Connect with us

Društvo

Znate li po čemu Hrvatska spada u najbogatije zemlje Europe?

Objavljeno

- datum

I što napraviti da vrijednost uvjerljivo najvećem dijelu štednje građana – nekretninama – počne rasti, umjesto da nastavi padati?

Sad kad porez na nekretnine više nije ‘na stolu’, postaje odličan povod da sagledamo širu sliku posebnog odnosa (u svjetskim razmjerima?) kojeg imaju Hrvati i nekretnine, te što on znači u kontekstu bogatstva nacije i građana. Nisam se uključivao u raspravu o porezu (niti je ovo članak u tom smislu), ali me zanima ova šira tema, a vjerujem da bi trebala i sve naše građane.

Argumente zagovornika poreza smo čuli od države, tijekom saborskih rasprava i zadnjih dana primjerice ovdje: Ovo je 5 argumenata za i protiv poreza na nekretnine.

Ovih dana su (po naravi stvari) u javnosti prevladavali protivnici poreza na nekretnine, koji su uglavnom imali dvije polazne točke. Jedna je bila da ne treba povećavati ukupno porezno opterećenje građana. Ovo ima snažno uporište u postojećoj razini poreza. Sve će vam biti jasno ako pogledate članak Hrvatska i dalje brutalno, i sve jače, oporezovana, a unutar njega svakako i link na prethodni članak. Dalje taj argument ide da čak i ako porez na nekretnine ne bude veći od postojećih poreza na nekretnine, otvorit će mogućnost povećanja, a što bi hrvatska država (takva kakva jest) svakako iskoristila. Ovaj argument možemo nazvati dinamičkim argumentom, ‘tekućeg poslovanja’ države i polazi od utjecaja poreza na gospodarstvo i građane. Ovo na neki način možemo usporediti s promatranjem ‘Računa dobiti i gubitka’ kod trgovačkog društva, i utjecajem rasporeda pojedinih troškovnih stavki na prihode i poslovanje društva.

Drugi argument je imovinske, statične naravi: utjecaj poreza na vrijednost postojeće imovine, slično kao što je Bilanca kod trgovačkih društva promatranje (vrijednosti) imovine društva.  Konkretno, hoće li imovina (nekretnina) biti dugoročno izgrickana porezima, te koji bi utjecaj bio na trenutnu tržišnu vrijednost. Sve ovo s obzirom da Hrvati ogroman dio svoje osobne imovine imaju u nekretninama.

Ovaj drugi dio pristup ima uporište u sljedećem. Prema zadnjim dostupnim podacima, popis iz 2011., u Hrvatskoj je bilo oko 1,9 miliona stanova namijenjenih stalnom stanovanju, od čega je oko 22% bilo privremeno ili stalno nenastanjeno:

Izvor: Statistički ljetopis.

Kako je u međuvremeno izgrađeno još oko 50.000 stanova, vrlo malo se ruši (sve je na DZS), a stanovništvo se smanjuje, možemo pretpostaviti da je trenutno oko 25% stanova (namijenjenih stanovanju) nenastanjeno.

Iako su Hrvati s izrazito velikim postotkom vlasništva nekretnina ‘tek’ drugi u EU – prema zadnjim dostupnim podacima za EU oko 90% naših građana živi u svojoj nekretnini (Rumunjska je prva s oko 96%, a prosjek EU je 69%), uzmu se li u obzir i vikednice i stanovi za iznajmljivanje, Hrvati su uvjerljivo prvi po vlasništvu nekretnina u EU.

Ovdje pak imamo pregled po kvadratnim metrima. Negdje tijekom 2011. (ne krajem, nego kad je rađen popis) u svim tim stanovima, uključivo i one za turizam i ostalo je bilo 169 mil. m2:

S obzirom na izgrađeno u međuvremenu, sada vjerojatno ima nešto preko 171 miljuna ‘kvadrata’. Pretpostavimo li vrijednost m2 u cijeloj Hrvatskoj od 875 eura (za kuće to uključuje i okućnicu), dolazimo do 150 milijardi eura u stambenoj imovini (uklj. vikendice i jedinice za iznajmljivanje).  Ova cijena ima smisla uzemo li u obzir da su trenutne prosječne cijene prodanih novih stanova u cijeloj RH nešto preko 1.500 eura / m2. No, ako stavite 1167 eura / m2, doći ćete do 200 milijardi eura. Ostao bih ipak pri nižoj pretpostavci, koja nam daje okruglu brojku od 150 milijardi eura.

Istovemeno, naši građani imaju u hrvatskim bankama oko 25 milijardi eura štednje i depozita. To naravno nije cijeli iznos jer neki građani imaju štednju u inozemstvu, ali neki imaju i nekretnine u inozemstvu.

S druge strane, građani imaju oko 12 milijardi eura prisilne štednje u mirovinskim fondovima drugog stupa, koja je većinom (i perverzno) alocirana u državne obveznice RH (posuđena Republici Hrvatskoj), te nešto u dobrovoljnima i osiguravajućim društvima. Također, građani Hrvatske imaju i nešto dionica (equitya). Kako imaju vrlo malo obveznica koje direktno drže, to pokriva većinu štednje građana (naravno, građani imaju i drugi tip nekretnina, recimo zemljišta, kao i udjele u d.o.o.-ovima i neke zanemarive rubne vrste imovina kao što su zlato, kriptovalute …).

Iz te perspektive je razumljiva posebna osjetljivost građana na oporezivanje stanova, iako se ona već i sada oporezuje na drugi način (komunalna naknada itd.) i iako ih praktički ne zanimaju veliki porezi na druge načina njihova ekomskog opstojanja (ovo drugo je razumljivo, ali ne i racionalno).

Ipak, uvođenje poreza na nekretnine bi (eventualno) bio samo katalizator daljnjeg pada cijena, ili pokazatelj što se događa s njihovom vrijednošću. Sjetimo se, prema upravo objavljenim podacima, cijene nekretnina u Hrvatskoj padaju, za razliku od skoro cijele EU gdje brzo rastu:

Padu vrijednosti nekretnina najviše doprinose strukturalni demografski problemi, o čemu sam pisao još prije 6 godina (kada je malo kome bilo jasno da nekretnine nisu najbolja investicija): Za Jutarnji piše Nenad Bakić: Ne kupujte stanove! Sada je vrijeme za pametno ulaganje u dionice. Inače volim nekretnine, i kao što možete vidjeti u članku, za razmatranje sam predložio drugu vrstu nekretnine, upravo toj spomenutoj je cijena u međuvremenu porasla 7-8 puta (a stanovima pala barem 30%, što znači da bi se ulaganjem u nju imalo danas desetak puta više).

Ipak, vrijednost nekretnina, pa time i glavni dio štednje građana, ne mora i dalje nezaustavljivo padati, usprkos svim razlozima navedenima u članku. Ključ je u gospodarskom rastu. Zamislite da su vam danas plaće 15% veće, da je bilo više posla pa se mnogi ne bi odselili (pa bi time i potražnja za stanovima bila veća), štoviše, da se kod nas doseljavaju drugi i traže stanove. Tada bi vas vjerojatno manje smetalo da li vam je porez na stana malo veći (ili malo manji) ili se drugačije zove – jer vrijednost vaše temeljne štednje bi rasla, a ne padala. Više o tome možete pročitati u mom intervjuu ovdje: ‘Hrvatsku su prestigle Bugarska i Rumunjska. To su sad za nas – avioni’. A za ovo zaostajanje je krivo upravo odustajanje od reformi, i neefikasna država koja se morala financirati sve većim porezima. Uključivo i indirektne poreze. Primjerice, nije li za građane daleko skuplje od uvođenja poreza na nekretnine način na koji trenutno funkcionira vrlo visoka (5% plaće!) prisilna mirovinska štedna pri čemu:
– do čak 3/4 (trenutno preko 72%) te štednje je posuđeno državi kako bi se financirao njen deficit (i odgađale reforme)
– ogromne naknade uzimaju društva za upravljanje kojima su vlasnici banke, a posao im je ekstremno lagodan
– puštaju se poluinformacije i dezinformacije o ostvarenim prinosima (a tko ih je platio?), o čemu možete vidjeti ovdje: Obveznički i mirovinski fondovi: a gdje su novci?
– istovremeno se propušta ulaganja u produktivnu (realnu) imovinu koja je svuda u svijetu prepoznata kao temelj dugoročne štednje (dionice – equity).

Najbolji način za zaštitu vrijednosti imovine građana je stoga gospodarski prosperitet, umjesto velikog oporezivanja koje hrani tustu državu
– ili zadržati istu razinu oporezivanja za puno bolju razinu usluge (i pogotovo takvu koja će potaknuti rast i zaposlenost, smanjiti iseljavanje)
– ili smanjiti oporezivanje.

Smatram da je moguće da se na ovoj polaznoj osnovi nađu i svi koji su zagovarali odustajanje od poreza, i država.

Vezana na sve ovo  je i tema alociranja štednje / investicija. Primjerice, zašto pametni Norvežani glavnu štednju svojih građana, ogromni norveški naftni ‘mirovinski’ fond vode tako da alociraju 65% imovine u dionice, a samo 30% u obveznice, uz moto ‘Težimo sačuvati imovinu i sagraditi bogatstvo za buduće narašataje’, vidite ovdje.

Financijska pisemenost je u današnjem svijetu jedna od najvažnijih pismenosti. Jedna pogrešna odluka i postaneš financijski rob (ili kmet) – često i zbog asimetrije informacija: u vrlo kompliciranoj okolini, bankari znaju više od tebe. Ili, propuštanjem pravilne odluke propustiš djeci osigurati edukacijski fond. Stoga predlažem svakome da pročita ovaj moj serijal (nisu svi nastavci, ali i ovo je već dovoljno): Osnove ulaganja. Vjerovali ili ne, i ovo oko nekretnina spada pod istu temu.

Izvor: Eclectica/Bakić

Komentari

Komentari

Društvo

Zbog islamskog radikalizma u BiH, zabrinuta obavještajna služba Njemačke

Objavljeno

- datum

Njemačka sigurnosno-obavještajna agencija BND sve se više fokusira na Balkan, a posebice na muslimansku “većinu” BiH, jer je sve više zabrinuta islamističkim tendencijama u ovoj državi, piše njemački list “Berliner Zeitung” pozivajući se na visoke izvore u BND-u, a čiji tekst prenose svjetski mediji.

Tumačenje islama

Već generacijama muslimansko stanovništvo u multietničkoj BiH pridržava se vrlo liberalnoga tumačenja islama, što je, po njima, bila tendencija u vrijeme bivše Jugoslavije. No nakon rata i vjerskih podjela koje su nastale raspadom socijalističke države u 1990-ima, i utjecaj religije sve više raste. List navodi općepoznatu činjenicu kako su tijekom rata dobrovoljci iz raznih zemalja bliskoistočne zemlje otputovali na Balkan kako bi udružili snage s muslimanskim Bošnjacima, prenosi Večernji list

Mnogima od njih su nakon rata izdane bh. putovnice i nastavili su regrutirati mlade ljude za vjersku borbu. Spominju da su Saudijska Arabija i ostale Zaljevske zemlje uložile mnogo novca kako bi potaknule mnogo strože, vehabijsko učenje sunitskoga islama u bh. društvu. Saudijske dobrotvorne organizacije također su prenosile sredstva za izgradnju bogoslužja, uključujući džamiju kralja Fahda u Sarajevu, najveću na Balkanu, u kojoj dominiraju vehabije.

Konstatiraju kako su stotine ljudi iz BiH putovale na Bliski istok kako bi se pridružile džihadističkim snagama posljednjih godina, a bilo je i sličnih slučajeva koji su prijavljivani u drugim balkanskim državama, Kosovu i Albaniji, u kojima dominiraju muslimani. Prema balkanskim medijima, rat u Siriji privukao je brojne branitelje iz jugoslavenskih ratova koji su se borili kao plaćenici.

Obavještajne službe

BND surađuje s drugim obavještajnim službama u svojim aktivnostima vezanim uz Balkan. Prije nekoliko tjedana čelnik BND-a Bruno Kahl opisao je BiH i nekoliko bivših jugoslavenskih zemalja kao potencijalno “krhke države” – navodi list “Berliner Zeitung” pozivajući se na izvore u njemačkoj sigurnosno-obavještajnoj službi.

Spomenimo da se velika politička i medijska bura podigla kad je objavljena informacija kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika u BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.

Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s RH. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika i ističući kako je Islamska država ideal kojem treba težiti.

Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu te se moraju pridržavati strogih vjerskih pravila.

Hrvatske službe posebnu pozornost poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju preko interneta – donosi Kamenjar.com.

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

ISUSOVO PROROČANSTVO: ‘Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska, tada znajte da se približilo opustošenje njegovo!’

Objavljeno

- datum

Trump najavio priznanje Jeruzalema kao glavnog izraelskog grada i izazvao gnjev Arapa, teroristički napad dogodio se u Jeruzalemu odmah nakon Trumpove najave i sva geopolitička situacija ide prema ostvarenju Isusova proroštva o vrhuncu posljednjeg vremena. (više…)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Glavašević ‘likuje’ zbog rastrganog plakata za generala Praljka

Objavljeno

- datum

Plakat za Praljka koji se posljednjih dana nalazio na Trgu Josipa bana Jelačića u Zagrebu je rastrgan. Svijeće još uvijek stoje.

Plakat na Jelačićevom trgu za Sobodana Praljka razderan je. Fotografiju na kojoj se to vidi objavio je na Twitteru SDP-ov saborski zastupnik Bojan Glavašević.

U opisu fotografije napisao je: ”Izgleda da su građani imali komunalnu akciju”.

Čini se kako je Glavašević prilično zadovoljan, iako je iznimno čudno da je plakat rastrgan vrlo brzo nakon njegovog poziva na ‘ukidanje oltara’ generalu Praljku s Trga u Zagrebu.


Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak
Najave

Facebook

Popularno

Copyright © 2017 Croative.net.