Connect with us

Društvo

ZLATNE RUKE TEŽAKA: Zbog ovog hrvatskog otočića u UNESCO-u su ‘pali u nesvijest’

Objavljeno

- datum

Da su predmet invazije u povijesti bili veliki otoci, te da otoci mogu biti i cijeli kontinenti, to zna svaki pučkoškolac, ali invazija na Baljenac i Baljenac sam po sebi – e to je već kuriozitetna priča s podacima vrijednim nekog kviza znanja!

Pa, jeste li znali da se kod šibenskog Kaprija, sa strane do kopna, dakle sjeverne, nalazi otočić Baljenac površine 0,14 četvornih kilometara. Na njemu je rukom kaprijskog težaka sagrađeno 23 kilometra i 357 metara suhozida da bi s njom, u krčevinama površine dnevnog boravka, posadio vinograd, koju smokvu ili drugu voćku, il’ krušćicu “vojku”… Na svakih 10.000 četvornih metara izgrađeno je po dvije tisuće metara suhozida.

Niste to znali? Niste. Osim ako niste s Kaprija kao što je naš “brodoprijevoznik” Mladen Radovčić čiji je otac Ante krčio Baljenac, tamo po sjevernoj strani, a on, malešan, koji put išao s ocem. Otac Ante krčio je lašunon, motikon, klinom i polugom – da skupi šaku škrte zemlje, priča Mladen. Imali su čitavih trista loza i četri smokve.

baljunkaprije

Sad svojom gajetom na Baljenac vozi novinare, etnologa dr. Jadrana Kalu, konzervatora Marka Sinobada, voditeljicu LAG-a More 249 Meri Krnić, predsjednika Mjesnog odbora Kaprija Dinka Radovčića. Cilj nam je pokušati iskrcati se – jer u prošlim prilikama nismo uspijevali: nema na Baljencu ni rive ni velika zaklona… Plovidba traje petnaestak minuta.

Meri Krnić, voditeljica LAG-a More 249, dala je izraditi magnetić s reljefnim, vjernim prikazom otočića i uručiti ga in situ – dakle ravno na Baljencu – jednom od vlasnika tamošnjih parcela, Mladenu Radovčiću… I šjor Dinku Radovčiću, glavaru sela. Bio je to jedini društveni događaj na otočiću ikad – ako se izuzme krivolov na kuniće koji poduzimaju lovci s obližnjeg kopna oko Vodica, i nelegalnog branja smilja, a ovdje se oboje prakticira sezonski i posezonski.

Nekako smo se iskoprcali s broda na sike u zimskim uvjetima u kojima nije boljunackapsvejedno pasti u more – premda se malo kasnije u njemu uredno i sasvim namjerno okupao konzervator dr. Marko Sinobad. On je iz Knina pa mu to dođe kao kad Skandinavci izađu na topli Jadran… Ovdje je radi upisa, odnosno prijave Baljenca kao kulturnog krajolika.

– Kad bi otac ujutro rano išao na ribu na rivi su ga čekale sve kaprijske žene koje su imale polje na Baljencu. Skoro da nije ima di ugazit na brodu, koliko bi ih bilo. Ukrcao bi ih, one su odlazile kopati, on u ribu. Na povratku bi ih skupio – pa ma kad to bilo… – priča Mladen Radovčić.

– Baljenac je bio obrađen da se svako divio – pričaju Mladen i šjor Dinko.

I danas Baljenac nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Dr. Jadran Kale kaže da su bile vrlo zanimljive reakcije kad je projicirao sliku otočića na kongresu socijalnih antropologa lani u Italiji. A kolega mu Filip Šrajer bilježio je slične reakcije na projekcijama duž Sredozemlja, uz multilateralnu prijavu gradnje usuho za UNESCO: uz tu smo sliku redovito imali žive reakcije – govori Štajer.

U portfoliju kojim je Ivo Pervan popratio pismo UNESCU što su ga odaslali Joško Božanić i Joško Belamarić, predlažući da se hrvatski suhozidi uvrste na Popis svjetske baštine, od ukupno 42 fotografije čak sedam ih je bilo kaprijskih: najveća koncentracija za jedno mjesto! – tvrdi dr Jadran Kale:

– Tristotinjak otočana u doba vinske konjunkture koncem devetnaestog stoljeća izgradilo je, prema mjerenjima uz pomoć dostupnih web-alata, najmanje 106,6 kilometara duge suhozide na krčevinama na dvanaest četvornih kilometara velikim otocima. U statističkom prosjeku svaki je otočanin Kaprija iskrčio bar četiri hektara krša, dok su najgušći suhozidi vinske konjunkture drugdje u jadranskoj Hrvatskoj – na primjer Takala, Hvar, Korčula – koji su bili vezani za najveća naselja, imali statistički prosjek krčenja 0,1 hektar po mještaninu.

Nakon što je etnologinja Sandra Barešin mjerila redalicom po avionskoj fotografiji na Geoportalu, sve je, kaže Kale, “kroz računalo protjerao Filip Šrajer”.

Evo rezultata: na Baljencu je kilometar i po suhozida po hektaru – za usporedbu sa sto metara suhozida po hektaru na Kornatima ili dvjesto metara po hektaru na Žutu.

– Kad bi svi vlasnici Baljenca školj prijavili u ARKORD za popravljanje zidova, na tu dužinu bi po manjoj stopi (za popravak zida srušenog manje do pola…) ukupna svota poticaja bila 5,3 milijuna kuna. To je po prijedlogu Ministarstva poljoprivrede, pregovori o poticajima još traju… – govori dr. Jadran Kale potpuno svjestan da će od toga “projekta Baljenac” biti – ništa.

Baljenac polako napada bor i već iduća generacija nakon Mladena Radovčića više neće znati o čemu se tu uopće radi…

Kaprije pokušava zaustaviti sjećanje na one koji su proizvodili suhozide brzinom mišalica za beton, samo golim rukama…

Evo kako: kad se iskrcate s broda u Kapriju, na kraju nevelika mula dočekat će vas putokaz – di je šta u selu. Među tablama je i ona na kojoj piše Muzej. Muzeja, naravno, nema ali tabla stoji već par godina i svi bi bili sretni da ih još samo istih par godina dijeli od realizacije… Dinku Radovčiću glavne su uzdanice združeni narodni zbor Udruge maslinara i magunjara i Sportsko-ribolovnog društva Gavun – snaga nevelika…

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Komentari

Oglasi
Komentari

Društvo

Kreće ‘rušenje’ Plenkovića: Iznenadit će vas tko je ‘mozak operacije’

Objavljeno

- datum

Nakon što je prije nekoliko dana u javnost dospio popis ministara koji su trebali sudjelovati u tehničkoj vladi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, postalo je jasno kako šefica države ulazi u još jedan sukob s premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovom Vladom, što se uostalom i potvrdilo tijekom njezina gostovanja u Šibensko-kninskoj županiji.

Od tamo je ponovno prozvala vladajuće, zbog demografske politike – piše dnevno.hr.
”Nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, već nam treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah”, oštro je poručila predsjednica, na što joj ministri nisu ostali dužni. Po vladinim kuloarima priča kako iza otrovnih strjelica koje Grabar-Kitarović svako malo ispuca na njihovu adresu stoji njezin savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić, no jednako tako valja znati da je i predsjednica strateg te igrač na duge staze.

>> ZASTUPNICI koji su glasali PROTIV ISTAMBULSKE IMAJU 4 PUTA VIŠE PREFERENCIJALNIH GLASOVA OD ONIH ZA IK – toliko HITNOSTI izmjene izbornog zakona

Znakovito je da ovaj posljednji napad stiže u trenutku kada su se tek prividno smirile strasti u vladajućoj stranci do kojih je dovela ratifikacija Istanbulske konvencije, protiv koje je između ostaloga ustao i predsjedničin prijatelj Milijan Brkić, čovjek zahvaljujući kojem upravlja državom, a s kojim odnose nikada nije zahladila, jer povezuje ih Brkićev brat Jozo s kojim je predsjednica u izrazito kvalitetnim odnosima. Upravo s njime, Grabar-Kitarović kuje zgodan plan, a Brkić nije jedini koji bi trebao sudjelovati u puču i rušenju Andreja Plenkovića, jer u priču se odnedavno uključio i ličko-senjski župan Darko Milinović, koji sukob s vladajućima sve teže uspijeva skriti. Milinović, prema izvorima bliskim ličkom šefu ulazi u partnerstvo s HSP-ovim gradonačelnikom Gospićem Karlom Starčevićem.

Ovaj dvojac polako, ali sigurno zakapa ratne sjekire te zajedničkim snagama pokušavaju pronaći adekvatnu zamjenu za župansku fotelju, nakon čega bi Milinović trebao odmrznuti svoj mandat u Saboru. Plenkovićeva saborska većina izrazito je tanka i nestabilna pa stoga baš s te pozicije kane pucati na njega, a mozak ove operacije navodno je upravo Brkić, za kojeg se uostalom znade da s Plenkovićem nije u dobrim odnosima, već surađuju silom prilika. Plan je skoro realiziran, tvrde upućeni, a na koji će ga način akteri ove priče do kraja provesti ostaje za vidjeti, jer ne treba zanemariti niti činjenicu da je Plenković taj koji trenutno vlada strankom, pa nije nemoguće da preduhitri pobunjenike.

Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Globalistički kabalisti kliču zbog islamizacije Europe. Osim što se raduju – JESU LI i sami RAZLOG?

Objavljeno

- datum

Svakako da jesu. Njemački povijesničar Wolfgang Eggert navodi razloge radosti židovskih fundamentalista zbog muslimanske invazije Europe. Radi se o čistoj mržnji prema kršćanima i zapadnoj kulturi – piše bloger na O dosta toga još i dublje.

Razlozi ovih zadojenih mržnjom mogu se sažeti:

1. Povratak na strogost. Prema njima, muslimani trebaju pokazati moralno dostojni život europljanima. Da, baš kao u tolikim drugim muslimanskim državama. Pakao na zemlji, da skratimo.

2. Kršćani su smatrani od ovih fanatika za “idolopoklonike” jer vjeruju da je Krist Bog. Ako promotriš pažljivo, cijepaju sebi odjeću poput Kaife.

3. Revanš. “Platiti ćete za sve što ste učinili židovima kroz stoljeća”. Ali zašto su toliki narodi kroz povijest imali probleme sa židovima, to je pitanje. Nije li slučajno u njima krivica, u njihovoj nadrasi, u njihovoj aroganciji? Ne duljimo, uvrijeđena je viša rasa, i to zaslužuje kaznu.

Licemjeri, dobro reče o vama Sv. Pavao:

“Doista, vi ste, braćo, postali nasljedovatelji crkava Božjih koje su u Judeji u Kristu Isusu: i vi isto trpite od svojih suplemenika što i oni od Židova, koji su i Gospodina Isusa i proroke ubili, i nas progonili, te Bogu ne ugađaju i svim se ljudima protive kad nam priječe propovijedati poganima da se spase, da bi tako u svako vrijeme navršili mjeru zlodjela svojih. Ali sručio se na njih konačni gnjev.” (1 Sol 2, 14-16)

Ovdje ste netko i nešto, ali vaša moć preko ove zemlje ne može preći. Imate mržnju za ideologiju, i finance i lože za sprovesti je u djelo.

Ali kad zlo izgleda da trijumfira, bude na koncu jadno, osramoćeno i poniženo. 

Napomena: Stavovi navedeni u članku, ne odražavaju nužno stavove redakcije portala Croative.net.

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Zastupnički dom parlamenta BiH u petak izvanredno zasjeda u povodu Izetbegovićevih ratnohuškačkih izjava

Objavljeno

- datum

Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u petak će održati izvanrednu sjednicu na kojoj bi zastupnici trebali raspravljati samo o jednoj točki dnevnog reda o, kako je rečeno, “ratnohuškačkim izjavama” predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Mladen Bosić potvrdio je u srijedu novinarima u Sarajevu kako je odlučio sazvati tu sjednicu na zahtjev zastupnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik a iz kluba Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije (SDA) odmah su poručili kako na sjednicu uopće neće doći ocijenivši kako je rječ o “primitivnoj i politikantskoj” zloporabi državnog parlamenta.

Iz Dodikovog SNSD-a na Izetbegovića su se obrušili nakon što je u ponedjeljak na obilježavanju obljetnice Masakra bad Bošnjacima u Ahmićima pohvalno govorio o jačanju vojne industrije u Federaciji BiH.

Izetbegović je tada kazao kako će vojna industrija nastaviti širiti proizvodnju namijenjenu izvozu a dodao je kako oružje i vojna oprema koji se proizvode u BiH mogu biti važni za eventualnu obranu zemlje.

“Radit ćemo za ta tržišta ali i za ‘ne daj Bože”, kazao je Izetbegović dodajući kako se više nikada ne smije dopustiti da Bošnjaci nespremo dočekaju one koji bi ih pokušali ugroziti.

“Te izjave, uključujući izjavu predsjednika vlade Fedracije BiH Fadila Novalića u vezi s jačanjem namjenske industrije u tome entitetu značajno su uznemirile javnost i građane BiH a posebice Republike Srpske koja ih vidi kao prijetnju po mir, kako u BiH tako u cijeloj regiji”, SNSD-ovo je obrazloženje zahtjeva za izvanrednom raspravom u parlamentu BiH.

Zatražili su i da se na sjednicu pozove Izetbegović kako bi pred zastupnicima obrazložio što je točno mislio kada je govorio u Ahmićima.

SDA-ov dopredsjedatelj Zastupničkog doma Šefik Džaferović kazao je kako je ovo neviđena zloporaba parlamenta u politikantske svrhe dodajući kako je zapravo Dodik a ne Izetbegović taj koji neprekidno daje izjave kojima dovodi u pitanje teritorijalni integriret BiH.

“Kada bismo mi na to reagirali svaki dan bismo ovdje imali izvanredne sjednice”, kazao je Džaferović novinarima.

(Hina)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno