Connect with us

Sci/Tech

Znanstvenici oduševljeni novim otkrićem: Znamo zašto su nestale Maje!

Objavljeno

- datum

Već stoljećima znanstvenici raspravljaju o uzrocima pada i konačne propasti nekad najmoćnije civilizacije novog svijeta

Ogromni gradovi izgrađeni od vapnenca. Divovske piramide i stotine kuća. Sve to je nekad bilo obilježje majanske kulture, drevne civilizacije na području današnje središnje Amerike. Španjolski konkvistadori su u šesnaestom stoljeću bili odlučni u namjeri pokoravanja čitavog novog svijeta, ali kad su došli tamo su vidjeli da je džungla gotovo potpuno prekrila sve tragove nekad moćnih Maja.

U to vrijeme su Maje i dalje životarili. Uspijevali su pružati i otpor europskim osvajačima, ali bila je to tek blijeda sjena nekad moćne civilizacije koja je nekad imala i do dva milijuna stanovnika. Pretpostavlja se da su Maje doživjeli vrhunac moći negdje u sedmom stoljeću nove ere, ali u stoljećima nakon toga, a posebno oko prijelaza prvog u drugo tisućljeće, iz dosad nepoznatih razloga su gotovo potpuno nestali.

Dva stoljeća arheoloških istraživanja u bespućima džungli središnje Amerike tek su zagrebala površinu majanskih misterija. Ono što se zna je da su Maje bili vrhunski intelektualci i već tada su bili dobro upoznati s matematikom i astronomijom. Te znanosti su spojili i tako su gradili piramide i hramove koji su precizno pokazivali kretanje planeta i zvijezda. Osim toga, koristili su i jedino zabilježeno pismo u Mezoamerici.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Međutim, sredinom devetog stoljeća nove ere počinje katastrofalni i strmoglavi pad nekad najmoćnije civilizacije. Zapanjujuće je i to što čak i nakon nekoliko desetljeća proučavanja, arheolozi nisu potpuno sigurno zašto su Maje propale, piše BBC.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su Maje uživale neviđen rast između trećeg i devetog stoljeća i istovremeno su bilježili povoljne količine kiše. Isti arheološki zapisi kažu i da je početkom devetog stoljeća zabilježeno gotovo čitavo stoljeće dugotrajnih i čestih suša. Neka sušna razdoblja su trajala desetljećima. Sve to je bitno napomenuti zato što je Yucatanski poluotok, gdje su izgrađeni najveći majanski gradovi, vapnenačko područje gdje su rijeke i jezera prava rijetkost. Zbog toga su gradovi nastajali oko ponora u kojima se skupljala voda.

Sveto vrelo nedaleko od grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Otkako su istraživači prvi put otkrili sušna razdoblja, intrigiralo ih je kako se poklapaju sušna razdoblja i pad majanske civilizacije. Svima koji su ikad učili statistiku bi se sada upalila lampica i govorili bi da korelacija ne govori o uzročno-posljedičnim vezama, a i znanstvenici su imali takav stav. Imali su čak i dokaze, a ne samo teorije. Naime, iako je velika većina majanskih gradova djelomično ili potpuno nestala, neki gradovi nisu.

Većina propadanja dogodila se u južnim majanskim teritorijima, gdje su današnji Belize i Gvatemala. Nešto sjevernije su majanski gradovi čak i počeli rasti. Znanstvenici su se pitali, ako je jug uništen zbog suša, kako je moguće da je sjever uživao u rastu? Možda i najveću pomutnju je bacio Chichen Itza, jedan od najvećih gradova u svjetskoj povijesti koji je nastao otprilike u to vrijeme.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Pojavile su se razne teorije, ali tek nedavna istraživanja možda će konačno rasvijetliti razloge pada Maja. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju stoji da je čak i na sjevernom dijelu majanskog carstva došlo do zamjetnog opadanja broja stanovnika. Istraživači su se najviše morali oslanjati na datiranje radioaktivnim ugljenom i zapisima u kamenim kalendarima zato što su španjolski osvajači uništili sve majanske knjige.

Znanstvenici su otkrili da je došlo do 70 postotnog smanjenja broja kalendarskih zapisa u drugoj polovici devetog stoljeća. Neki drugi dokazi pokazuju da je došlo i do značajnog smanjenja broja novih građevina što pokazuje da ni sjeverni dijelovi carstva nisu prošli neokrznuto kroz sušno stoljeće. Ipak, to nisu nove informacije.

Arheološki ostaci nekad moćnog grada Chichen Itza | Author: Wikipedia Wikipedia

Arheolozi već dulje vrijeme znaju da je sjever preživio, a Chichen Itza je dokaz toga. Ono što je otkriveno i što je možda posljednji komad slagalice majanskog propadanja je novootkriveno sušno razdoblje tijekom 11. stoljeća. Kako to istraživači opisuju: “Bila je to megasuša. Tako sušno razdoblje regija nije iskusila 2.000 godina”.

Nakon drugog vala suša više nije bilo majanskog oporavka i čudesnog povratka. Nakon drugog sušnog razdoblja, Maje su zauvijek izgubile svu svoju staru slavu.

Izvor: express.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Sci/Tech

Drugi zakon termodinamike protivi se teoriji evolucije

Objavljeno

- datum

Sva materija se sastoji od molekula i atoma. Ako želimo znati fizičko ponašanje materije, moramo poznavati fizičke zakone koji upravljaju atomima i molekulama u objektima, od kojih su dva najvažnija: Prvi i Drugi zakon termodinamike.

Prvi zakon termodinamike (očuvanje energije) kaže da se pri svakoj transformaciji, energija mijenja samo iz jednog oblika u drugi; nikad ne može biti uništena ili proizvedena.

Drugi zakon termodinamike (zakon entropije) kaže da se svi prirodni procesi kreću od reda prema neredu, od uređenosti ka neuređenosti, a nikad obrnuto. Ovaj zakon dokazuje degradaciju, odnosno pogoršavanje ili gubljenje svojstava u prirodi. Time se automatski protivi evoluciji, koja tvrdi da se neuređene molekule naposljetku mogu pretvoriti u kompleksni red.

S protekom vremena, entropija uvijek raste. Procesi pokazuju da niz mikro varijacija rezultira uništenjem kompleksnih organa, a ne razvojem u nešto bolje. Stoga, teorija da dugi niz malih genetičkih varijacija i selekcije naposljetku dovodi do izgradnje novih organa jednostavno je nemoguć proces smanjenja entropije.

Zaključak ovog ispitivanja je da je teorija evolucije u izravnoj proturječnosti s Drugim zakonom termodinamike, koji je sam temelj u prirodi.

Drugi zakon termodinamike samo potvrđuje Božju Riječ, koja kaže da je Bog u početku sve stvorio savršeno, to jest „veoma dobro“ (Postanak 1 i 2) – sve dok zbog naše pobune na svijet nije ušao grijeh i prouzročio degradaciju, tj. propast i smrt (Postanak 3).

Stvari su prilično jednostavne, zato ne dozvolite da vam evolucionistička materija ispire mozak. Iz evolucionističkog nereda ne nastaje red; već suprotno, iz Božjeg reda nastaje ljudski nered. To nam govore zakoni u prirodi i Božja Riječ.

Dobra je vijest da je sam Bog u osobi Isusa Krista porazio grijeh i smrt u tijelu i tako nam omogućio spasenje i vječni život.
Za više o ovom zakonu pogledajte video. Na CC uključite prijevod.

Biblija i znanost

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Fantastične vijesti iz SAD-a: svijet je na korak od jednog od najvećih otkrića u medicini, univerzalnom testu za rak

Objavljeno

- datum

Znanstvenici su napravili veliki iskorak u medicini – na pragu su otkrića univerzalnog krvnog testa za rano otkrivanje raka. Članovi tima sa Sveučilišta “Johns Hopkins” otkrili su metodu koja detektira osam zajedničkih oblika raka. Namjera im je da se ovim testom rak otkrije u ranoj fazi i da se tako spasi što više života.

Britanski stručnjaci rekli su da je to “nevjerojatno uzbudljivo”, ali su istaknuli da je potrebno više rada i istraživanja kako bi se procijenila učinkovitost testa u otkrivanju raka u ranom stadiju. Ovaj test, nazvan CancerSEEK, traži mutacije u 16 gena koji redovito nastaju kod raka i osam proteina koji se često otpuštaju. Testiran je na 1005 bolesnika s karcinomom jajnika, jetre, želuca, gušterače, jednjaka, debelog crijeva, pluća ili dojke koji se još nije proširio na druga tkiva. Ukupno, test je utvrdio 70 posto slučajeva raka. Brzina je presudna

Dr. Cristian Tomasetti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta “John Hopkins” dao je izjavu BBC-ju.

– Područje ranog otkrivanja raka je presudno i mislim da ovo može imati ogroman utjecaj na smanjenje smrtnosti od te bolesti. Što je rak ranije otkriven, to je veća šansa da ga se može liječiti. Pet od osam istraženih karcinoma nema programe za rano otkrivanje. Rak gušterače ima toliko malo simptoma i otkriva se toliko kasno da četiri od pet bolesnika umiru u godini otkada im je rak dijagnosticiran – rekao je dr. Tomasetti. Vjeruje se da CancerSEEK može nadopuniti druge načine otkrivanja raka, kao što je mamografija za rak dojke ili kolonoskopija za rak debelog crijeva.

– Predviđamo da će se test krvi moći obavljati jednom godišnje – rekao je dr. Tomasetti za BBC. Dr. Gert Attard, voditelj tima u Centru za evoluciju i rak u Institutu za istraživanje raka u Londonu i konzultant medicinskog onkologa u Royal Marsden NHS Foundation Trust, također je dao izjavu BBC-ju o ovom velikom otkriću.

– Radi se o ogromnom potencijalu i jako sam uzbuđen. Ovo je sveti gral – krvni test za dijagnosticiranje raka bez svih ostalih postupaka poput skeniranja ili kolonoskopije. Vrlo smo blizu tome da koristimo krvne testove za otkrivanje raka – istaknuo je dr. Attard. 

Neveliki troškovi

No ipak, upozorio je da još uvijek postoji neizvjesnost u pogledu toga što treba učiniti kad je rak dijagnosticiran. Po njegovu mišljenju, u nekim slučajevima liječenje može biti gore od života s rakom koji nije odmah ugrožavajući za život. Poznato je da muškarci mogu imati spororastući karcinom prostate koji se pomno prati, a ne liječi se. – Kad otkrijemo rak na drugačiji način, ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će svima trebati liječenje – rekao je dr. Attard.

Paul Pharoah, profesor epidemiologije raka na Sveučilištu u Cambridgeu, izjavio je da je potrebno više rada kako bi se procijenilo kako se test izvodi kad je ta vrsta bolesti manje napredna.

– Dokazivanje da test može otkriti napredni rak ne znači da će test biti koristan u otkrivanju raka simptomatskog stanja u ranoj fazi, mnogo manje presimptomatskog karcinoma. Osjetljivost za rak u prvoj fazi istraživanja bila je samo 40 posto – istaknuo je Phaorah. Troškovi CancerSEEK-a iznose manje od 500 dolara (oko 360 engleskih funti) po pacijentu, što je približno ista cijena kao i kolonoskopija.

‘To su renomirani znanstvenici’

O mogućem velikom otkriću zatražili smo i mišljenje od prof. dr. Eduarda Vrdoljaka, predstojnika Onkologije splitskog KBC-a.
– Nisam u cijelosti upoznat s radom kolega na tom otkriću. No, budući da je riječ o znanstvenicima s jednog tako renomiranog sveučilišta, ne sumnjam da je u pitanju vrlo ozbiljan znanstveni rad. Moram istaknuti da se svakodnevno u medicini publiciraju mnoga nova otkrića, i da bi čovjek to sve “pohvatao”, morao bi se svakog dana baviti samo čitanjem novopubliciranih radova, što je nemoguće…

izvor: Ivica Marković/Slobodna Dalmacija

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Otkriven novi materijal koji će zauvijek promijeniti ratovanje

Objavljeno

- datum

Istraživači su koristili grafen za stvaranje materijala koji su izuzetno lagani, ali i nepropusni.

Novi materijal koji su stvorili znanstvenici na Sveučilištu Siti iz New York Advanced Research Centra je tanka kao aluminijska folija, ali je utvrđena pod utjecajem sile.

Materijal zvan diamin sastoji se od dva lišća grafena – nedavno razvijenog “čudesnog materijala” koji je do 200 puta jači od najjača čelika.

“Zamislite materijal koji je fleksibilan i lagan kao film, ali postaje čvrsta i dovoljno tvrda da zaustavi metak prilikom udarca”, izjavio je istraživački centar.

“U novoobjavljenom radu u Prirodnoj nanotehnologiji, istraživači sa City sveučilišta u New Yorku opisuju proces stvaranja diamina- fleksibilni, slojeviti podacima grafena koji privremeno postaju tvrđi od dijamanta i neprobojni prilikom udarca.”

Ako je proizvodnja dijamanata dovoljno dostatna, nije teško zamisliti kako bi to moglo pomoći u spašavanju tisuća života – osobito onih koji pripadaju vojnicima i policajcima.

Materijal je također mogao postati neprocjenjiv u zrakoplovnoj industriji i borbenoj industriji zrakoplova.

Webtribune.rs

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno