Connect with us

Vijesti

SEDAM ‘VRUĆIH TEMA’: Evo što su kandidati za gradonačelnika rekli na sučeljavanju u organizaciji Hrvatske udruge ‘Benedikt’

Objavljeno

- datum

Gradonačelnički kandidati Andro Krstulović Opara (HDZ), Ivo Baldasar (Splitska stranka) i Mihael Darko Burazin (Hrast) sudjelovali su u utorak u sučeljavanju koje je u sklopu “Vidik-festa” organizirala Hrvatska udruga “Benedikt”.

Organizatori su za trojac koji se odazvao njihovu pozivu izabrali sedam “vrućih tema” – sanaciju Karepovca, Spaladium Arenu, izmjene GUP-a i izgradnju parkirališta, žnjanski plato, kulturnu politiku s posebnim osvrtom na “Marulićeve dane”, turizam te investicije i zapošljavanje mladih.

Očekivano, okupljeni su posebno emotivno reagirali na predstavu Olivera Frljića “Naše nasilje i vaše nasilje”, pri čemu je Opara naglasio kako ona nema veze s kulturom, nego s provokacijom, te da bi manifestacija u HNK-u trebala slaviti dostignuća hrvatske kulture i njezinih dramskih umjetnika.

– Žalosti me što se na kraju dogodilo to da su probuđene strasti kod ogorčenih ljudi postale sastavni dio ovog performansa. Neki kandidati dolaze s tri kila teškim križem i koriste tu provokaciju da bi potencirali nekakva svoja uvjerenja – kazao je aludirajući na HGS-ovca Željka Keruma i dodao kako je Split u kulturnom smislu ušao u područje šunda i kiča.

Baldasar je dometnuo kako je riječ o provokaciji na koju je nasjeo dio naših sugrađana, dok je Burazin istaknuo kako je Hrast pokušao spriječiti održavanje predstave, koju smatra vulgarnom i namjerno provokativnom.

Što se tiče pitanja rješavanja problema Spaladium Arene, HDZ-ov kandidat smatra kako je ključno vratiti državu opet u “igru”, kao i riješiti situaciju s pravom građenja. Bivši poteštat je ponovio kako je Ivan Kuret (HDZ), jedan od njegovih prethodnika, potpisivanjem aneksa radikalno promijenio poziciju lokalne vlasti u tom projektu, dok je Burazinu glavni problem da teret i trošak cijelog slučaja ne padnu na Grad te zagovara angažiranje jakog vanjskog odvjetničkog ureda.

GUP bi se trebao stalno osuvremenjivati, kazao je Opara, a Baldasaru je poručio kako se takav dokument ne mijenja na posljednjoj sjednici, kada postaje “politička moneta za potkusurivanje”.

– Spremni smo ga donijeti u prvoj godini mandata – kazao je HDZ-ovac, dok je Burazin zagovarao stav da se GUP mijenja najranije svake četiri godine.

Protiv rušenja objekata na žnjanskom platou su Burazin i Krstulović Opara, dok je i Baldasar priznao da se u vezi s tim moglo više učiniti, ali je opet kao ograničavajući faktor naveo vijećnike.

HDZ-ov kandidat naglasio je kako Split sada turistima može ponuditi “sunce, more i falšu povijest”; bivši gradonačelnik rekao je kako se profilom gostiju trebaju baviti profesionalci, dok je Burazin stavio glavni naglasak na uređenje plaža.

I na kraju, u temi o investicijama, Opara je zazivao uvođenje reda i suradnju s državnim vrhom, Baldasar se požalio kako mu je baš to u mandatu nedostajalo, istaknuvši kako Banovini samo treba dati veće ovlasti, dok je Hrastov predstavnik istaknuo projekt tehnološkog parka na Dračevcu za mlade koji imaju ideje, a nemaju novac za njihovu realizaciju.

Karepovac

Što se tiče sanacije Karepovca, Opara je naglasio kako je pozvao ministra Slavena Dobrovića da “prestane s muljanjem”, a Baldasar je ponovio kako je Karepovac zreo za zatvaranje i sanaciju putem MBO tehnologije.

Burazin bi nastavio postojeći projekt, ali problem vidi u cijeni odvoza smeća za građane kada se izgradi centar u Lećevici, koja se kreće između 250 i čak 300 kuna.

– Ja bih prihvatio najjeftinije rješenje s obzirom na ekonomsku situaciju građana – kazao je, na što mu je Opara replicirao kako je najjeftinija tehnologija ujedno i najskuplja
Izvor: slobodnadalmacija.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

Veliki preokret u slučaju Blažeković!

Objavljeno

- datum

Predsjednica Grabar Kitarović ne želi potpisati imenovanje čovjeka sa srednjom školom za konzula, pa će i Plenković morati odustati od dogovora HDZ-a i HNS-a za slanje Borisa Blažekovića u SAD

Do nas odluka o imenovanju Borisa Blažekovića generalni konzulom u New Yorku još nije došla iz Vlade. Predsjednica takvu odluku, i da stigne, neće potpisati. Na to je još prije tjedan dana upozoren i predsjednik Vlade – kažu nam iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, piše 24 sata

Odluka predsjednice da ne potpiše imenovanje Blažekovića tog istaknutog HNS-ovca ipak ostavlja u Hrvatskoj jer bez njenog supotpisa nitko ne može biti imenovan veleposlanikom ili konzulom.

Procedura imenovanja konzula je inače tajna, a prošli tjedan je izbio skandal kada se saznalo da je Vlada predložila, a Odbor za vanjsku politiku odobrio imenovanje Blažekovića koji ima završenu srednju cestovnu školu. Blažeković je bivši maneken i dugogodišnji član HNS-a i saborski zastupnik.

Nakon odluke su mediji objavili i njegove javne kritike na račun izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kritike Plenkoviću dok HNS i HDZ još nisu bili u koaliciji. Američki Hrvati su protiv njega potpisuju peticiju koja je već premašila pet tisuća ljudi, a župnik u New Yorku fra Nikola Pašalić je poslao otvoreno pismo Plenkoviću da nisu zaslužili da im šalje takvog čovjeka.

Kako predsjednik Vlade Andrej Plenković još nije poslao odluku o Blažekoviću predsjednici, vjerojatno to neće ni učiniti. Hrvatska politika će tako tek nakon kritika javnosti povući ovo sporno imenovanje.

Inače, cijelo imenovanje konzula i veleposlanika je tajno. Ali prvi korak procedure je da se oko nekog imena usmeno usuglase upravo predsjednica i Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga odluku o imenima donosi Vlada, šalje se zahtjev zemlji primateljici koja treba odobriti osobu.

Tek nakon toga ide na Odbor za vanjsku politiku koje daje neobvezujuće mišljenje. Ali je zapeo na zadnja dva koraka. Imenovanje moraju potpisati i premijer i predsjednica.

Izvor: kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

VESELO U NJEMAČKOJ: Desničarski AfD prvi put ima veću podršku nego lijevi SPD

Objavljeno

- datum

Njemački ultradesničari AfD bi dobili više glasova od socijaldemokrata, kad bi sad bili održani izbori, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno danas, prenosi AFP.

Istraživanje koje je prenio list Bild pokazalo da je bi AfD sada dobio 16 posto glasova, a na izborima prošle godine su dobili 12,7 posto, dok je podrška socijaldemokratima sa 20,5 posto koliko su dobili na izborima pala na samo 15,5 posto. 

Socijaldemokrati su dogovorili s konzervativnim blokom Angele Merkel formiranje nove vlade nakon višemjesečnih pregovora. Bild je te podatke nazvao gorkim udarce za SPD koji je nakon dugo vremena postao tek treća najjača njemačka stranka i uskoro treba da donese konačnu odluku o tome da li će ući u vlast ili ne – donosi maxportal.

“Konzervativni blok je faktički jedina velika politička snaga u Njemačkoj”, naveo je Hermann Binkert, direktor instituta Insa, koji je proveo istraživanje.

Anketa je pokazala da antiimigrantska stranka AfD i dalje ima sve veću podršku, a na prošlim izborima dobila više od 90 mjesta u Bundestagu.

MP/Foto: Die Zeit

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja


“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”

Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno