Connect with us

Društvo

Podržava Vulina: Ovo je izdajnik koji još domovinski rat naziva građanskim!

Objavljeno

- datum

Brojni akteri hrvatskog političkog života – od premijera Andreja Plenkovića, preko čelnika Mosta Bože Petrova, pa do bivšeg predsjednika Ive Josipovića – unisono su osudili nedavnu izjavu srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina da se na području Hrvatske vodio građanski rat. Takvo rijetko suglasje domaćih političara začuđuje, tim više što je građanski rat u Hrvatskoj neizravno definirao i Ustavni sud RH

Termin ‘građanski rat‘ u definiranju oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije kontinuirano koriste strani mediji i političari, poput britanskog BBC-ja i američkog CNN-a, ili bivšeg njemačkog predsjednika Joachima Gaucka. Upravo je Gauck, ugošćujući 2015. predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović u njezinu prvom službenom posjetu Njemačkoj – dva mjeseca nakon što je ona u izbornoj noći pobunjenim braniteljima u šatoru na Savskoj obećala da nitko neće Domovinski rat zvati građanskim ratom – izrekao takvu kvalifikaciju.

U svom pozdravnom govoru njemački predsjednik paternistički je, naime, pobrojao ključne socioekonomske probleme hrvatskog društva, pa ustvrdio da je građanski rat (njem. Bürgerkrieg) u bivšoj Jugoslaviji nanio rane koje tek polako zacjeljuju. U namjeri da pohvali Hrvatsku, rekao je da se država suočila s tim poglavljem svoje prošlosti i došla do bolne spoznaje da su i Hrvati činili zločine u borbi za teritorijalni integritet.

S Pantovčaka su tada uvjeravali da je predsjednica Grabar Kitarović naknadno objasnila kolegi Gaucku ‘prirodu rata u Hrvatskoj’. Čini se da ga nije uspjela uvjeriti jer se na službenoj mrežnoj stranici njemačkog predsjednika i dalje nalazi pozdravni govor u kojemu se spominje ‘građanski rat u bivšoj Jugoslaviji’.

Dva dana po Gauckovoj objavi o građanskom ratu u Jugoslaviji, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić predložio je da se korištenje spornog termina penalizira zatvorskim kaznama. Konkretno, predložio je propisivanje kazne od tri ili pet godina zatvora za teze poput onih da Domovinski rat nije bio obrambeni, da u pitanju nije bila agresija nego građanski rat i da cilj Oluje i drugih operacija nije bilo oslobađanje nego etničko čišćenje. Taj prijedlog nije prošao, ali se u javnosti očigledno nije primilo ni stajalište Ustavnog suda iz 2015. godine o kvalifikaciji oružanog sukoba u Hrvatskoj. 

‘Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991. Nakon toga taj je sukob imao međunarodni karakter’, stoji u sažetku odluke Ustavnog suda po ustavnoj tužbi Branimira Glavaša i ostalih, tada pravomoćno osuđenih za ratne zločine u Osijeku 1991. godine, objavljenoj dan nakon pobjede Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima.

Navedenog datuma Hrvatska slavi Dan neovisnosti, jer je tada Hrvatski sabor odlučio raskinuti državnopravne veze RH s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

Ustavni sud ukinuo je presudu Vrhovnog suda kojom je Glavaš dobio osam godina zatvora smatrajući da je Vrhovni sud pogriješio kada je na zločine počinjene nakon 8. listopada 1991. godine primjenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba. Prema Ustavnom sudu, Domovinski rat je nakon 8. listopada imao karakter međunarodnog sukoba te se Vrhovni sud trebao ravnati po odredbama Ženevske konvencije koje se odnose na ratove među državama.

Prema Hrvatskoj enciklopedijinemeđunarodni oružani sukobi vode se ‘između oružanih snaga državne vlasti i odmetničkih oružanih snaga koje imaju dovoljan stupanj organizacije što im omogućuje vođenje neprekidnih i usklađenih vojnih operacija’. Građanski rat po definiciji je pak ‘oružana borba antagonističkih (klasnih, nacionalnih, vjerskih, političkih) društvenih skupina unutar jedne države’.

Vladimir-Đuro Degan, stručnjak za međunarodno pravo i profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, u razgovoru za tportal povodom fijaska Hrvatske na Međunarodnom sudu u Den Haagu u slučaju tužbe protiv Srbije objasnio je da se u međunarodnom pravu sukobi dijele na unutarnje nemire i zategnutosti koji nisu oružani sukobi, potom na tzv. nemeđunarodne oružane sukobe, koje nazivamo i građanskim ratovima, te na međunarodne sukobe između regularnih postrojbi suverenih država. Konstatirao je i da su se najveći zločini dogodili kad je Hrvatska još formalno bila u Jugoslaviji, a ona je bila u procesu raspada.

‘Nemeđunarodni oružani sukob je građanski rat’

Da je nemeđunarodni oružani sukob zapravo drugi termin za građanski rat, za tportal potvrđuje i odvjetnik Anto Nobilo.

 

‘Do 8. listopada 1991., dok Hrvatska nije postala međunarodno priznata država, radilo se o oružanom sukobu unutar SFRJ i imao je elemente građanskog rata. Nakon 8. listopada sukob je prerastao u međunarodni oružani sukob, gdje su na jednoj strani bile oružane snage ostatka Jugoslavije, prije svega Srbije i Crne Gore, potpomognute pobunjenim Srbima u Hrvatskoj, a na drugoj strani hrvatske oružane snage, policija i vojska’, kaže Nobilo.

Zašto je onda spomen građanskog rata u Hrvatskoj toliko proskribiran, zašto je to tabu tema?

‘To je tabu tema zašto što je Srbija preko JNA faktički bila agresor, a pobunjeni Srbi bili su instrumentalizirani iz Srbije i pobunili su se u ime i za račun velikosrpske ideje i proširenja po liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag. Međutim u samom početku, do osamostaljenja Hrvatske, to je bio interni oružani sukob unutar jedne države, dakle građanski rat. Od toga ne treba bježati’, odgovara Nobilo.

No to nije sve; čak i nakon 8. listopada 1991. u Hrvatskoj je bilo elemenata građanskog rata.

‘U okviru međunarodnog oružanog sukoba Hrvatske i Srbije očuvali su se elementi građanskog rata jer su se u mikrorajonima na lokalnoj razini i dalje međusobno tukla pojedina sela i zaseoci. Pravno tu ništa nije sporno, ali politički očito jest. Hrvatska je stavila u Zakon o braniteljima da je Srbija agresor, pa je Vulin reagirao takvom izjavom. Istina je da je rat započeo kao građanski, ali globalno je bio međunarodni oružani sukob, kad se pogleda cijeli rat. Da se Hrvatska nije osamostalila, to bi se i dalje nazivalo građanskim ratom. Recimo, ako sad bukne u Španjolskoj, to će biti građanski rat’, upućuje Nobilo.

Puno prije sudaca Ustavnog suda u mandatu predsjednice Jasne Omejec i ponešto izričitije od njih, građanski rat u Hrvatskoj detektirali su odvjetnici Željko Olujić i Bosiljko Mišetić.

U svojstvu branitelja Tihomira Oreškovića, koji je na Županijskom sudu u Rijeci osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, Olujić i Mišetić zagovarali su tezu da se srpska pobuna u Hrvatskoj mora gledati kao građanski rat, a kao takva nikako se ne može tretirati ni kao rat, ni kao oružani sukob, ni kao okupacija.

presudi i rješenju Vrhovnog suda iz 2004. godine stoji da ‘…nije osnovana niti žalba optuženika Oreškovića koji neosnovano tvrdi, da se u konkretnom slučaju ne radi o međudržavnom sukobu, već o srpskoj pobuni u Republici Hrvatskoj, koju treba gledati kao građanski rat i da stoga nema osnova za primjenu odredbe čl. 120. OKZRH’.

Navedena kratica odnosi se na Osnovni krivični zakon RH, a čl. 120. na kršenje pravila međunarodnog prava za vrijeme rata. Ono što nije pošlo za rukom Oreškoviću uspjelo je deset godina kasnije saborskom zastupniku Branimiru Glavašu, čiju je tužbu Ustavni sud djelomično prihvatio, ukidajući osuđujuću presudu i vraćajući predmet na Vrhovni sud, koji je pak lani ukinuo presudu Županijskog suda i zatražio novo suđenje. Nakon određenih peripetija Glavašu je ljetos skinut zastupnički imunitet, pa je suđenje – četvrt stoljeća nakon počinjenih ratnih zločina nad osječkim Srbima – moglo ponovno početi. Nastavak rasprave, doznaje tportal od Glavaševa branitelja Veljka Miljevića, zakazan je za 16. listopada u 9.30 sati.

Izvor: tportal

Komentari

Komentari

Društvo

Zbog islamskog radikalizma u BiH, zabrinuta obavještajna služba Njemačke

Objavljeno

- datum

Njemačka sigurnosno-obavještajna agencija BND sve se više fokusira na Balkan, a posebice na muslimansku “većinu” BiH, jer je sve više zabrinuta islamističkim tendencijama u ovoj državi, piše njemački list “Berliner Zeitung” pozivajući se na visoke izvore u BND-u, a čiji tekst prenose svjetski mediji.

Tumačenje islama

Već generacijama muslimansko stanovništvo u multietničkoj BiH pridržava se vrlo liberalnoga tumačenja islama, što je, po njima, bila tendencija u vrijeme bivše Jugoslavije. No nakon rata i vjerskih podjela koje su nastale raspadom socijalističke države u 1990-ima, i utjecaj religije sve više raste. List navodi općepoznatu činjenicu kako su tijekom rata dobrovoljci iz raznih zemalja bliskoistočne zemlje otputovali na Balkan kako bi udružili snage s muslimanskim Bošnjacima, prenosi Večernji list

Mnogima od njih su nakon rata izdane bh. putovnice i nastavili su regrutirati mlade ljude za vjersku borbu. Spominju da su Saudijska Arabija i ostale Zaljevske zemlje uložile mnogo novca kako bi potaknule mnogo strože, vehabijsko učenje sunitskoga islama u bh. društvu. Saudijske dobrotvorne organizacije također su prenosile sredstva za izgradnju bogoslužja, uključujući džamiju kralja Fahda u Sarajevu, najveću na Balkanu, u kojoj dominiraju vehabije.

Konstatiraju kako su stotine ljudi iz BiH putovale na Bliski istok kako bi se pridružile džihadističkim snagama posljednjih godina, a bilo je i sličnih slučajeva koji su prijavljivani u drugim balkanskim državama, Kosovu i Albaniji, u kojima dominiraju muslimani. Prema balkanskim medijima, rat u Siriji privukao je brojne branitelje iz jugoslavenskih ratova koji su se borili kao plaćenici.

Obavještajne službe

BND surađuje s drugim obavještajnim službama u svojim aktivnostima vezanim uz Balkan. Prije nekoliko tjedana čelnik BND-a Bruno Kahl opisao je BiH i nekoliko bivših jugoslavenskih zemalja kao potencijalno “krhke države” – navodi list “Berliner Zeitung” pozivajući se na izvore u njemačkoj sigurnosno-obavještajnoj službi.

Spomenimo da se velika politička i medijska bura podigla kad je objavljena informacija kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika u BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.

Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s RH. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika i ističući kako je Islamska država ideal kojem treba težiti.

Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu te se moraju pridržavati strogih vjerskih pravila.

Hrvatske službe posebnu pozornost poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju preko interneta – donosi Kamenjar.com.

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

ISUSOVO PROROČANSTVO: ‘Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska, tada znajte da se približilo opustošenje njegovo!’

Objavljeno

- datum

Trump najavio priznanje Jeruzalema kao glavnog izraelskog grada i izazvao gnjev Arapa, teroristički napad dogodio se u Jeruzalemu odmah nakon Trumpove najave i sva geopolitička situacija ide prema ostvarenju Isusova proroštva o vrhuncu posljednjeg vremena. (više…)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Glavašević ‘likuje’ zbog rastrganog plakata za generala Praljka

Objavljeno

- datum

Plakat za Praljka koji se posljednjih dana nalazio na Trgu Josipa bana Jelačića u Zagrebu je rastrgan. Svijeće još uvijek stoje.

Plakat na Jelačićevom trgu za Sobodana Praljka razderan je. Fotografiju na kojoj se to vidi objavio je na Twitteru SDP-ov saborski zastupnik Bojan Glavašević.

U opisu fotografije napisao je: ”Izgleda da su građani imali komunalnu akciju”.

Čini se kako je Glavašević prilično zadovoljan, iako je iznimno čudno da je plakat rastrgan vrlo brzo nakon njegovog poziva na ‘ukidanje oltara’ generalu Praljku s Trga u Zagrebu.


Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak
Najave

Facebook

Popularno

Copyright © 2017 Croative.net.