Connect with us

Magazin

Što je u Kumu istina, a što samo priča?

Objavljeno

- datum

Klasik Francisa Forda Coppole, baziran većim dijelom na istoimenoj knjizi Maria Puza koji je i sam sudjelovao u produkciji filma, sadrži u sebi mnoge reference – izravne ili posredne – na društvenu zbilju američkoga podneblja. Preciznije, Puzo je određene likove i događaje gradio inspiriran biografskim crticama poznatih italoameričkih gangstera. No, između ostalih, pronaći ćemo i zanimljive reference na ikone pop kulture bliske mafijaškim krugovima. Govoreći o pop ikonama, zanimljivo je i to što se određene mafijaške ličnosti, posredstvom Puza, Coppole i genijalnih glumaca, na neki način pretvaraju upravo u – pop ikone. Ovdje ćemo malo ”pretresti” relaciju između fikcije i zbilje u Kumu, tako što ćemo izdvojiti značajne likove, događaje i organizacije koji su se svojim djelovanjem upisali u američku, ali i svjetsku, povijest.

5 njujorških obitelji

obitelji
Susret njujorških obitelji – pomirenje obitelji Tattaglia i Corleone

Malu povijest američke mafije valja započeti govoreći o krovnoj mafijaškoj organizaciji u SAD-u, ”Komisiji”. Ovu organizaciju čine glave petero njujorških obitelji, dok je sama organizacija nastala nakon žestokog mafijaškog rata između rivala Joea Masserije i Salvatorea Maranzana. Situaciju je iskoristila grupa okupljena oko Luckyija Luciana, tako što je izgradila novu hijerarhiju modernizirane američke Cosa Nostre, eliminirajući ‘old skul’ šefove. Uspostavilo se vrhovno tijelo – pet njujorških obitelji. Činile su ga obitelji Gambino, Lucchese, Genovese, Bonanno i Colombo. U Kumu su ove obitelji preimenovane u: Tattaglia, Stracci, Cuneo, Barzini i Corleone.

Frank Sinatra – Johnny Fontaine

fontaine i sinatra
Sinatra i Fontaine

Sinatra, osim što je poznat po svojoj sjajnoj karijeri, poznat je i po svojoj ”mračnijoj” strani. Naime, Sinatra se vrlo često kretao u krugovima visokih članova Cosa Nostre. Imao je mnogo prijatelja u američkom podzemlju, čiju je pomoć nerijetko i koristio u napredovanju u svojoj karijeri. Ondašnji direktor FBI-a, J. Edgar Hoover, za Sinatru je izjavio kako ga muči kompleks „siladžije“, kojega se mogao riješiti jedino druženjem s gangsterima. Nerijetko su ga nazivali i mafijaškom sponzorušom. I Sinatru je, poput Johnnyija Fontainea, moćan prijatelj spasio od obvezujućeg ugovora nakon kojega je Sinatra doživio procvat karijere, koju je spasio pojavom u ratnom filmu. Poput Fontainea u Kumu.

sinatra i mafijasi
Frank Sinatra u društvu mafijaške elite

Meyer Lansky – Hyman Roth

roth i lansky
Lansky i Roth

U drugom nastavku Kuma, upoznajemo moćnog i bogatog Hymana Rotha. Njegov lik je građen prema Meyeru Lanskom. Lansky je bio glava financijskog kompleksa Cosa Nostre, čvrsti oslonac za Luckyija Luciana i Franka Costella, o kojemu će biti riječ nešto kasnije u tekstu. Kao što je Roth prihvatio i podržao likvidaciju nekad bliskog suradnika Moea Greenea, tako je i Lansky u stvarnosti odobrio likvidaciju Bugsyija Siegela, koji je za Puza poslužio kao inspiracija za samoga Greenea. Rothov citat „Veći smo od US Steela“, smatra se izvornim citatom Meyera Lanskog. Lansky je, navodno, nakon što je pogledao Kuma, pozvao glumca Leeija Strasberga kako bi mu čestitao na odličnoj izvedbi, prigovorivši kako je Rothu nedostajalo malo Meyerove empatije…

Ubojstvo Sollozza i McCluskeyija

Nakon što je narko boss Virgil Sollozzo organizirao atentat na Vita Corleonea, koji je sustavno odbijao suradnju s njime, mlađi sin Michael preuzima inicijativu vendette u svoje ruke. Organizirao je susret sa Sollozzom i policijskim zapovjednikom McCluskeyijem, koji je Sollozzu čuvao leđa. Nalaze se u talijanskom restoranu. Ispričavajući se zbog nužde, Michael odlazi na WC, uzima skriveni pištolj, vraća se u salu te ubija svoje neprijatelje. Slična se situacija dogodila s Luckyijem Lucianom, koji se isto tako ispričao zbog nužde, nakon čega su njegovi ljudi uletjeli u restoran i likvidirali staroga šefa Joea Masseriju.

Povratak/bijeg u Italiju

Michael_in_Sicily
Michael Corleone sa svojim zaštitarima na Siciliji

Nakon ubojstva Sollozza i McCluskeyija, Michael Corleone odlazi u Italiju, kako bi izbjegao mogući progon i kaos koji je uslijedio nakon dvostruke likvidacije veoma važnih ljudi. Odlazi na Siciliju, u selo Corleone. Ondje se zaljubljuje u Apolloniju, s kojom ulazi u veoma kratki brak. Kada je mafijaški šef Vito Genovese pobjegao u Italiju, učinio je to iz istog razloga – izbjegavanje progona i odmazde. I Lucky Luciano se vratio u Italiju. Doduše, bio je deportiran, ali ga to nije spriječilo da povlači konce s talijanskog poluotoka. Luciano se, međutim, poput Michaela, u Italiji zaljubio i vjenčao s mlađom djevojkom.

Napad mafijaških elita na producente Kuma

Jesu li i producenti Kuma dobili ponudu koju nisu mogli odbiti?

U ovom se slučaju fikcija i zbilja dodiruju na drukčiji način. Naime, njujorški šef Joe Colombo nije bio zadovoljan serijalom Kum, odnosno smetalo ga je konstantno portretiranje italo-amerikanaca kao mafijaša. Nije baš dobro prihvaćao holivudski trend kreiranja mafijaških filmova i serijala, od kojih je Kum svakako bio vrhunac. Započela je serija prijetnji upućenih odgovornim ljudima iz produkcijskoga tima. Razbijeni automobili i prijeteći telefonski pozivi bili su samo uvod. No, producent Al Ruddy je zatražio sastanak s Colombom, nakon čega je Ruddy prihvatio zahtjev da jednostavno izbriše riječ ”mafija” iz scenarija. To je i učinjeno, donekle, pošto se pojam ”mafija” pojavljuje samo jednom.

Frank Costello – Vito Corleone

costello i corleone
Frank i Vito

Za Vita Corleona bi se moglo reći kako predstavlja fikcionalno utjelovljenje brojnih mafijaša – od Joea Profacija, koji je koristio distribuciju maslinovog ulja kao paravan za ilegalne aktivnosti, do Carla Gambina koji je djelovao u tišini, te Josepha Bonanna, koji je dominirao stavom i karizmom. No, jedan od najlegendarnijih likova u povijesti kinematografije skrojen je većim dijelom prema njujorškom šefu Franku Costellu. Costello je nazivan i „Prvim ministrom mafije“. Poznat je po svojoj mirnoj naravi, pošto je preferirao diplomatska i razumna rješenja nasuprot nasilnim i iracionalnim potezima. Kako bi privukao što manje pozornosti na sebe i Cosa Nostru, vješto je koristio svoje veze u politici i biznisu. Poput Vita Corleonea, zauzeo je kritičku distancu prema preprodavanju droge. Preživio je i nekolicinu atentata. Marlon Brando je, pripremajući se za ulogu Vita, pažljivo preslušavao snimke Costellova glasa, kako bi reproducirao njegov specifičan hrapavi glas i način govora.

Izvor: tportal.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Magazin

KAKO JE NASTALA KRAVATA

Objavljeno

- datum

Kravata, kao simbol uglađenosti i kultiviranosti, potječe od Hrvata. Naime, Hrvati su na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj “hrvatski stil” osvojio je probirljive Parižane i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio “a la Croate”!

Tako je kravata ušla u tadašnju gradsku modu i osvojila Europu i ostatak svijeta. Osim u francuskom i njemačkom, riječ kravata spominje se i u nekim drugim europskim jezicima.

Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću. Značenje pojma je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Stalne borbe protiv Turaka, učinile su od Hrvata vrlo cijenjene vojnike. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate – piše na ovoj stranici

Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju – zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.

Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. stoljeća: francuski kralj Louis XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.

Michelle i Stephen Crocker: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje. Američki tekstilac Jesse Langsdorf tkaninu reže na tri dijela te je ponovno šiva, što omogućuje lakše vezivanje i proizvodnju.

Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate; Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Hrvatski sabor je 2008. godine, 18. listopada proglasio Danom kravate. Od tada se Dan kravate i službeno slavi u Hrvatskoj i u nekim dijelovima svijeta.

Fotos s FB stranice World Cravat Day

Više:
Kako svezati kravatu

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) LOURDES, Francuska: Evo kako Hrvati slave ratne pobjede

Objavljeno

- datum

Kao što znamo, svake godine sredinom svibnja nalaze se zajedno, vojske većine europskih vojski u Lourdes-u, obraćajući se svojoj zaštitnici i majci Gospi Lourdskoj.

I Hrvati su tamo od 1993. te vrlo brzo postaju jedni od ključnih organizatora, a klapa Hrvatske ratne mornarice postaje jedan od zaštitnih znakova glazbenog dijela hodočašća.

Evo kako su Hrvati ove godine, u podzemnoj bazilici, koja može primiti 30 000 ljudi, obilježili ovo druženje u Bazilici svetog Pia X. Snimka sudionika Mladena Švađumovića i Ivanom Jakobovićem.

 

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) URNEBES! Antologijski interview s Rojsom i Spajićem

Objavljeno

- datum

Pogledajte legendarni razgovor Petra Vlahova s Rojsom i Stjepanom Spajićem. Eklatantni primjer anti-‘korektnog političkog govora’. Neki kažu … nema jačeg videa na internetu…!

Vlahov: “Što mislite o muškarcima metroseksualcima?

Spajić: “Što je to? Jel’ ga on ima od metra…?

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno