Connect with us

Vijesti

POGLEDAJTE BROJKE: Znate li koja je najgledanija televizija?

Objavljeno

- datum

KOMERCIJALNA televizija Nova TV u rujnu je bila znatno gledanija od HRT-a koji se financira prisilnim ubiranjem TV pristojbe od građana.

Nova TV je u populaciji gledatelja starijih od četiri godine u rujnu imala gledanost 24,14 posto. HTV1 je u tom periodu gledalo je 15,10 posto iste populacije. Odmah iza njega je RTL koji je u rujnu u spomenutoj populaciji gledalo 14,19 posto.

HTV 2 ima gledanost 7,02 posto, a Doma TV, koja je također dio Nove TV, ima gledanost 5,29 posto, dok je RTL 2 je na 4,66 posto.

Zbirno gledano, sva četiri kanala HTV-a imala su ukupnu gledanost 27,93 posto. Nova TV i Doma TV zajedno su imale 29,43 posto.

RTL, RTL 2 i RTL Kockica ukupno su imali gledanost od 22,16 posto.

Dakle, u populaciji osoba starijih od četiri godine, dakle praktički svi koji gledaju televiziju, HRT je lošiji od Nove TV, ali nešto bolji od RTL-a.

HRT gledaju samo oni najstariji

No u populaciji osoba od 18 do 49 godina, koja se smatra najrelevantnijom populacijom za marketinške svrhe, stvari su znatno gore po HRT.

Među tom populacijom Nova TV je u rujnu imala 21,59 posto gledatelja, RTL je bio na 16,82, a najjači HRT-ov kanal, HTV 1, bio je na 9,32 posto. Među spomenutom populacijom bolje kotiraju RTL 2 i Doma TV, koje su bile nešto gledanije od HTV 2 koji je imao 6,39 posto gledanosti.

Ukupno gledano, HTV-ova četiri kanala imala su gledanost 18,92 posto. Nova TV i Doma TV ukupno su imale 28,28 posto, dok su RTL, RTL 2 i RTL Kockica imali ukupnu gledanost 27,03 posto.

Po tome ispada da HTV među širokom populacijom ljudi od 18 do 49 godina gleda gotovo deset posto gledatelja manje nego konkurentske komercijalne televizije, koje građani za razliku od HRT-a nisu prisiljeni plaćati.

Da nije utakmica, HTV ne bi gledao nitko

Što se tiče deset najgledanijih emisija u rujnu u populaciji starijih od četiri godine, najgledaniji je bio show “Supertalent” na Novoj TV emitiran 24. 9. Njega je gledalo 869.800 gledatelja.

Što se HRT-a tiče, u top deset emisija nalazi se njih pet emitiranih na HTV-u, ali valja naglasiti da se u trima slučajevima radi o utakmicama reprezentacije.

Tako se na drugom mjestu liste našla kvalifikacijska utakmica Hrvatske i Turske koju je 5. rujna gledalo 748.828 ljudi.

Među najgledanijim emisijama, na osmom i devetom mjestu, našao se i kvalifikacijski ogled Hrvatske i Kosova emitiran 3. i 4. rujna. Podsjetimo, riječ je o utakmici koja je radi kiše prekinuta i nastavljena sljedećeg dana.

HTV-ovu statistiku, dakle, uvelike “pumpaju” utakmice nogometne reprezentacije koje su se iz nekog razloga u posljednje vrijeme počele emitirati na Prvom programu, iako je godinama Drugi program HTV-a bio namijenjen sportskim događajima.

Od informativnih emisija najgledaniji je bio Dnevnik Nove TV koji je 19. rujna gledalo 713.066 ljudi. Na listi se našao i HTV-ov Dnevnik u podne koji je na petom mjestu najgledanijih emisija prošlog mjeseca.

Napomene o mjerenju

Svi podaci o gledanosti TV programa dobiveni su elektronskim mjerenjem gledanosti na panelu televizijskih gledatelja koji je nacionalno reprezentativan. Ova mjerenja svakodnevno se obavljaju uz pomoć 1150 posebnih mjerača gledanosti (peoplemeter) koji su ugrađeni u ukupno 810 kućanstava širom Hrvatske. Svako kućanstvo pažljivo je izabrano kako bi predstavljalo sva kućanstva sličnih karakteristika u cijeloj državi.

Podaci o gledanosti izraženi su kroz:

• AMR (%) – Average Minute Rating – označava prosječan broj (ili postotak %)
pojedinaca određene ciljne skupine koji su gledali određeni kanal, emisiju ili
određeni vremenski interval.

• SHR – Share – označava prosječan udio u gledanosti pojedinog kanala, emisije, ili vremenskog intervala od određene ciljne skupine koja u određenom trenutku
gleda televiziju.

• ATV – Average Time Viewed – prosječan broj minuta konzumacije TV sadržaja po
pojedincu iz odabrane ciljne skupine (u prosjek ulaze i oni pojedinci iz ciljne
skupine koji nisu gledali televiziju).

Gledanost Programa Rujan 2017. by Index.hr on Scribd

Izvor: index.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

Veliki preokret u slučaju Blažeković!

Objavljeno

- datum

Predsjednica Grabar Kitarović ne želi potpisati imenovanje čovjeka sa srednjom školom za konzula, pa će i Plenković morati odustati od dogovora HDZ-a i HNS-a za slanje Borisa Blažekovića u SAD

Do nas odluka o imenovanju Borisa Blažekovića generalni konzulom u New Yorku još nije došla iz Vlade. Predsjednica takvu odluku, i da stigne, neće potpisati. Na to je još prije tjedan dana upozoren i predsjednik Vlade – kažu nam iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, piše 24 sata

Odluka predsjednice da ne potpiše imenovanje Blažekovića tog istaknutog HNS-ovca ipak ostavlja u Hrvatskoj jer bez njenog supotpisa nitko ne može biti imenovan veleposlanikom ili konzulom.

Procedura imenovanja konzula je inače tajna, a prošli tjedan je izbio skandal kada se saznalo da je Vlada predložila, a Odbor za vanjsku politiku odobrio imenovanje Blažekovića koji ima završenu srednju cestovnu školu. Blažeković je bivši maneken i dugogodišnji član HNS-a i saborski zastupnik.

Nakon odluke su mediji objavili i njegove javne kritike na račun izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kritike Plenkoviću dok HNS i HDZ još nisu bili u koaliciji. Američki Hrvati su protiv njega potpisuju peticiju koja je već premašila pet tisuća ljudi, a župnik u New Yorku fra Nikola Pašalić je poslao otvoreno pismo Plenkoviću da nisu zaslužili da im šalje takvog čovjeka.

Kako predsjednik Vlade Andrej Plenković još nije poslao odluku o Blažekoviću predsjednici, vjerojatno to neće ni učiniti. Hrvatska politika će tako tek nakon kritika javnosti povući ovo sporno imenovanje.

Inače, cijelo imenovanje konzula i veleposlanika je tajno. Ali prvi korak procedure je da se oko nekog imena usmeno usuglase upravo predsjednica i Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga odluku o imenima donosi Vlada, šalje se zahtjev zemlji primateljici koja treba odobriti osobu.

Tek nakon toga ide na Odbor za vanjsku politiku koje daje neobvezujuće mišljenje. Ali je zapeo na zadnja dva koraka. Imenovanje moraju potpisati i premijer i predsjednica.

Izvor: kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

VESELO U NJEMAČKOJ: Desničarski AfD prvi put ima veću podršku nego lijevi SPD

Objavljeno

- datum

Njemački ultradesničari AfD bi dobili više glasova od socijaldemokrata, kad bi sad bili održani izbori, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno danas, prenosi AFP.

Istraživanje koje je prenio list Bild pokazalo da je bi AfD sada dobio 16 posto glasova, a na izborima prošle godine su dobili 12,7 posto, dok je podrška socijaldemokratima sa 20,5 posto koliko su dobili na izborima pala na samo 15,5 posto. 

Socijaldemokrati su dogovorili s konzervativnim blokom Angele Merkel formiranje nove vlade nakon višemjesečnih pregovora. Bild je te podatke nazvao gorkim udarce za SPD koji je nakon dugo vremena postao tek treća najjača njemačka stranka i uskoro treba da donese konačnu odluku o tome da li će ući u vlast ili ne – donosi maxportal.

“Konzervativni blok je faktički jedina velika politička snaga u Njemačkoj”, naveo je Hermann Binkert, direktor instituta Insa, koji je proveo istraživanje.

Anketa je pokazala da antiimigrantska stranka AfD i dalje ima sve veću podršku, a na prošlim izborima dobila više od 90 mjesta u Bundestagu.

MP/Foto: Die Zeit

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja


“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”

Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno