Connect with us

Kultura i vjera

8. rujna Mala Gospa – rođenjem Marije počinje nova era čovječanstva i ljudskog spasenja

Objavljeno

- datum

Dana 15. kolovoza kršćanski svijet slavi Blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), a tri tjedna kasnije 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije ili poznatiji kao Mala Gospa.

Blagdan Male Gospe slavi se od 7. stoljeća na kršćanskom istoku, iako svoje korijene ima i ranije od perioda kada je sagrađena crkva na mjestu gdje se vjerovalo da je stajala Marijina rodna kuća.

Iako ne postoji evanđeoski izvještaj o Marijinu rođenju, zbog njene posebnosti u ljudskom rodu kao one koja je od Boga izabrana da nosi, porodi, odgoji, otprati na križ i u grob Sina Božjega zadržan je spomen o njenom rođenju i njenim roditeljima – Joakimu i Ani. Zapamćeno je da su dugo bili bez djece i da je Marija od Boga izmoljeno dijete. O tome postoje vjerodostojni ne-evanđeoski spisi ranog vremena.

U svezi sa tom posebnosti Marijina rođenja kao jedinstvene roditeljice u povijesti svijeta, kršćani i zapada i istoka vjeruju da je ona bila „milosti puna od začeća do smrti“ i kao takva bezgrešno začeta. To ne znači da nije začeta na naravan i biološki način, nego da ju je Bog sačuvao od izvornog ljudskog ‘virusa istočnog grijeha’ u utrobi majke Ane da bi bila majka Gospodinova. To je jedinstvena duhovna stvarnost vezana uz Mariju.

Čitamo li pažljivo rodoslovlje Isusa Krista u prvom poglavlju Matejeva evanđelja nailazimo na pet žena. Četiri žene iz tog najposebnijeg rodoslovlja svijeta – Isusa Krista – okarakterizirane su neobičnim grešnim znakovima baštinjenim od praroditeljice Eve. Tamara je začela dijete sa svekrom, Rahela je bila bludnica, Davidova Betšeba preljubnica, a Ruta strankinja i inovjerka. Sve navedene žene u rodoslovlju simboliziraju Evino prokletstvo na ljudskom rodu koji do današnjeg dana osjeća svaki čovjek.

Peta žena koja stoji nasuprot njima je Marija i stoji na kraju rodoslovlja. Ona porađa Sina Božjega i Sina Čovječjega i time prekida prokletstvo ljudskog roda. Njen sin, Isus je Mesija, Pomazanik i Spasitelj svijeta. On je dugo iščekivana nada ljudskog roda od postanka svijeta, baš kao što je i Marija dugo iščekivana žena koju je izraelski narod pokoljenjima iščekivao (Postanak 3,15). Svaka se Izraelka nadala da će ona začeti i roditi Mesiju, a ta čast je pripala poniznoj i čistoj djevojci imenom – Marija.

Marijino „Da“ označava eru novog pokoljenja, novog čovječanstva i novog čovjeka o kojem sanjaju razne ideologije i filozofije svih vremena. To je era novog čovjeka – otkupljenika krvlju Kristovom, era koja počinje rođenjem blažene Djevice Marije čiji spomendan slavimo 8. rujna.

Izvor:: Petar Horvatić/narod.hr – Foto: Domenico Ghirlandaio/ wikipedia
 

Komentari

Oglasi
Komentari

Kultura i vjera

(FOTO) LIJEČNIK SVJEDOČI: Na dan Gospe Lurdske u našu bolnicu došla je Gospa, podijelio fotografije!

Objavljeno

- datum

Gospa Lurdska je uvijek blizu bolesnih tako da je ovaj događaj uistinu znakovit, onima koji poznaju snagu molitve!

Čuda koja se neprestano događaju nisu ovdje da bi u njih slijepo vjerovali i njima se klanjali, čuda su samo znak utjehe onima u tuzi, nada onima bez nade, slatkoća onima u patnji. Tako i ovaj čudesan događaj koji se dogodio 11. veljače na blagdan Gospe Lurdske u vojnoj bolnici u Cordobi u Španjolskoj nije ništa drugo nego malena utjeha onima koji tamo pate. O samom događaju posvjedočio je liječnik dr. Filippe Urca koji je podijelio fotografije.

O događaju je rekao: U ponedjeljak ujutro bio sam u vojnoj bolnici u Cordobi gdje sam kao liječnik radio gotovo četrdeset godina sve do mirovine u koju sam otišao prošlog listopada. U hodniku sobe broj 7 u zoru 11. veljače jedna je gospođa čiji je član obitelji teško bolestan satima molila u tom hodniku. Odjednom se iznad nje na zidu počeo formirati lik Gospe.

Treba naglasiti da je radijator ispod mjesecima isključen jer su ovdje temperature kao i ljeti vrlo visoke. Slika se pojavila i ne nestaje. Djelatnici bolnice pokušali su je očistiti svim sredstvima i alkoholom, ali slika ne odlazi. Gledajući je s jedne stane može se primijetiti lagani sjaj. Ne može se ne primijetiti da je ova slika slična Gospi Lurdskoj koja se ukazala baš ovako s rukama sklopljenim u molitvi – napisao je dr. Urce te podijelio fotografije:

Katolički portal nelcuoredigesu.it napisao je da ne treba mnogo razbijati glavu i raspravljati s onima koji ne razumiju jer Gospa je samo htjela pokazati da je blizu bolesnima, blizu onima koji su u patnji, blizu onima koji Njega zovu, kao majka koja pripada nama. Događaj je ovo koji je zagrijao srca mnogih u toj bolnici i to je ono što je važno. Jer Djevica Marija pokazala je onima koji je traže da je tamo, da sluša njihove molitve, da skuplja njihove suze.  U hodniku ove bolnice žena se molila za svoju obitelj i uz  veliku vjeru pozvala je Djevicu Mariju, koja je na njen poziv jasno došla.  Na fotografiji je dr. Felipe (desno)  s kapelanom bolnice Robertom Beldijem (lijevo).

Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

(VIDEO/FILM) Sunce Montecassina- film o sv. Benediktu

Objavljeno

- datum

Italija, veljača 1944. Civili bježe od bombaških napada na Monte Cassino (prikazane su orginalne snimke iz Drugog svjetskog rata). Dok bespomoćno gledaju kako se samostan urušava, kroz plač govore kako je Bog napustio čovječanstvo. Redovnik iz samostana, također izbjeglica, tvrdi kako to nije istina i nastavlja pripovijedati kako je, čak i u doba pada Zapadnog Rimskog Carstva, u pustoši sličnoj Drugom svjetskom ratu, Bog poslao čovjeka poput Benedikta iz Nursije čija je svetost pomogla obnoviti europsku civilizaciju.

U tom trenutku film nas vraća na 500. g. Benedikt, rimski plemić, ostavlja svoje povlašteno patricijsko naslijeđe i povlači se u pećinu, spreman živjeti po Evanđelju. Malo po malo okuplja zajednicu redovnika, a cijeli svoj život posvećuje podučavanju kršćanskih pravila, postajući svetac i čineći čudesa na Božju slavu.

Izvor – wikipedia (Fear No Evil 1945 film)

“Netko bi mogao očekivati prilično statički, dosta spor film s obzirom na temu, ali ovaj film se kreće bržim tempom uz puno akcijskih scena koje zadržavaju napetost kod gledatelje. Fosco Giachetti igra glavnu ulogu s revnošću, dostojanstvom i autoritetom, prikazujući poniznost i posvećenost svetca“.

Ovaj film o Svetom Benediktu snimljen je 1945. u talijanskoj produkciji, a prijevod nam donosi prof. Danko Grgić. Iznimno cijenimo rad ljudi koji u svoje slobodno vrijeme daju svoj doprinos u evangelizaciji, a prevođenje katoličkih filmova i video-materijala tu svakako spadaju, te ih rado promoviramo na ovom blogu. Zato dodajemo i poveznicu na ovaj YouTube kanal gdje možete pogledati i ostale filmove, npr. o papi sv. Piu X., sv. Maloj Margareti od Castella ili sv. Mariji Goretti: ovdje

izvor: QuoVadisCroatia

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Kultura i vjera

Popularni vjeroučitelj Miletić ima zanimljiv post, evo što kaže o Valentinovu i početku korizme

Objavljeno

- datum

Vjeroučitelj Marin Miletić iz Rijeke koji je javnost osvojio svojim nastupom kod Aleksandra Stankovića, na društvenim mrežama progovorio je o početku korizme i danu zaljubljenih. Miletić smatra kako Čista srijeda Valentinovu vraća drevni sjaj. “Čovječe, ljubav za koju si spreman umrijeti, baš za nju se isplati živjeti”, poručuje.
  
Miletićevu objavu na Facebooku prenosimo u cijelosti:

“Poučak Čiste srijede

Počinje. Korizma. Danas pak strogi post i nemrs. Isus u čitanjima jasno poziva da nabacimo osmijeh na lice i blistamo u ljubavi koju primismo. Čista srijeda nam govori kako propada ljubav usmjerena na sebe sama, a živi ljubav koja izgara za onog drugog. Čista srijeda Valentinovu, danu zaljubljenih, vraća drevni sjaj. Čovječe, ljubav za koju si spreman umrijeti, baš za nju se isplati živjeti. Ljubavlju kojom ljubiš sebe trebaš ljubiti svakoga tko te okružuje. Odgovoran si za tog drugoga. Po uzoru na onoga koji je iz čiste ljubavi bio spreman podnijeti tešku muku, odbacivanje, patnju, križ i smrt – da bi nama zadobio spasenje.

Čista srijeda Valentinovo čini smislenijim. Ne u potrebi nužne patnje u vezi, braku, nipošto, nego u otvorenosti da križ životni stisnemo uz sebe i ponosno ga nosimo. Jer u onaj dan kada nas pozove Stvoritelj, baš ćemo preko tog križa prijeći naše provalije promašaja i ući kroz vrata nebeskog Jeruzalema. Hrabro zato! I s radošću! Blagoslovljen dan neka vam bude. Svima!”, poručio je Marin Miletić.

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno