Connect with us

Društvo

ZLATNE RUKE TEŽAKA: Zbog ovog hrvatskog otočića u UNESCO-u su ‘pali u nesvijest’

Objavljeno

- datum

Da su predmet invazije u povijesti bili veliki otoci, te da otoci mogu biti i cijeli kontinenti, to zna svaki pučkoškolac, ali invazija na Baljenac i Baljenac sam po sebi – e to je već kuriozitetna priča s podacima vrijednim nekog kviza znanja!

Pa, jeste li znali da se kod šibenskog Kaprija, sa strane do kopna, dakle sjeverne, nalazi otočić Baljenac površine 0,14 četvornih kilometara. Na njemu je rukom kaprijskog težaka sagrađeno 23 kilometra i 357 metara suhozida da bi s njom, u krčevinama površine dnevnog boravka, posadio vinograd, koju smokvu ili drugu voćku, il’ krušćicu “vojku”… Na svakih 10.000 četvornih metara izgrađeno je po dvije tisuće metara suhozida.

Niste to znali? Niste. Osim ako niste s Kaprija kao što je naš “brodoprijevoznik” Mladen Radovčić čiji je otac Ante krčio Baljenac, tamo po sjevernoj strani, a on, malešan, koji put išao s ocem. Otac Ante krčio je lašunon, motikon, klinom i polugom – da skupi šaku škrte zemlje, priča Mladen. Imali su čitavih trista loza i četri smokve.

baljunkaprije

Sad svojom gajetom na Baljenac vozi novinare, etnologa dr. Jadrana Kalu, konzervatora Marka Sinobada, voditeljicu LAG-a More 249 Meri Krnić, predsjednika Mjesnog odbora Kaprija Dinka Radovčića. Cilj nam je pokušati iskrcati se – jer u prošlim prilikama nismo uspijevali: nema na Baljencu ni rive ni velika zaklona… Plovidba traje petnaestak minuta.

Meri Krnić, voditeljica LAG-a More 249, dala je izraditi magnetić s reljefnim, vjernim prikazom otočića i uručiti ga in situ – dakle ravno na Baljencu – jednom od vlasnika tamošnjih parcela, Mladenu Radovčiću… I šjor Dinku Radovčiću, glavaru sela. Bio je to jedini društveni događaj na otočiću ikad – ako se izuzme krivolov na kuniće koji poduzimaju lovci s obližnjeg kopna oko Vodica, i nelegalnog branja smilja, a ovdje se oboje prakticira sezonski i posezonski.

Nekako smo se iskoprcali s broda na sike u zimskim uvjetima u kojima nije boljunackapsvejedno pasti u more – premda se malo kasnije u njemu uredno i sasvim namjerno okupao konzervator dr. Marko Sinobad. On je iz Knina pa mu to dođe kao kad Skandinavci izađu na topli Jadran… Ovdje je radi upisa, odnosno prijave Baljenca kao kulturnog krajolika.

– Kad bi otac ujutro rano išao na ribu na rivi su ga čekale sve kaprijske žene koje su imale polje na Baljencu. Skoro da nije ima di ugazit na brodu, koliko bi ih bilo. Ukrcao bi ih, one su odlazile kopati, on u ribu. Na povratku bi ih skupio – pa ma kad to bilo… – priča Mladen Radovčić.

– Baljenac je bio obrađen da se svako divio – pričaju Mladen i šjor Dinko.

I danas Baljenac nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Dr. Jadran Kale kaže da su bile vrlo zanimljive reakcije kad je projicirao sliku otočića na kongresu socijalnih antropologa lani u Italiji. A kolega mu Filip Šrajer bilježio je slične reakcije na projekcijama duž Sredozemlja, uz multilateralnu prijavu gradnje usuho za UNESCO: uz tu smo sliku redovito imali žive reakcije – govori Štajer.

U portfoliju kojim je Ivo Pervan popratio pismo UNESCU što su ga odaslali Joško Božanić i Joško Belamarić, predlažući da se hrvatski suhozidi uvrste na Popis svjetske baštine, od ukupno 42 fotografije čak sedam ih je bilo kaprijskih: najveća koncentracija za jedno mjesto! – tvrdi dr Jadran Kale:

– Tristotinjak otočana u doba vinske konjunkture koncem devetnaestog stoljeća izgradilo je, prema mjerenjima uz pomoć dostupnih web-alata, najmanje 106,6 kilometara duge suhozide na krčevinama na dvanaest četvornih kilometara velikim otocima. U statističkom prosjeku svaki je otočanin Kaprija iskrčio bar četiri hektara krša, dok su najgušći suhozidi vinske konjunkture drugdje u jadranskoj Hrvatskoj – na primjer Takala, Hvar, Korčula – koji su bili vezani za najveća naselja, imali statistički prosjek krčenja 0,1 hektar po mještaninu.

Nakon što je etnologinja Sandra Barešin mjerila redalicom po avionskoj fotografiji na Geoportalu, sve je, kaže Kale, “kroz računalo protjerao Filip Šrajer”.

Evo rezultata: na Baljencu je kilometar i po suhozida po hektaru – za usporedbu sa sto metara suhozida po hektaru na Kornatima ili dvjesto metara po hektaru na Žutu.

– Kad bi svi vlasnici Baljenca školj prijavili u ARKORD za popravljanje zidova, na tu dužinu bi po manjoj stopi (za popravak zida srušenog manje do pola…) ukupna svota poticaja bila 5,3 milijuna kuna. To je po prijedlogu Ministarstva poljoprivrede, pregovori o poticajima još traju… – govori dr. Jadran Kale potpuno svjestan da će od toga “projekta Baljenac” biti – ništa.

Baljenac polako napada bor i već iduća generacija nakon Mladena Radovčića više neće znati o čemu se tu uopće radi…

Kaprije pokušava zaustaviti sjećanje na one koji su proizvodili suhozide brzinom mišalica za beton, samo golim rukama…

Evo kako: kad se iskrcate s broda u Kapriju, na kraju nevelika mula dočekat će vas putokaz – di je šta u selu. Među tablama je i ona na kojoj piše Muzej. Muzeja, naravno, nema ali tabla stoji već par godina i svi bi bili sretni da ih još samo istih par godina dijeli od realizacije… Dinku Radovčiću glavne su uzdanice združeni narodni zbor Udruge maslinara i magunjara i Sportsko-ribolovnog društva Gavun – snaga nevelika…

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Komentari

Oglasi
Komentari

Društvo

Prvi napad na bivšega premjera: Gospodine Milanoviću gdje je nestalo 15 milijardi dolara?

Objavljeno

- datum

Poštovani gospodine Milanoviću i gospodine Liniću,

U ime poreznih obveznika država članica Europske Unije i hrvatskih građana i poreznih obveznika zatražili smo od hrvatske vlade da se očituje o problemu više od $15.2 milijardi dolara (€11.4 milijardi) nezakonitih financijskih odljeva. Razočarali smo se izostankom pravovremenog odgovora i nastavljamo tražiti odgovornost.

Kao što znate, Global Financial Integrity, organizacija sa sjedištem u Washington DC-u  koja se bavi istraživanjem i aktivizmom je u svojem izvješću objavljenom u prosincu 2012, našla da je više od $15.2 milijardi dolara napustilo Hrvatsku (video) kroz kriminal, korupciju i poreznu evaziju tokom perioda 2001 do 2010 godine. Tokom istog perioda, porezni obveznici Europske unije slali su financijsku pomoć Hrvatskoj.

Planira se da će Hrvatska dobiti €11.1 milijardi eura ($14.8 milijardi dolara) sredstava europske unije u periodu 2014 do 2020. godine. Od ogromne je važnosti da ova sredstva ne završe podržavati korumpirane mreže (prijevod teksta) i budu poslana na privatne račune hrvatskih korumpiranih političara, državnih dužnosnika ili njihovih privatnih partnera u kriminalu u Hrvatskoj i jurisdikcijama drugih zemalja.

Gospodine Milanoviću i gospodine Liniću, očekujemo Vaš pismeni odgovor na slijedeća ključna pitanja:

1. Da li su hrvatske vlasti zatražile informacije od vlasti u Lihtenštajnu, Austriji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama uključujući imena pojedinaca i pojedinačne iznose transferiranih sredstava obuhvaćene nezakonitih financijskim odljevima?

2. Koliko slučajeva nezakonitog bogaćenja je hrvatska država tužila od 1991. godine? Koliko je sredstava naplaćeno za hrvatsku riznicu do sada? Molim vas, dostavite nam detalje svih ovih slučajeva.

Praksa slanja sredstava poreznih obveznika Europske unije Hrvatskoj se ne može nastaviti dok hrvatska vlada ne uspostavi punu odgovornost i polaganje računa. Vlada se mora prihvatiti rješavanja problema nezakonitih financijskih odljeva i korupcijom političara i državnih dužnosnika. Vlada mora naplatiti (izvršiti povrat) sredstava koja su se nagomilavala kroz korupciju i primjeniti mjere kako bi se stalo na kraj korupciji.

Očekujemo Vaše odgovore.

S poštovanjem,

Monica Macovei

Članica Europskog parlamenta

Rumunjska

Roger Helmer

Član Europskog parlamenta

Velika Britanija

Nataša Srdoč

Suosnivačica i Predsjednica Adriatic institut za javnu politiku

Joel Anand Samy

Suosnivač i Dopredsjednik Adriatic institut za javnu politiku

Izvor: portaloko.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

MILORAD DODIK MORA OTIĆI, A SRBIJA ODMAH PRIZNATI KOSOVO: Zahtjevi s kojima dolazi Condoleezza Rice, posebni izaslanik SAD za Balkan

Objavljeno

- datum

Fotografija: Atef Safadi / EPA
Zadatak koji su SAD postavile pred Condoleezzu Rice svog novog posebnog izaslanika za Balkan između ostalog jeste prisiliti Beograd da prizna Kosovo i brzo eliminiranje ruskog utjecaja u RS, kao i smjena Milorada Dodika, tvrde analitičari.

Nakon što je Sputnik, pozivajući se na odlično obaviještene izvore, nedavno objavio da će bivša američka državna tajnica uskoro biti imenovana za specijalnog izaslanika te zemlje za Balkan, u javnosti su se pojavile razne špekulacije o tome koji su pravi ciljevi buduće misije Rice.

Dok mediji u Srbiji prognoziraju da će Condoleezza Rice, prije svega, biti aktivno uključena u pregovore Beograda i Prištine, pojedini stručnjaci za međunarodne odnose i ugledni analitičari za “Euro Blic” tvrde da će bivša šefica američke vanjske politike imati mnogo širi spektar zadataka koji u njihovim riječima, treba ispuniti do kraja iduće godine.

Jedan od tih zadataka je, kako tvrdi politički analitičar iz Beograda Željko Cvijanović, uklanjanje Milorada Dodika s vlasti u RS i snažniji američki angažman na unitarizaciji BiH.

– Gotovo da nije tajna da će Condoleezza Rice uskoro biti imenovana za posebnog izaslanika Sjedinjenih Država za Balkan. Zapravo, gotovo desetljeće, Amerikanci su ostavili gotovo sve “Balkanske poslove” europskim državama, prije svega Njemačkoj. Međutim, pošto se stvari u proteklih desetak godina nisu odvijale onako kako su zamislili u Washingtonu i pošto je u tom razdoblju došlo do snažnog povratka Rusije i jačanja njenog utjecaja na Balkanu, najavljeni angažman bivšeg državnog tajnika SAD na sređivanju stanja u ovom dijelu svijeta pokazuje da Amerikanci imaju ozbiljne planove – kaže Cvijanović.

On tvrdi, između ostalog, da postoje prilično pouzdane informacije da je Rice dobila jasne upute o tome što njezini ciljevi i zadaci jesu.

Prvi zadatak je pritisak vlasti u Srbiji da zaustave suprotstavljanje neovisnosti Kosova i njegovom priznanju punopravnom članstvu u UN-u. Drugi zadatak je eliminacija ruskog utjecaja u RS, što brže uklanjanje Milorada Dodika s vlasti i unitarizacija BiH. Treći cilj koji će Rhys pokušati postići odnosit će se na Makedoniju ili njegovo konačno uklanjanje od Rusije.

– Sljedeće godine za mnoge stvari bit će dramatično na ovom području – predviđa Cvijanović.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši veleposlanik Srbije u Bjelorusiji Srećko Đukić također tvrdi da je, prema informacijama kojima raspolaže, dolazak Condoleezze Rice na Balkan već gotova stvar.

On isto tako vjeruje da će navedeni angažman jednog od najpoznatijih lica američke vanjske politike u posljednjih nekoliko desetljeća dovesti do, kako kaže, ozbiljnih komplikacija u regiji.

– Od kraja jugoslavenskih ratova, Amerikanci nisu poslali jače ime od Rice na Balkan. Riječ je o ženi koja u američkoj administraciji prije svega važi za odličnog poznavaoca prilika u Rusiji i koja je, to vam govorim iz sto posto provjerenih izvora, godinu dana prije američkog priznanja neovisnosti Kosova o tome osobno obavijestila ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ponovno aktiviranje Rice-ove jedino može značiti to da će prvo uslijediti ozbiljni pritisci na Srbiju da prizna neovisnost Kosova, a zatim će se vjerojatno angažirati na sređivanju stanja u BiH po američkom ukusu – tvrdi Đukić.

Miljenica Bushovih – Vrhunac svoje političke karijere Condoleezza Rice doživjela je za vrijeme administracije američkog predsjednika Georgea Busha Mlađeg, kada je bila imenovana za državnog tajnika SAD. Prije toga, Rice je dugo godina bila angažirana u administraciji Bushovog oca, ranijeg američkog predsjednika, za vrijeme čijeg mandata je bila postavljena za specijalnog savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost i višeg ravnatelja za sovjetska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD.

(Izvor: informer.rs)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

ANDRIJA ARTUKOVIĆ: U JASENOVCU POČIVA MOJA VOJSKA I MOJ HRVATSKI NAROD. AKO NE VJERUJETE ISKOPAJTE JER DUGMAD S VOJNIČKIH BLUZA JOŠ NIJE SAGNJILA!

Objavljeno

- datum

Napustio sam dva Lazara i došao na brisani prostor. Bez uzmaka! Spreman sam bit izrugan, ismijan i popljuvan za one, o kojima se desetljećima zlobno pričaju stare priče. (više…)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno