Connect with us

Vijesti

‘Westgate Split’, odnosno kompleks dvaju nebodera, dobitnik je prestižne nagrade International Property Award za najbolji projekt

Objavljeno

- datum

‘Westgate Split’, odnosno kompleks dvaju nebodera od kojih je jedan dovršen, a drugi upravo u gradnji, dobitnik je prestižne nagrade International Property Award za najbolji projekt u kategoriji visokogradnje poslovne namjene u Europi. Žiri sastavljen od 80 eksperata, među kojima su i četiri engleska lorda, splitske nebodere odabrao je za najbolje među tisućama prijavljenih projekata iz 115 država svijeta
 
U sektoru ulaganja u nekretnine ova nagrada uspoređuje se s Oscarom i osim u ovoj, najatraktivnijoj kategoriji dodjeljuje se još za dizajn interijera, arhitekturu i upravljanje nekretninama. Sama ceremonija prilika je za okupljanje najvećih svjetskih investicijskih tvrtki, arhitekata, dizajnera, konzultanata i menadžera, a održava se u hotelu Savoy u Londonu. Nagrada je ondje uručena direktoru Westgatea Josipu Komaru – donosi tportal.

‘Iako je vrijednost našeg projekta očita, jer smo prepoznati od strane najvećeg hotelskog lanca na svijetu te smo izgradili objekt za jednu od najvećih hrvatskih banaka, priznanje nam svejedno puno znači jer su u konkurenciji bili najbolji projekti u Europi u gradovima koji su kudikamo veći i bogatiji od Splita’, kazao nam je Komar.

Manji neboder iz kompleksa Westgate otvoren je prošle godine i u 12-katnom neboderu smješteno je novo sjedište OTP Splitske banke. Veći objekt trenutno je dosegnuo originalno zamišljenu visinu od 17 katova, no investitori nastoje ishoditi dozvolu za još deset katova i tako izgraditi službeno najvišu građevinu u Hrvatskoj. U ovom tornju trebao bi se smjestiti hotel iz lanca ‘Marriot’, a jedan dio rezerviran je za neku od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija s kojima se upravo pregovara.

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

Veliki preokret u slučaju Blažeković!

Objavljeno

- datum

Predsjednica Grabar Kitarović ne želi potpisati imenovanje čovjeka sa srednjom školom za konzula, pa će i Plenković morati odustati od dogovora HDZ-a i HNS-a za slanje Borisa Blažekovića u SAD

Do nas odluka o imenovanju Borisa Blažekovića generalni konzulom u New Yorku još nije došla iz Vlade. Predsjednica takvu odluku, i da stigne, neće potpisati. Na to je još prije tjedan dana upozoren i predsjednik Vlade – kažu nam iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, piše 24 sata

Odluka predsjednice da ne potpiše imenovanje Blažekovića tog istaknutog HNS-ovca ipak ostavlja u Hrvatskoj jer bez njenog supotpisa nitko ne može biti imenovan veleposlanikom ili konzulom.

Procedura imenovanja konzula je inače tajna, a prošli tjedan je izbio skandal kada se saznalo da je Vlada predložila, a Odbor za vanjsku politiku odobrio imenovanje Blažekovića koji ima završenu srednju cestovnu školu. Blažeković je bivši maneken i dugogodišnji član HNS-a i saborski zastupnik.

Nakon odluke su mediji objavili i njegove javne kritike na račun izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kritike Plenkoviću dok HNS i HDZ još nisu bili u koaliciji. Američki Hrvati su protiv njega potpisuju peticiju koja je već premašila pet tisuća ljudi, a župnik u New Yorku fra Nikola Pašalić je poslao otvoreno pismo Plenkoviću da nisu zaslužili da im šalje takvog čovjeka.

Kako predsjednik Vlade Andrej Plenković još nije poslao odluku o Blažekoviću predsjednici, vjerojatno to neće ni učiniti. Hrvatska politika će tako tek nakon kritika javnosti povući ovo sporno imenovanje.

Inače, cijelo imenovanje konzula i veleposlanika je tajno. Ali prvi korak procedure je da se oko nekog imena usmeno usuglase upravo predsjednica i Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga odluku o imenima donosi Vlada, šalje se zahtjev zemlji primateljici koja treba odobriti osobu.

Tek nakon toga ide na Odbor za vanjsku politiku koje daje neobvezujuće mišljenje. Ali je zapeo na zadnja dva koraka. Imenovanje moraju potpisati i premijer i predsjednica.

Izvor: kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

VESELO U NJEMAČKOJ: Desničarski AfD prvi put ima veću podršku nego lijevi SPD

Objavljeno

- datum

Njemački ultradesničari AfD bi dobili više glasova od socijaldemokrata, kad bi sad bili održani izbori, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno danas, prenosi AFP.

Istraživanje koje je prenio list Bild pokazalo da je bi AfD sada dobio 16 posto glasova, a na izborima prošle godine su dobili 12,7 posto, dok je podrška socijaldemokratima sa 20,5 posto koliko su dobili na izborima pala na samo 15,5 posto. 

Socijaldemokrati su dogovorili s konzervativnim blokom Angele Merkel formiranje nove vlade nakon višemjesečnih pregovora. Bild je te podatke nazvao gorkim udarce za SPD koji je nakon dugo vremena postao tek treća najjača njemačka stranka i uskoro treba da donese konačnu odluku o tome da li će ući u vlast ili ne – donosi maxportal.

“Konzervativni blok je faktički jedina velika politička snaga u Njemačkoj”, naveo je Hermann Binkert, direktor instituta Insa, koji je proveo istraživanje.

Anketa je pokazala da antiimigrantska stranka AfD i dalje ima sve veću podršku, a na prošlim izborima dobila više od 90 mjesta u Bundestagu.

MP/Foto: Die Zeit

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja


“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”

Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno