bloisovo djelo za širenje “Triju Zdravo Marija” u Bratovštinu (s pravom podizanja filijala po cijelomu svijetu), te ju podario oprostima i povlasticama.

Također su i brojni kardinali, nadbiskupi i biskupi podupirali ovu pobožnost, uvidjevši njezinu veliku pomoć u vođenju duša.

Tko ljubi Crkvu i s njom osjeća (sentire cum Ecclesia), neće ostati ravnodušan prema njezinom jasnom prosuđivanju. A tko revnuje za duše i ljubi Presvetu Djevicu po toj će pobožnosti vršiti dvije kreposti. Svi mogu doprinijeti širenju pobožnosti “Triju Zdravo Marija; u prvom redu svećenici, ispovjednici, propovjednici, očevi, majke, odgajatelji, redovnici, redovnice, učitelji i dobri vjernici. Svi mogu djelovati u vlastitoj obitelji, među prijateljima, bolesnicima, u društvima, školama, domovima, bolnicama, radionicama, tvornicama.

“Ostavimo teologiju, moral, mistiku, askezu. Kaži mi iskreno: štuješ li Mariju?” – Ovo je pitanje postavio don Bosco kleriku, iako je taj već četiri godine bio redovnik, ali je provodio život nedostojan svoga zvanja.

“Iskreno rečeno”, odgovorio je, “nisam nikada na to ozbiljno pomislio.” “Onda izmoli Tri Zdravomarije ujutro i uvečer i dodaj često, a osobito u napasti zaziv: “Marijo, pomoćnice kršćana, moli za mene!”

To mi je obećao prije rastanka. Nakon nekoliko godina slučajno sam ga sreo. Veselo mi je prišao i odao da je od našeg razgovora imao cijelo vrijeme čistu savjest. “Raspolažete izvanrednim lijekom” – rekao je – ” preporučujte svakomu štovanje Majke Božje. Savjetujte im da mole tri Zdravomarije i Njoj se posvete, da ne budu ugroženi.” (Terrone, Lo spirito di san Giovanni Bosco, str. 41)

Sveta Gemma Galgani molila je svaku večer, duboko sagnuta, Tri Zdravo Marije u čast Bezgrešnog Začeća. Jednom je u tom iznenadi njezina tetka Elisa Galgani i predbacujući reče: “Što to radiš Gemma? Zar ne znaš kako je za želudac štetno tako se iskriviti?” Djevojka joj odgovori: “Baka me je to naučila. Rekla je, da Presveta Djevica neće dopustiti grijeha protiv čistoće, ako se ponizno izmole Tri Zdravo Marije.”

Gorljivi Marijin štovatelj i promicatelj “Triju Zdravo Marija” bio je Sv. župnik Arški. Sv. Leonardo gorljivo je širio tu pobožnost. Govorio je: “O dragi moji, upoznajte se sa tom lijepom sadržajnom pobožnošću i vršite je do kraja života. Molim i ispovjednike da daju tu pobožnost kao pokoru, jer je najplodonosnija.

Sv. Alfonzo Liguori zastupao je isto mišljenje o potrebi i uspješnosti o potrebi tog marijanskog apostolata. Ova pobožnost bila je omiljena tema njegovih misija. Bio je uvjeren da se sa molitvom “Tri Zdravo Marije” svatko može spasiti. Od revnih misionara stizale su vijesti o nebrojenim uslišanjima i čudesima. U samo nekoliko godina proširila se ova pobožnost u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Belgiji, Njemačkoj, Švicarskoj.

Širili su se letci s naslovom “Pobožnost Triju Zdravo Marija osigurava nam Nebo”. Taj letak samo u Francuskoj prvih godina ovog stoljeća tiskan je u 6 milijuna primjeraka. Preveden je na nekoliko jezika i u idućih deset godina tiskano je oko 10 milijuna primjeraka…

MOLITVA TRI ZDRAVO MARIJE

1. Marijo, Majko naša, očuvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja, po vlasti koju Ti je Vječni Otac dao! Zdravo Marijo…

2. Marijo, Majko naša, očuvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja, po mudrosti kojom Te je Tvoj Sin obdario! Zdravo Marijo…

3. Marijo, Majko naša, očuvaj nas od smrtnoga grijeha i paklenoga ognja, po ljubavi koju Ti je Duh Sveti udjelio! Zdravo Marijo…

Izvor: SvetiPetar.com

 

Komentari

Kultura i vjera

Blagdan sv. Klare i hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Objavljeno

- datum

Na blagdan sv. Klare Asiške u subotu, 11. kolovoza splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodit će misno slavlje u 18 sati u samostanskoj crkvi sv. Klare u Splitu.

Hodočašće mladih Gospi Sinjskoj

Uz blagdan Velike Gospe Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije priređuje tradicionalno hodočašće mladih Gospi Sinjskoj, u subotu, 11. kolovoza. Okupljanje započinje u Solinu u 19.30 sati sakramentom pomirenja te euharistijskim slavljem koje u 21 sat predvodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Potom mladi kreću na put za Sinj.

U svetištu Gospe Sinjske u osvit nedjeljnoga dana 12. kolovoza za mlade hodočasnike svečano liturgijsko slavlje u 6 sati predvodi generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović.

Silvana Burilović Crnov

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Molitvom za Hrvatsku domovinu i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede

Objavljeno

- datum

Jučer na misi u Crkvi sv. Frane na obali u Splitu – posebno, ugodno iznenađenje: i Crkva se uključila u proslavu Dana pobjede, Molitvom za Domovinu i Hrvatskom himnom na kraju mise.

Molitva za Hrvatsku domovinu

Svemogući Bože, dobri naš nebeski Oče,
stvorio si nas na svoju sliku i uresio svojim dostojanstvom,
da živimo s Tobom na zemlji i u vječnosti.
Povjerio si nam predivnu domovinu Hrvatsku
da u njoj budemo Tvoji suradnici u djelu spasenja
u nesebičnoj brizi za ljude i za obilje prirodnih ljepota.

U svome Sinu Isusu Kristu, našemu Gospodinu,
objavio si nam milosrdnu ljubav i darovao Evanđelje života,
da bismo prepoznali Tvoje lice u sebi i u bližnjima.
Po njemu, svojim Duhom, trajno ostaješ s nama,
i daješ nam svjetlo i snagu da vršimo Tvoju volju,
u svemu tražeći najprije Tvoje kraljevstvo.

Zahvalni za očitovanje dobrote i milosti
kojima si tijekom povijesti pratio hrvatski narod
upućujemo Ti molbe suočeni s potrebama naše Domovine.
Ti vidiš naše strepnje, tjeskobe i čežnje.
Ne napusti nas i ne uskrati nam svoja nadahnuća,
da ne odustanemo od zalaganja za slobodu i istinu.

Nama, vjernicima svojim, budi bliz u građenju saveza u dobru,
u osjetljivosti za siromašne, obespravljene i odbačene.
Udijeli nam mudrost za iskrenost suočenja s prošlošću,
u kojemu smo pozvani pročistiti spomen, otkloniti neistine,
poštovati sve žrtve i, po primjeru svetosti naših mučenika,
sebe ugrađivati u snagu evanđeoske ljubavi koja obnavlja život.

Pogledaj nas, Gospodine! Pred Tobom smo, kao narod
posebno privržen Blaženoj Djevici Mariji,
često okupljeni oko Nje, znajući da majčinski nad nama bdije.
Hrvatsku povjeravamo Tebi i Presvetoj Bogorodici Mariji, Kraljici Hrvata.
Ne dopusti da se udaljimo od svoga doma i Domovine;
pomozi nam da ne gubimo nadu,
da ne prezremo otajstvo života i dar obitelji.

Ti vidiš naša dobra djela, kao i naše slabosti i grijehe.
Ponizno Te molimo za milost kajanja i obraćenje,
za povratak k Tebi i za čuvanje čistoće srca
u kojemu se prepoznaje glas savjesti i glas Tvoga poziva.

Povjeravamo ti: naše obitelji, roditelje i djecu,
djevojke i mladiće, djedove i bake,
svećenike, redovnike i redovnice, navjestitelje i širitelje Evanđelja;
sve ljude dobre volje i svekolike građane naše Domovine;
povjeravamo Ti: odgojitelje i učitelje, znanstvenike i umjetnike,
sve koji se brinu za zdravlje ljudi, koji ublažavaju boli i umanjuju samoću;
povjeravamo Ti: predstavnike građanskih vlasti,
donositelje zakona, promicatelje pravednosti i čuvare mira.

Po zagovoru blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti,
učvršćuj našu vjernost, obnavljaj nam nadu,
da bismo promicali kršćanske vrijednosti i civilizaciju ljubavi.
Dobri Bože, čuvaj nas, čuvaj našu braću i sestre širom svijeta,
čuvaj dragu nam domovinu Hrvatsku!

Amen.

M.S./Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Uspomeni Viktora Vide* – pjesnika, slavi Domagoja Vide – nogometaša

Objavljeno

- datum

Pjesma na spomen Viktora Vide, jednog od najvećih hrvatskih pjesnika u emigraciji i u slavu Domagoja Vide, nogometaša koji je skupa s hrvatskom nogometnom momčadi, globalno proslavio hrvatsko ime.

U Argentini zemlji srebra morao sam tražiti dom.                                                                                          

Državu, pa i nacionalnu, možeš zamijeniti državom, bilo kojom.  

Dom je samo jedan i jedinstven, on je domovina, 

Kuća u kojoj smo se rodili, dom u kome smo se odgojili.,

Društvo u kome smo se socijalizirali,

Kultura u kojoj smo se nacionalno identificirali.

Domovina je počelo, jezik, kultura, kuća bitka, smisao života.

Argentina je velika zemlja, kultura; narod gostoljubiv, čuvstven, topao,

Ako u njoj tražiš i dom, sva je presvučena ledom poput Patagonije.

Dom je samo jedan, zavičaj samo jedan, domovina samo jedna.

Dom u tuđoj zemlji nije moguće naći, tamo te čeka samo – smrt!

                                                                                              Blaženko Strižić/Croative.net

 

*Viktor Vida, hrvatski pjesnik; Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960., hrvatski književnik.

Diplomirao je u Zagrebu povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. radi u Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata, a početkom 1948. seli u Argentinu. Prve pjesme objavio je u nikšićkoj Slobodnoj misli, a potom nastavlja objavljivati u zagrebačkom Savremeniku te u Hrvatskoj reviji što su je u Buenos Airesu pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Pjesme su mu u tradiciji A.G. Matoša i Tina Ujevića, s intimističkim ugođajem. 

Smatra se jednim od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u emigraciji. (Wikipedia)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno