Connect with us

Sci/Tech

ZNANSTVENICI POTVRDILI: Zaboravite globalno zatopljenje, ovoga se treba najviše bojati!

Objavljeno

- datum

Najavljuju kako živimo u dobu velikih promjena i geoloških aktivnosti koje će imati brojne posljedice

Od Vezuva do Krakatoua, supervulkani na Zemlji su uzrokovali globalna uništenja kroz povijest, no to još nije ništa u usporedbi s eksplozijama koje nam tek slijede, zaključak je znanstvenika u sklopu nove studije nacionalnog Centra za atmosferska istraživanja Colorado.

Znanstvenici kažu kako bi buduće erupcije mogle gurnuti Zemlju u seriju “godina bez ljeta”, usporedno s posljedicama klimatskih promjena koje umanjuju mogućnost oceana da umanjuju te utjecaje, piše Daily Mail.

Vulkani su okidač hlađenja

Istraživači su napravili projekcije po identificiranim vulkanskim aktivnostima, kao i njihovoj dosadašnjoj učestalosti, usmjeravajući se na kataklizmičke erupcije, poput one u Indoneziji u travnju 1815. godine.

Otkrili su da, ako se takva erupcija dogodi 2085., posljedice će biti još katastrofalnije i s većim globalnim padom temperature, objašnjavajući kako će najveću razliku napraviti promjenjeno stane oceana.

Ocean | Author: WikipediaWIKIPEDIA

– Oceani imaju veliku ulogu u ublažavanju, ali istodobno i u produljivanju površinskog hlađenja – rekao je voditelj studije, dr. John Fassulo.

Repriza prošlosti

Otkako postoji meteorološka dokumentacija, 1816. godina je doista bila najbizarnija od svih godina. Nazvana je još i godina bez ljeta s vrlo neobičnim vremenskim prilikama.


Naime, dok su siječanj i veljača bili donekle standardni, u ožujku je počelo opako zahladnjivati. U travnju i svibnju kiša nije prestala padati. U lipnju i srpnju mraz je bio svakodnevan, a u New Yorku je palo oko metar snijega. Europu je pogodilo ogromno nevrijeme, a brojne su se rijeke prelile iz korita. Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi diljem svijeta i cijena hrane se udeseterostručila. Iako je cijela planeta bila u čudu te su uporno iščekivali ljeto koje nije došlo, već se naprosto nastavila zima, pa jesen, pa zima, nije bilo objašnjenja za tu pojavu.

Eurpcija vulkana s munjama | Author: BigPictures/PIXSELLBIGPICTURES/PIXSELL

Tek 1920. je američki znanstvenik William Humphreys postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen. On je otkrio kako je vulkan Tamboru u travnju 1815. eruptirao te je u atmosferu poslao oblake vulkanskog pepela. Velik dio sjeverne hemisfere bio je prekriven pokrivačem prašine i prljavštine, no tek u lipnju 1816. je postalo jasno kako nešto nije u redu. Hladno vrijeme zimskih mjeseci naprosto nije završilo. Mraz je potukao sve usjeve, a glad koja je izbila nakon toga uzrokovala je društvene nerede, pobune, uništenja čitavih zajednica i povećala se stopa zločina.

Kad ne dođe ljeto – stižu i epidemije

Godina bez ljeta je prema brojnim znanstvenicima i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u povijesti. Dok je hladnoća paralizirala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na desetke tisuća ljudi.

Znanstvenici danas kažu kako se upravo ovakvog scenarija trebamo pribojavati, ali i spremiti za njega povećavajući zalihe hrane i vodeći precizna mjerenja vulkanske aktivnosti.

Izvor: express.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Sci/Tech

Drugi zakon termodinamike protivi se teoriji evolucije

Objavljeno

- datum

Sva materija se sastoji od molekula i atoma. Ako želimo znati fizičko ponašanje materije, moramo poznavati fizičke zakone koji upravljaju atomima i molekulama u objektima, od kojih su dva najvažnija: Prvi i Drugi zakon termodinamike.

Prvi zakon termodinamike (očuvanje energije) kaže da se pri svakoj transformaciji, energija mijenja samo iz jednog oblika u drugi; nikad ne može biti uništena ili proizvedena.

Drugi zakon termodinamike (zakon entropije) kaže da se svi prirodni procesi kreću od reda prema neredu, od uređenosti ka neuređenosti, a nikad obrnuto. Ovaj zakon dokazuje degradaciju, odnosno pogoršavanje ili gubljenje svojstava u prirodi. Time se automatski protivi evoluciji, koja tvrdi da se neuređene molekule naposljetku mogu pretvoriti u kompleksni red.

S protekom vremena, entropija uvijek raste. Procesi pokazuju da niz mikro varijacija rezultira uništenjem kompleksnih organa, a ne razvojem u nešto bolje. Stoga, teorija da dugi niz malih genetičkih varijacija i selekcije naposljetku dovodi do izgradnje novih organa jednostavno je nemoguć proces smanjenja entropije.

Zaključak ovog ispitivanja je da je teorija evolucije u izravnoj proturječnosti s Drugim zakonom termodinamike, koji je sam temelj u prirodi.

Drugi zakon termodinamike samo potvrđuje Božju Riječ, koja kaže da je Bog u početku sve stvorio savršeno, to jest „veoma dobro“ (Postanak 1 i 2) – sve dok zbog naše pobune na svijet nije ušao grijeh i prouzročio degradaciju, tj. propast i smrt (Postanak 3).

Stvari su prilično jednostavne, zato ne dozvolite da vam evolucionistička materija ispire mozak. Iz evolucionističkog nereda ne nastaje red; već suprotno, iz Božjeg reda nastaje ljudski nered. To nam govore zakoni u prirodi i Božja Riječ.

Dobra je vijest da je sam Bog u osobi Isusa Krista porazio grijeh i smrt u tijelu i tako nam omogućio spasenje i vječni život.
Za više o ovom zakonu pogledajte video. Na CC uključite prijevod.

Biblija i znanost

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Fantastične vijesti iz SAD-a: svijet je na korak od jednog od najvećih otkrića u medicini, univerzalnom testu za rak

Objavljeno

- datum

Znanstvenici su napravili veliki iskorak u medicini – na pragu su otkrića univerzalnog krvnog testa za rano otkrivanje raka. Članovi tima sa Sveučilišta “Johns Hopkins” otkrili su metodu koja detektira osam zajedničkih oblika raka. Namjera im je da se ovim testom rak otkrije u ranoj fazi i da se tako spasi što više života.

Britanski stručnjaci rekli su da je to “nevjerojatno uzbudljivo”, ali su istaknuli da je potrebno više rada i istraživanja kako bi se procijenila učinkovitost testa u otkrivanju raka u ranom stadiju. Ovaj test, nazvan CancerSEEK, traži mutacije u 16 gena koji redovito nastaju kod raka i osam proteina koji se često otpuštaju. Testiran je na 1005 bolesnika s karcinomom jajnika, jetre, želuca, gušterače, jednjaka, debelog crijeva, pluća ili dojke koji se još nije proširio na druga tkiva. Ukupno, test je utvrdio 70 posto slučajeva raka. Brzina je presudna

Dr. Cristian Tomasetti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta “John Hopkins” dao je izjavu BBC-ju.

– Područje ranog otkrivanja raka je presudno i mislim da ovo može imati ogroman utjecaj na smanjenje smrtnosti od te bolesti. Što je rak ranije otkriven, to je veća šansa da ga se može liječiti. Pet od osam istraženih karcinoma nema programe za rano otkrivanje. Rak gušterače ima toliko malo simptoma i otkriva se toliko kasno da četiri od pet bolesnika umiru u godini otkada im je rak dijagnosticiran – rekao je dr. Tomasetti. Vjeruje se da CancerSEEK može nadopuniti druge načine otkrivanja raka, kao što je mamografija za rak dojke ili kolonoskopija za rak debelog crijeva.

– Predviđamo da će se test krvi moći obavljati jednom godišnje – rekao je dr. Tomasetti za BBC. Dr. Gert Attard, voditelj tima u Centru za evoluciju i rak u Institutu za istraživanje raka u Londonu i konzultant medicinskog onkologa u Royal Marsden NHS Foundation Trust, također je dao izjavu BBC-ju o ovom velikom otkriću.

– Radi se o ogromnom potencijalu i jako sam uzbuđen. Ovo je sveti gral – krvni test za dijagnosticiranje raka bez svih ostalih postupaka poput skeniranja ili kolonoskopije. Vrlo smo blizu tome da koristimo krvne testove za otkrivanje raka – istaknuo je dr. Attard. 

Neveliki troškovi

No ipak, upozorio je da još uvijek postoji neizvjesnost u pogledu toga što treba učiniti kad je rak dijagnosticiran. Po njegovu mišljenju, u nekim slučajevima liječenje može biti gore od života s rakom koji nije odmah ugrožavajući za život. Poznato je da muškarci mogu imati spororastući karcinom prostate koji se pomno prati, a ne liječi se. – Kad otkrijemo rak na drugačiji način, ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će svima trebati liječenje – rekao je dr. Attard.

Paul Pharoah, profesor epidemiologije raka na Sveučilištu u Cambridgeu, izjavio je da je potrebno više rada kako bi se procijenilo kako se test izvodi kad je ta vrsta bolesti manje napredna.

– Dokazivanje da test može otkriti napredni rak ne znači da će test biti koristan u otkrivanju raka simptomatskog stanja u ranoj fazi, mnogo manje presimptomatskog karcinoma. Osjetljivost za rak u prvoj fazi istraživanja bila je samo 40 posto – istaknuo je Phaorah. Troškovi CancerSEEK-a iznose manje od 500 dolara (oko 360 engleskih funti) po pacijentu, što je približno ista cijena kao i kolonoskopija.

‘To su renomirani znanstvenici’

O mogućem velikom otkriću zatražili smo i mišljenje od prof. dr. Eduarda Vrdoljaka, predstojnika Onkologije splitskog KBC-a.
– Nisam u cijelosti upoznat s radom kolega na tom otkriću. No, budući da je riječ o znanstvenicima s jednog tako renomiranog sveučilišta, ne sumnjam da je u pitanju vrlo ozbiljan znanstveni rad. Moram istaknuti da se svakodnevno u medicini publiciraju mnoga nova otkrića, i da bi čovjek to sve “pohvatao”, morao bi se svakog dana baviti samo čitanjem novopubliciranih radova, što je nemoguće…

izvor: Ivica Marković/Slobodna Dalmacija

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Otkriven novi materijal koji će zauvijek promijeniti ratovanje

Objavljeno

- datum

Istraživači su koristili grafen za stvaranje materijala koji su izuzetno lagani, ali i nepropusni.

Novi materijal koji su stvorili znanstvenici na Sveučilištu Siti iz New York Advanced Research Centra je tanka kao aluminijska folija, ali je utvrđena pod utjecajem sile.

Materijal zvan diamin sastoji se od dva lišća grafena – nedavno razvijenog “čudesnog materijala” koji je do 200 puta jači od najjača čelika.

“Zamislite materijal koji je fleksibilan i lagan kao film, ali postaje čvrsta i dovoljno tvrda da zaustavi metak prilikom udarca”, izjavio je istraživački centar.

“U novoobjavljenom radu u Prirodnoj nanotehnologiji, istraživači sa City sveučilišta u New Yorku opisuju proces stvaranja diamina- fleksibilni, slojeviti podacima grafena koji privremeno postaju tvrđi od dijamanta i neprobojni prilikom udarca.”

Ako je proizvodnja dijamanata dovoljno dostatna, nije teško zamisliti kako bi to moglo pomoći u spašavanju tisuća života – osobito onih koji pripadaju vojnicima i policajcima.

Materijal je također mogao postati neprocjenjiv u zrakoplovnoj industriji i borbenoj industriji zrakoplova.

Webtribune.rs

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno