Connect with us

Vijesti

POGLEDAJTE BROJKE: Znate li koja je najgledanija televizija?

Objavljeno

- datum

KOMERCIJALNA televizija Nova TV u rujnu je bila znatno gledanija od HRT-a koji se financira prisilnim ubiranjem TV pristojbe od građana.

Nova TV je u populaciji gledatelja starijih od četiri godine u rujnu imala gledanost 24,14 posto. HTV1 je u tom periodu gledalo je 15,10 posto iste populacije. Odmah iza njega je RTL koji je u rujnu u spomenutoj populaciji gledalo 14,19 posto.

HTV 2 ima gledanost 7,02 posto, a Doma TV, koja je također dio Nove TV, ima gledanost 5,29 posto, dok je RTL 2 je na 4,66 posto.

Zbirno gledano, sva četiri kanala HTV-a imala su ukupnu gledanost 27,93 posto. Nova TV i Doma TV zajedno su imale 29,43 posto.

RTL, RTL 2 i RTL Kockica ukupno su imali gledanost od 22,16 posto.

Dakle, u populaciji osoba starijih od četiri godine, dakle praktički svi koji gledaju televiziju, HRT je lošiji od Nove TV, ali nešto bolji od RTL-a.

HRT gledaju samo oni najstariji

No u populaciji osoba od 18 do 49 godina, koja se smatra najrelevantnijom populacijom za marketinške svrhe, stvari su znatno gore po HRT.

Među tom populacijom Nova TV je u rujnu imala 21,59 posto gledatelja, RTL je bio na 16,82, a najjači HRT-ov kanal, HTV 1, bio je na 9,32 posto. Među spomenutom populacijom bolje kotiraju RTL 2 i Doma TV, koje su bile nešto gledanije od HTV 2 koji je imao 6,39 posto gledanosti.

Ukupno gledano, HTV-ova četiri kanala imala su gledanost 18,92 posto. Nova TV i Doma TV ukupno su imale 28,28 posto, dok su RTL, RTL 2 i RTL Kockica imali ukupnu gledanost 27,03 posto.

Po tome ispada da HTV među širokom populacijom ljudi od 18 do 49 godina gleda gotovo deset posto gledatelja manje nego konkurentske komercijalne televizije, koje građani za razliku od HRT-a nisu prisiljeni plaćati.

Da nije utakmica, HTV ne bi gledao nitko

Što se tiče deset najgledanijih emisija u rujnu u populaciji starijih od četiri godine, najgledaniji je bio show “Supertalent” na Novoj TV emitiran 24. 9. Njega je gledalo 869.800 gledatelja.

Što se HRT-a tiče, u top deset emisija nalazi se njih pet emitiranih na HTV-u, ali valja naglasiti da se u trima slučajevima radi o utakmicama reprezentacije.

Tako se na drugom mjestu liste našla kvalifikacijska utakmica Hrvatske i Turske koju je 5. rujna gledalo 748.828 ljudi.

Među najgledanijim emisijama, na osmom i devetom mjestu, našao se i kvalifikacijski ogled Hrvatske i Kosova emitiran 3. i 4. rujna. Podsjetimo, riječ je o utakmici koja je radi kiše prekinuta i nastavljena sljedećeg dana.

HTV-ovu statistiku, dakle, uvelike “pumpaju” utakmice nogometne reprezentacije koje su se iz nekog razloga u posljednje vrijeme počele emitirati na Prvom programu, iako je godinama Drugi program HTV-a bio namijenjen sportskim događajima.

Od informativnih emisija najgledaniji je bio Dnevnik Nove TV koji je 19. rujna gledalo 713.066 ljudi. Na listi se našao i HTV-ov Dnevnik u podne koji je na petom mjestu najgledanijih emisija prošlog mjeseca.

Napomene o mjerenju

Svi podaci o gledanosti TV programa dobiveni su elektronskim mjerenjem gledanosti na panelu televizijskih gledatelja koji je nacionalno reprezentativan. Ova mjerenja svakodnevno se obavljaju uz pomoć 1150 posebnih mjerača gledanosti (peoplemeter) koji su ugrađeni u ukupno 810 kućanstava širom Hrvatske. Svako kućanstvo pažljivo je izabrano kako bi predstavljalo sva kućanstva sličnih karakteristika u cijeloj državi.

Podaci o gledanosti izraženi su kroz:

• AMR (%) – Average Minute Rating – označava prosječan broj (ili postotak %)
pojedinaca određene ciljne skupine koji su gledali određeni kanal, emisiju ili
određeni vremenski interval.

• SHR – Share – označava prosječan udio u gledanosti pojedinog kanala, emisije, ili vremenskog intervala od određene ciljne skupine koja u određenom trenutku
gleda televiziju.

• ATV – Average Time Viewed – prosječan broj minuta konzumacije TV sadržaja po
pojedincu iz odabrane ciljne skupine (u prosjek ulaze i oni pojedinci iz ciljne
skupine koji nisu gledali televiziju).

Gledanost Programa Rujan 2017. by Index.hr on Scribd

Izvor: index.hr

Komentari

Komentari

Vijesti

Damir Pungartnik pokušao oživjeti mladića koji je preminuo na cesti: ‘Meni dečko izdahne na rukama…’

Objavljeno

- datum

Nakon tragičnog slučaja s 21-godišnjim mladićem u Zaprešiću, ponovo se otvara priča o kvalitetu liječničke skrbi i onima koji odlučuju koliko, kako, zašto usmjeriti ljude, novac … opet se sudaramo s politikom i političarima…

Damir Pungartnik pokušao oživjeti Mattea iz Zaprešića koji je preminuo na cesti: ‘Meni dečko izdahne na rukama, zadnji udisaj, zadnji otkucaj srca na mojim rukama. Nemojte mi reći da nema novca, nema doktora, medicinskog osoblja…’

Zaprešićani su u ponedjeljak još uvijek bili pod šokom nakon što je u nedjelju popodne njihov sugrađanin M.R. (21) tragično izgubio život. Zapalili su svijeće ispred zaprešićkog poglavarstva, obitelji se izražava sućut na društvenim mrežama, a za 20 sati najavili su okupljanje u znak prosvjeda ispred gradske vijećnice kako bi zahtijevali da im netko odgovori na pitanja “tko je kriv?” i “tko će odgovarati za dječakovu smrt?”.

Mladić je tragično poginuo u nedjelju oko 18 sati, a svjedoci koji su mu prvi pristigli u pomoć objasnili su kako u kolima Hitne pomoći nije bilo liječnika već su ga reanimirali prolaznici i medicinska sestra koja je u tom trenutku bila u blizini. Vlasnik fitness teretane Energy ispred koje se M.R. srušio, Damir Pungartnik, ispričao nam je kako od šoka nije mogao spavati cijelu noć jer mu kroz glavu prolaze misli o tome je li učinio sve što je mogao.

– Umro mi je na rukama. Oživljavao sam ga sve dok nije došla Hitna, ali nije bilo pomoći. Dok je došla druga iz Jastrebarskog, 25 minuta nakon što se srušio, više nije imao pulsa. Bilo je gotovo – govori nam Damir.

On je, kao i ostali građani, frustriran i ogorčen na ministarstvo, gradonačelnika i propise struke zbog kojih se šalju vozila Hitne koja nisu dovoljno opremljena.

Pogledajte video:

M.S./Croative.net   foto Ilustracija: Hanza media

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: 14. kolovoza 1992., razmjena kod Nemetina

Objavljeno

- datum

Autor

  1. kolovoza je Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. (Dan logoraša).

Dana 14. kolovoza 1992. godine je izvršena razmjena hrvatskih i srpskih zarobljenika u Nemetinu, po principu „svi za sve“. Tog dana je oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila. U Nemetinu je postavljena spomen ploča kao spomen na taj događaj.  

Tijekom 1991. i 1992. godine su na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranih dijelova Republike Hrvatske bila 64 logora i zatvora za koje se zna lokacija. Na okupiranom teritoriju Hrvatske bilo je 30 logora i zatvora. U logorima su bili zatočeni branitelji i civili (muškarci, žene, starci, djeca). Po svjedočanstvima bivših zatočenika u tim logorima se provodila tortura, ponižavanje zatočenika a neki su tamo i ubijeni. Logori su bili u: Srijemskoj Mitrovici, Nišu, Borovu Selu, Dardi, Jagodnjaku, Vukovaru, Stajićevu, Somboru, Šidu, Begejcima, VIZ-u Beograd, Novom Sadu , Manjači, Banja Luci, Zenici, Ovčari, Staroj Gradiški, Okučanima, Bučju, Kninu i drugdje.

„Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz te je koncentracijske logore tijekom Domovinskog rata prošlo preko 30.000 osoba (od toga 3.000 žena i 500 djece), od kojih je izravno ubijeno ili podleglo posljedicama zlostavljanja i mučenja oko 300 osoba, a oko 2.500 osoba nije ni stiglo u logor, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica maltretiranja. Najmlađa ubijena osoba u srpskim koncentracijskim logorima imala je svega 6 mjeseci, a najstarija 104 godine.“

Iz 64 logora razmijenjeno je ukupno 7.666 hrvatskih branitelja i civila, dok se za 804 zatočenika ne zna mjesto zatočenja. Republika Hrvatska još uvijek traga za više od 1600 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. Do sada su postavljene tek 22 spomen ploče na mjestima bivših logora.

Nažalost, Republika Hrvatska nije provela istrage i nije kaznila zločince već oni slobodno žive u Republici Hrvatskoj a neki i u državnoj službi, neki s hrvatskom mirovinom. Mali je broj zločinaca pravomoćno osuđen, neki su dobili smiješno male kazne za ubojstva, mučenja zarobljenika, paljenje i pljačku domova te za širenje mržnje na nacionalnoj osnovi.

Mjesto gdje je izvršena razmjena zatočenika je bila crta razgraničenja koju je nadzirao UNPROFOR. Na mjestu razmjene postavljena je spomen ploča kao trajni znak sjećanja.

Foto: Kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DAN LOGORAŠA: Postoje saznanja da u Srbiji još ima logoraša koji rade kao robovi?!

Objavljeno

- datum

Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak je predstavljena knjiga ‘Svjedočanstva glinskih logoraša’ Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film.

Istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu.

Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad Knin – javlja maxportal.

U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vpojarna i logor Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.

U kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Crna Gora ima deset dana za isplatu odšteta za 200 Hrvata zatvorenih u logoru

‘Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i samostalne države Hrvatske’, istaknuto je na Komemoraciji sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.

Na skupu je predstavljena knjiga ‘Svjedočanstva glinskih logoraša’ autoraIvana Lipaka, a prikazan je i istoimeni dokumentarni film.

‘Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su ponositi hrvatski branitelji,’ rekla je Josipa Rimac državna tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica obilježavanja Dana logoraša.

Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike pridaje tomu da ‘ne odu u zaborav logoraši srpskih koncentracijskih logora.’ ‘Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se ona ne pronađe,’ kazala je.

Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.

‘Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i zahvalnost hrvatskim braniteljima,’ poručila je Rimac.

Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su ‘prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani, ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.’

Kovač: Hrvatska porazila Miloševićev velikosrpski fašizam

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika Srbije. ‘Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,’ naglasio je Kovač.

Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku, te je da Republika Hrvatska ‘porazila veliko zlo, a to zlo je Miloševićev velikosrpski fašizam’. ‘Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u Hrvatskoj,’ rekao je Kovač.

U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji. ‘I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima) naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove Europska unija,’ poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih logoraša na dobivanje odštete od Srbije.

U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, među kojima žene i djeca

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i Hitlerom. ‘Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva,’ kazao je Turudić.

‘Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni, zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad hrvatskim stanovništvom,’ rekao je Turudić.

Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike Hrvatske.

‘Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i 500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,’ istaknuo je Turudić. Dodao je kako bi knjigu ‘Svjedočanstva glinskih logoraša,’ trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.

Lipan: Ima saznanja da u Srbiji još ima logoraša koji rade kao robovi

Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje rade kao robovi. ‘Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje. Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od Srbije za sva stradanja,’ kazao je Lipak.

Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede ‘Oluja ’95.’ položeli su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne zapaljene svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu .

Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

MP/Hina/Foto:pxll

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno