Connect with us

Društvo

OSTAT ĆE BEZ ZEMUNA: Zlokobna Dodikova izjava o stvaranju Velike Srbije

Objavljeno

- datum

 HASANBEGOVIĆ U BUJICI    Prvi gost nove sezone Bujice urednika i voditelja Velimira Bujanca na Z1 i još 9 televizija bio je čelnik stranke Neovisni za Hrvatsku, saborski i gradski zastupnik – dr. Zlatko Hasanbegović. Pomalo iznenađujuće, Hasanbegović u cijeloj emisiji uopće nije spominjao Tita, što je primijetio i sam voditelj na kraju Bujice. Započeli su s aferom Agrokor…
  
“Agrokor je priča o dubokoj državi koja je nadjačala službenu državu, a demontaža duboke države prvorazredni je političko-nacionalni i društveni cilj. Po njenoj demontaži ocjenjivat će se politički akteri”, rekao je na otvorenju nove sezone Bujice Hasanbegović.

“Početak svake rasprave o Agrokoru treba biti osvješćivanje te državno-političke i poslovne simbioze koja je stajala u pozadini megalomanskog rasta Agrokora i u kojoj su Vlada i monetarna vlast nastupali kao vrsta Agrokorovog servisa. Utjecajni ministri po završetku karijere završavali su u Agrokoru i obrnuto – i ne samo ministri. Dvije glavne stranke izmjenjivale su se na vlasti, a postojala je treća stranka koju bi kolokvijalno mogli nazvati Konzum stranka, koja je u poslovnom smislu imala veći utjecaj od vladajućih stranaka”, rekao je bez dlake na jeziku politički tajnik Neovisnih za Hrvatsku.

Todorićev reket

“Sunovrat Agrokora koji je u svom dosadašnjem obliku došao svom kraju je logičan i predvidljiv epilog megalomanskog poslovnog projekta koji se odvijao u simbiozi nominalno privatnih interesa i političko-državne intervencije koja je pogodovala tom privatnom interesu koji je sam po sebi bio prepreka istinskom privatnom poduzetništvu”, nastavio je Hasanbegović i dodao:

“Model je bio ovakav: ‘Ako se želite baviti privatnim poduzetništvom, a nemate političko-državnu zaštitu, plaćat ćete oblik reketa, postat ćete dobavljač Agrokora. Proizvode ćete prodati mimo cijena tržišne logike, a plaćat će vam se u protuzakonitim rokovima koje je određivao sam gospodin Todorić!”

U sjeni Agrokora – zlokobna Dodikova izjava o stvaranju Velike Srbije

Jedna od bitnih činjenica u farsi Agrokor pojava je ruskih državnih kreditora, smatra Hasanbegović, što ukazuje na to da je drama dobila i geopolitičku pozadinu.

“Svakom pametnom jasno je da je pojava Rusa ukazala i na ruski državni geopolitički interes na ovom prostoru koji nije uvijek nužno podudaran s hrvatskim interesima. U sjeni Agrokora jučer smo čuli zlokobnu izjavu Milorada Dodika, kojemu je ruska politika tutor, a to je da je spajanje Republike Srbije i “Republike Srpske” dugoročni strateški projekt. To znači da određeni krugovi još nisu odustali od stvaranja velike Srbije na par desetaka kilometara od Zagreba!”

“Pravi arhitekti lex Agrokora nisu bili u Mostu, ovo je farsa Martine Dalić, Škegrine nekadašnje pomoćnice i ministrice financija u Vladi Jadranke Kosor te Ivice Todorića koji pokušava uljepšati sliku argumentacijama za malu djecu”, konstatirao je gost Bujice ustvrdivši da “sve više izbija interes mešetarsko-lešinarskih elemenata”.

O povjerenstvu – zar će Maras i Grčić istraživati sami sebe?!

“Parlamentarno povjerenstvo u razvijenim demokracijama prvorazredni je instrument bilo kakve istrage”, bio je jasan Hasanbegović, ali po njegovu mišljenju – u ovoj aferi to nije slučaj.

“Načelno nemam ništa protiv formiranja povjerenstva za Agrokor, mogao bih potpisati sve SDP-ove argumente kada ne bi znali tko sve stoji iza toga, a to je politička kasta bez obzira na pripadnost dvjema velikim stranakma. Ne trebamo imati iluziju da bi istragu trebali provesti oni ljudi koji bi istraživali sami sebe! Gordan Maras trebao bi biti jedan od predmeta istrage povjerenstva, njegova uloga kao ministra i u HBOR-u. Nije samo on apologet Todorića kroz desetljeća, sjetimo se gospodina Grčića koji je na početku krize apelirao na medije da se ne piše o problemu Agrokora jer bi to moglo imati negativne posljedice! To je razlog naše skepse prema povjerenstvu. Ako dođe do njegovog formiranja, u njega bi ušli HDZ, SDP, a svi ostali bi možda dobili eventualno jednog predstavnika. Siguran sam da bi nam onemogućili pravi rad unutar povjerenstva, a mi ne želimo biti vrsta dekora u demagoškoj egzibiciji nesposobnih i korumpiranih političara,“ poslao je izravnu poruku političkim oponentima i u SDP-u i u HDZ-u.

Slučaj Agrokor mora imati pravosudni epilog, ustvrdio je i dodao: “U jednom trenutku moći će se očekivati uhićenje Todorića, ali zbog nečijeg političkog rejtinga, a ne da se ustanovi konkretna pravna odgovornost. Sjetimo se samo Sanaderovog slučaja i kako je sve to završilo!”

Odgovarajući na upit da Hrvatsku već godinama vode diplomati, a posvađani smo sa svim susjedima (uz opasku da je jedino razumljiva svađa s Beogradom) Hasanbegović je rekao da je filozofija Andreja Plenkovića ustrajanje na političkoj stabilnosti koja je svrha sama sebi, a ne boljitku naroda.

“To je apolitička filozofija, neprestano održavanje statusa quo, pretvaranje politike u tehnologiju vladanja zbog vladanja, bez ikakvog dugoročnog cilja, što je već viđeno u otuđenim bruxelleskim mjestima moć…”

Plenkoviću prijeti farsa – ratifikacijom Istanbulske konvencije izgubio bi se demokršćanski identitet!

Dr. Hasanbegović jasno se usprotivio uvođenju rodne ideologije i Istanbulskoj konvenciji. Uvod je bila svađa s, kako je voditelj Bujanec naziva, Radojkom Borić u zagrebačkoj Gradskoj skupštini kojoj je poručio: “Osobo Borić, no pasaran! Zanimljivo je da je Borić spomenula 25. studenog kao datum kada bi Sabor trebao ratificirati konvenciju, premda to nije službeno najavljeno”.

“Rodna pseudoideologija suprotstavljena je antropologiji, vjerskom i civilizacijskom iskustvu, ali je suprotstavljena i svim znanstvenim i biološkim argumentima. U Hrvatsku je počela penetrirati 2004., za vrijeme Sanaderove Vlade kada su pojedini elementi ideologije unešeni u zakonodavstvo, a ratifikacija Istanbulske konvencije trebala bi biti njezina kruna. Predigra za to bila je rasprava u Gradskoj skupštini kada su stanovite stručne službe bile nestrpljive pa su sve elemente rodne ideogije uvele u Strategiju razvitka Grada Zagreba gdje joj nije mjesto. Ovdje jasno poručujem – Neovisni za Hrvatsku nikada neće prihvatiti Istanbulsku konvenciju i uvijek će biti protiv rodne ideologije! Radi Borić sam rekao da nametanje te pseudoideologije neće proći. Poznavajući modus operandi gospodina Plenkovića, ratifikaciju će odgoditi koliko može jer bi se time demokršćanski identitet koji voli isticati tek folklorno, pretvorio u potpunu farsu.”

O HOS-ovoj ploči: Birači HDZ-a ne žele da njihova sudbina ovisi o Pupovcu i Štromaru!

Emisija se očekivano bavila i premještanjem ploče poginoj 11-orici HOS-ovaca iz Jasenovca u Novsku.

“Birači će odlučiti koliko je taj potez naštetio HDZ-u, ali to je tipičan primjer kalkulantske politike i izbjegavanje donošenja jasnih političkih odluka. Epilog te priče bio je bizaran! Time je pronađeno palijativno rješenje, a stvarni epilog tek iščekujemo. Čekamo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, iako je potpuno jasno da zbog njegova sastava neće biti donešene baš nikakve jasne odluke… Zapravo, čekamo što će reći gospoda Pupovac i Štromar kao ključni politički čimbenici na kojima počiva većina, a kojima je to instrument za ostvarivanje drugih ciljeva. S druge strane, HDZ-ovi birači ne žele da njihova sudbina ovisi o Miloradu Pupovcu. Ovo je vrsta političkog reketa i o tome ovisi krhka većina, uz naravno – Sauchu, kao svojevrsni moralni stup koalicije”, našalio se dr. Hasanbegović.

Za referendumsku inicijativu kojom se traži promjena načina izbora predstavnika nacionalnih manjina u Sabor, rekao je da to pitanje treba povezati s potrebom korjenite reforme cijelog izbornog sustava.

“Ovo je samo jedna od anomalija u političkom sustavu. To nije protumanjinska kampanja, jer ovakav model ne postoji ni u jednoj jedinoj zemlji svijeta! Sustav je postao opterećenje i za same manjine, a reforma je potrebna kako bi u Hrvatskom saboru sjedili istinski predstavnici naroda.”

Jokić je bio estradna figura, opasni su ostaci HNS-a!

Kritizirao je potez ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je iz lektire izbacila knjigu Stjepana Tomaša ‘Moj tata spava s anđelima’, jedne od rijetkih koja afirmativno govori o Domovinskom ratu.

“Jedno od ključnih iskušenja za ovu Vladu je da je ono što je ostalo od HNS-a osim graditeljstva i stanovitih uprava, preuzelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što može imati dalekosežne posljedice, a vezano je za nastavak kurikularne reforme, koja je, usprkos istinskoj potrebi za reformu, iskorištena za promicanje određenih ideologija suprotnih hrvatskoj predaji. Ta ideja začeta je za vrijeme Zorana Milanovića koji je projekt dodijelio Borisu Jokiću kao estradnoj figuri što je trebalo sakriti istinske interese. Sada se stari akteri vraćaju u igru i pokušavaju ostvariti svoje interese, uz Plenkovićevo odobrenje“, zaključio je Hasanbegović u prvoj ovosezonskoj Bujici.

Komentari

Komentari

Društvo

Don Josip Mužić: Hrvatski mediji su okupatorski, psihološki razaraju narod!

Objavljeno

- datum

 IMPRESIVNO!    Upoznajte svećenika koji je hrabro istupio u obranu Isusa Krista!

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, čudesan znak 

Don Josip Mužić koji je izazvao reakcije u Hrvatskoj jer se zamislite usudio reći da hrvatski svećenici trebaju po svojoj savjesti zabraniti Pričest (dakle Tijelo i Krv Kristovu) političarima koji javno zagovaraju i promiču ubojstvo čovjeka u svakom smislu, nije bilo tko, odnosno nije svećenik kojeg mediji mogu diskreditirati kao neukog. To je svećenik impresivne biografije, nevjerojatno obrazovani svećenik, profesor i doktor, docent koji je zaređen za svećenika od strane svetog Pape Ivana Pavla II.

>> Splitski svecenik i profesor dr. Josip Mužic: “Tko je glasovao za ratifikaciju IK, ne smije pristupati pricesti”

Nedavno je dao intervju za radiopostaju Mir Međugorje gdje je prilično snažno raskrinkao – Rat protiv čovjeka, govorio je o izdajnicima hrvatske, medijima, eugenici koja se trenutno odvija, Antikristu i antikristima, masoneriji, te mnogim gnjusobama koje Zli i njegovi podanici čine u svijetu, ali i Hrvatima, te upozorio da bi svećenici kao i laici trebali biti principijelni, čuvati nauk crkve te se ne dodvoravati se svijetu (grijehu).

>> ODGOVOR prof. dr. don JOSIPA MUŽICA biskupu UZINICU? Pojašnjenje pojašnjenja

Političare koji promoviraju pobačaj usporedio je sa sotonistima.

Voditelj ga je upitao: Što ako vam predstavnici vlasti dođu s vama razgovarati o problemu pobačaja.

Nemam ja što razgovarati. To je kao da mi dođe sotonist i traži ekumenizam. Kakav ekumenizam sa sotonističkom crkvom? – izravan je bio don Mužić.

>> DR. MUŽIĆ U ZADRU: U svijetu se godišnje izvrši oko 53 milijuna pobacaja

Otkad sam se vratio u Hrvatsku bojkotiram sve hrvatske medije jer smatram da su to okupatorski mediji, rekao je također don Mužić i nastavio: U smislu da ne žele dobro svom narodu i da uništavaju taj narod psihološki. Da bi očuvao svoju psihološku ravnotežu postim od dnevnika, od radija, gledam samo portale i ako mi dođe novina, prolistam je, ali ne želim potrošiti ni centu i podržavati neprijatelje Hrvatske.

Složio se da je izvještavanje masovnih medija s prosvjeda protiv Istanbulske konvencije u Zagrebi bilo – bolesno, te objasnio: Mi smo za vrijeme komunizma znali da smo pod tuđinskim jarmom bezbožne komunističke ideologije, a danas dopuštamo da nas mantaju i vuku za nos u ime hrvatstva i demokršćanstva. To su sve floskule, nikakvog sadržaja ni pokrića, to su uglavnom prodani ljudi, prodane duše i izdajice. Ako dopuštamo da nas oni truju i našu djecu nemamo šanse opstati, oni će nas ubit psihički – rekao je don Mužić.

>> NA HTV-u: ‘Rat protiv covjeka’ – razgovor s don Jozom Mužićem

Također osvrnuo se na evangelizaciju naših političara te rekao da još uvijek vrijedi ona da kao kršćani moramo ljubiti i ateiste ali također moramo osuđivati izdaju i boriti se protiv izdaje jer to uništava naš narod. Upozorio je da nije sad važno pitanje evangelizacije prema takvim ljudima nego je urgentnije pitanje kako sačuvati one zdrave snage koje mi imamo. Tko se njima bavi? Zašto bi se mi bavili onima koji su svojevoljno izašli iz Crkve i rade sustavno protiv Crkve? Moramo mi moliti za njihovo obraćenje ali ako ne pozabavimo sa zdravim ljudima koji su još tu izgubit ćemo i to i neće nas više biti’, rekao je i dodao: moramo se posvetiti zdravim ljudima kojima je vjera na srcu i njima dat prve redove a ne drugima, aludirajući na političare koji promiču grijeh i uredno dobivaju prve redove u hrvatskim crkvama.

Poslušajte izvrstan intervju s don Josipom Mužićem i saznajte kako ovaj hrabri svećenik razmišlja:

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige dr. Mužića ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, cudesan znak 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Profesor Gjidara na tribini Hrvatske udruge Benedikt: “Francuska nikad neće pristati na federalnu Europu!”

Objavljeno

- datum

U petak, 14. rujna pred gotovo punom dvoranom Dominikanskog samostana u Splitu održana je tribina pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata” u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt.

Na tribini su, neposredno nakon završetka znanstvenog simpozija na splitskom sveučilištu Hrvatsko-francuski upravno-pravni dani, sudjelovali profesor emeritus s francuskog sveučilišta Paris II, Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, koji su zajedno inicirali i utemeljili ovaj stručno-znanstveni simpozij. Razgovor je moderirao politički komentator i publicist Marko Ljubić.

U ime organizatora tribinu je otvorio prigodnim pozdravnim riječima predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Vide Popović, koji je predstavio sudionike tribine, profesora Gjidaru i dr. Šimca te Marka Ljubića.

Nekoliko je iznimno važnih naglasaka publika mogla čuti u tome nadasve zanimljivom i sadržajnom razgovoru s dvojicom vrhunskih intelektualaca međunarodnog ugleda, koje na žalost izvan najužih stručnih, znanstvenih i intelektualnih krugova hrvatska najšira javnost rijetko ili gotovo nikada nema prigodu čuti. Nakon uvodnih pitanja Marka Ljubića o upravo završenim francusko-hrvatskim upravno-pravnim danima, koje su i profesor Gjidara i dr. Šimac komentirali od samoga razvoja prvotne ideje, iznoseći čitav niz nerazumijevanja, ignoriranja, zatim razvojnih nesporazuma, prvenstveno u okviru zagrebačkog sveučilišta, pa do mišljenja o aktualnoj znanstveno-stručnoj razini simpozija u Splitu, tijek razgovora usmjeren je u raspravu o samoj biti pojma država, izbornom i političkom sustavu, suverenitetu država u okvirima međunarodnih asocijacija, do identiteta naroda i same Europe.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su, na pitanje o smislu države i smislu povijesnih žrtava za vlastitu državu, jasno istakli, da su usprkos vrhunskim društvenim i akademskim, time i egzistencijalnim pozicijama u Francuskoj, naglašavajući da je sveučilište Paris II na kojemu uživaju vrhunski status, apsolutno najbolje pravno sveučilište u Francuskoj i među najboljima u Europi, snažno podupirali, često i uz rizike nerazumijevanja okoline, proces stvaranja hrvatske države. Na pitanje voditelja zašto, oba su istakli da je to temeljno pitanje identiteta, da je stoga to i temeljno moralno pitanje svakoga Hrvata, da im je potreba afirmacije osobnog identiteta bila važnija od statusnih privilegija, da identitet nije moguće sačuvati i afirmirati bez nacionalne države, te da je pravo na upravljanje vlastitom slobodom u punini, temeljni smisao i svrha postojanja države. Time su i jasno odgovorili da se država ne smije identificirati samo s materijalnim vrijednostima, što se u Hrvatskoj često s anacionalnih političkih pozicija pokušava nametnuti. Jasno su naglasili i profesor Gjidara i dr. Šimac nužan racionalan respekt prema materijalnim resursima naroda i društva, bez kojih se ne može ostvariti uspješna afirmacija nacionalnog identiteta, ali s kategoričkih polazišta da u temeljima postojanja države mora biti pitanje identifikacije naroda i prirodnog prava na upravljanje svim narodnim potencijalima, nematerijalnim i onim materijalnim. Iz razgovora o tom temeljnom polazištu postojanja samostalne nacionalne države, profesor Gjidara je posebno apostrofirao ostvarivanje političkih prava svakoga državljanina, ističući da je vrhunski demokratski uzor što veća politička participacija državljana bez obzira na mjesto prebivališta ili življenja, u odlučivanju o nacionalnim politikama u Saboru, pa mu je stoga nevjerojatno da aktualna hrvatska Vlada ne namjerava omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje državljanima izvan Hrvatske, čak i usprkos zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su istaknuli da bi to država morala uvesti radi jačanja državne legitimnosti i razvoja demokratskih standarda, bez obzira na stavove i zahtjeve bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer se, kako su istaknuli, radi o temeljnom interesu svake dobre države.

Dr Šimac je naglasio u kontekstu razgovora o biti države, osvrćući se na postavljeno pitanje o smislu osobnog zalaganja za samostalnu državu hrvatskog naroda, te umjetnu dvojbu između identitetskih i tzv. materijalnih ciljeva, da je upravo zbog toga,  zbog ostvarivanja vrhunskih materijalnih ciljeva radi afirmacije identitetskih ciljeva, što čini po njegovim riječima neraskidivu ciljanu cjelinu, iznimno bitno kako se upravlja državom. Naglasio je da se u Hrvatskoj već kronično zanemaruju znanje i uvažavanje struke i znanosti u upravljanju državom te da s toga imamo sve više problema u svim sferama društva. “Primjena vrhunskih znanja je ključno pitanje u današnjoj Hrvatskoj, jer iz upravljanja državom zapravo se razvijaju i očituju sve slabosti hrvatskoga društva.”, naglasio je dr. Šimac, a profesor Gjidara je apostrofirao upravno pravo kao temeljnu znanost bez koje je nezamislivo uspješno i dobro upravljati državom i društvom.

U tom kontekstu razgovor je išao prema dva nužna pitanja – o ostvarivanju političkih prava hrvatskog naroda u cjelini i gledajući pojedinačno, s pozicija državljana, te o korištenju znanja u upravljanju državom, s konačnim osvrtom na ulogu hrvatskih sveučilišta i akademske zajednice u donošenju i kreiranju nacionalnih politika. Voditelj je upravo ta pitanja potencirao naglašavajući nepostojanje jednoga elitnog nacionalnog strateškog instituta s najumnijim Hrvatima iz cijeloga svijeta, ali i s najboljim umovima uopće, koji bi bio izvorište potrebnih i konkurentnih znanja nacionalnim politikama. Potencirajući pitanja ostvarivanja izbornog i političkog prava državljana voditelj se referirao na znanstvene radove profesora Gjidare o izbornom i političkom pravu te znanstvene i stručne radove dr. Šimca o pitanjima tzv. političkog predstavništva.

I jedan i drugi su istakli vrlo ozbiljne nedostatke hrvatskog izbornog i političkog sustava, potpuno neodrživu situaciju da milijuni Hrvata izvan Hrvatske ne mogu ostvariti svoja temeljna politička prava te da je neodrživa činjenica da im je ustavno čak ograničena politička ravnopravnost s državljanima koji žive u Hrvatskoj. Dr. Šimac se vrlo oštro osvrnuo na neznanstvenu, necivilizacijsku i karikaturalnu formu tzv. poreznog obveznika u raspravama o izbornom i političkom pravu, s upozorenjem da takva kategorija ne postoji u politološkoj znanosti o političkim pravima, te da je to vrlo opasan pokušaj slabljenja samih temelja državne legitimnosti. Istaknuo je da je neodrživo da se u zakonodavnom domu hrvatskog naroda zastupnici ponašaju kao zastupnici regija, nekakvih interesnih grupa, manjina, predstavnici svojih, kako je rekao, lokalnih sredina, općina i gradova, s naglaskom da u Saboru svaki zastupnik mora predstavljati ukupan hrvatski narod, sve državljane bez obzira gdje živi i da je to temeljna zadaća zakonodavnog doma i svakoga njegovog člana.

S tim u svezi, voditelj je potencirao pitanje modela izbornoga sustava i načina izbora zastupnika, naglasivši da je pri ovakvom izbornom modelu s deset plus dvije izborne jedinice, zastupnik temeljem izborne odgovornosti prema onima koji ga biraju zapravo nužno usmjeren na zastupanje separatnih interesa nasuprot svenacionalnih, ističući čak i one antagonizirane kao u slučaju Pupovca i politike manjine, koja njega bira u Sabor. I dr. Šimac i profesor Gjidara su izričito zastupali s uvjerljivom znanstvenom, pravnom i politološkom argumentacijom, nužnost kreiranja izbornog modela koji će osigurati nacionalnu odgovornost zastupnika i stvaranje pretpostavki za kreiranja nacionalnih politika u interesu svih državljana Republike Hrvatske.

S tim u svezi profesor Gjidara je jasno naglasio svoju već publiciranu tvrdnju u znanstvenim radovima, iznesenu kroz pitanje jesu li Hrvati izvan Hrvatske ranjiva skupina prema praksi suda za ljudska prava u Strasbourgu, stavljajući to u kontekst pitanja o presudi suda u Muenchenu Perkoviću i Mustaću i prirodi osuđenog režima, da Republika Hrvatska mora sve učiniti kako bi se institucionaliziralo političko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske i omogućilo im se prije svega kroz izborni sustav pravo potpune participacije u državnim politikama. Dr. Šimac je naglasio da njega ne zanima jedan ili tri preferencijalna prava, da je to kozmetika, te da on kao državljanin sa sviješću o svojim političkim pravima želi odlučivati o svakom zastupniku u Hrvatskom saboru. To je smisao pune demokracije u jednoj nacionalnoj državi, zaključio je dr. Šimac.

Profesor Gjidara je s tim u vezi, a u okviru pitanja o načinu donošenja najviših državnih odluka i kreiranju nacionalnih politika, snažno naglasio, navodeći nevjerojatne primjere iz osobnoga iskustva s hrvatskim sveučilišnim profesorima, pojam lojalnosti prema državi i narodu, kao civilizacijsku paradigmu, ali i standard obveznosti. Nazočnima je ispričao prispodobu s jednim zagrebačkim kolegom, kome je isticao lojalnost kao nužnu formu obveznosti i u konačnici pitanje osobnog morala, a koji mu je obveznost pokušavao tumačiti kao odnos znanstvenika i fakulteta na kojemu radi. “Taj čovjek uopće ne shvaća da njemu plaću samo prosljeđuje fakultet, on ne shvaća da ga plaća hrvatska država i da je njegova lojalnost prvenstveno određena obvezom prema hrvatskom narodu i državi, a ne prema fakultetu.”, rekao je profesor Gjidara. S tom prispodobom zapravo je uz dodatna objašnjenja i navodeći primjere iz osobnog iskustva iz Francuske, snažno upozorio na nevjerojatne činjenice da profesori s hrvatskih sveučilišta izravno sudjeluju u međunarodnim destrukcijama i klevetanju hrvatskoga naroda. I Gjidara i Šimac su istakli da je to činjenica koju ne bi tolerirala ni jedna moderna demokratska država.

U razgovoru, pitanjima koja je potencirao voditelj razgovora, a kasnije i kroz čitav niz pitanja sudionika tribine iz publike, valja istaknuti kategoričan, pomalo iznenađujući stav, profesora Gjidare da Francuska nikada neće pristati na federalni koncept Europske unije koji zastupa Njemačka. Iznenađujući zbog javne percepcije u Hrvatskoj, da su Macron i Merkel zapravo nositelji te ideje. I Gjidara i Šimac su jasno istakli da Europska unija ne može opstati bez uvažavanja suvereniteta nacionalnih država, a na eksplicitno pitanje voditelja može li Europa, a u okviru nje i Hrvatska kao država opstati bez kršćanske kralježnice, i dr. Šimac i profesor Gjidara su jasno naznačili da nitko i ništa ne može opstati bez uvažavanja svoga istinskog identiteta, pri čemu je dr. Šimac istaknuo snažnu kršćansku poziciju Roberta Schumanna, kao utemeljitelja suvremene Europske unije. Bilo je tu čitav niz zanimljivih detalja i informacija koje sudionici nisu imali prigode nikada čuti niti pročitati u hrvatskim medijima, primjerice da Sud Europske unije u Luksemburgu rješenja i sve procese vodi isključivo na francuskom jeziku, pa da je imperativ svih studija europskog prava, koje je upravo Gjidara bio ustanovio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a koji su prestali postojati na žalost, frankoponska upravna i pravna tradicija, vrhunsko poznavanje francuskog jezika, pri čemu je istaknuo još jedan paradoks suvremene Hrvatske da je dr. Siniša Rodin, hrvatski predstavnik u tom sudu europsko pravo završio u SAD-u na engleskom jeziku!? Gjidara je tu činjenicu iznio kako bi ilustrirao model upravljanja hrvatskom državom, improvizaciju i nužne loše rezultate u svim oblastima, gdje se u samome sustavu zanemaruju temeljna znanja i racionalna i znanstvena polazišta. Valja svakako naglasiti, prvenstveno zbog potencijalnog interesa javnosti sklone osobnu znatiželju usmjeravati prema imenima ljudi, da je profesor Gjidara na voditeljevo pitanje o očitoj podcjenjenosti upravnog prava u Hrvatskoj, koje se gotovo ni ne spominje u javnom i akademskom diskursu, naglasio da je to pravo apsolutno najvažnije za upravljanje državom te da je u Hrvatskoj otac Vesne Pusić, pokojni akademik Eugen Pusić „grobar“ upravno-pravne znanosti i struke.

Tijekom jedno i pol satnog razgovora, s voditeljem i publikom, profesor Gjidara i dr. Šimac istaknuli su čitav niz iznimno zanimljivih činjenica, stavova i iskustava te usvojenih znanstvenih uporišta o najbitnijim aspektima hrvatske državne realnosti, koje je publika rijetko kad i gdje imala prilike čuti pa su i pitanjima, a pogotovo nakon tribine sudionici s neskrivenim zadovoljstvom zahvaljivali organizatoru, a pogotovo gostima na, kako su isticali svi od reda, rijetko kvalitetnom i sadržajnom razgovoru i događaju.

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Pantovčak: INICIJATIVA TRIJU MORA IDE SNAŽNO NAPRIJED i konačno dokazala da nije protiv EU-a

Objavljeno

- datum

Inicijativa triju mora kojoj je cilj jače povezivanje srednjoeuropskog prostora dobila je puni zamah i konačno dokazala da nije protiv EU-a, Njemačke ni Rusije, niti da je američki trojanski konj, rekli su izvori iz Ureda predsjednice uoči trećeg summita inicijative idući tjedan u Bukureštu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje u ponedjeljak i utorak u glavnom gradu Rumunjske na sastanku na vrhu Inicijative triju mora, neformalne političke platforme o kojoj je ideju prvi put iznijela 2015., a vrlo brzo priključio se i poljski predsjednik Andrzej Duda, izabran upravo te godine, te se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog, povezivanja država Jadrana, Baltika i Crnog mora percipira kao hrvatsko-poljska inicijativa.

Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah.

Stoga se sada bukureštanski sastanak na vrhu može fokusirati na konkretnu provedbu projekata na polju prometne, energetske i digitalne interkonekcije. Cilj je da se s političke dimenzije inicijativa prenese na implementaciju projekata, naglašavaju u Zagrebu.

“Inicijativa je od 2015. do danas dobila zamah. Sada smo došli do toga da je uspješno odgovoreno na neka tumačenja da je riječ o protunjemačkoj i proturuskoj inicijativi odnosno američkom trojanskom konju.  Od starta smo naglašavali da ova inicijativa nije usmjerena ni protiv koga”, istaknuto je na Pantovčaku uoči skupa u Bukureštu…

Prije svega, “Inicijativa se u Bruxellesu sve više doživljava kao nešto što doprinosi europskom jedinstvu”, naglašavaju izvori iz predsjedničina ureda, te dodaju da je najbolja potvrda te činjenice dolazak u Bukurešt predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma koja okuplja 12 zemalja Jadrana, Baltika i Crnog mora – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Poboljšanje infrastrukturnih veza tih zemalja ključni je uvjet za izgradnju prostora stabilnosti i napretka, što onda može dodatno pridonijeti i EU-u.

Drugi veliki pomak, kažu na Pantovčaku, je predstavljanje ove inicijative u Berlinu. “Njemačka je ovog ljeta izrazila interes uključiti se u inicijativu kao punopravna sudionica.

Na ovaj sastanak na vrhu dolazi kao ‘partnerska država’”, kazao je izvor, dodajući da će se naknadno vidjeti hoće li Njemačka biti uključena kao punopravna članica. Na sastanak u Bukurešt iz Berlina dolazi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass.

Dolazi i američki ministar energetike Rick Perry “što slijedi dugogodišnju liniju svih američkih administracija a to je da se europska, posebice energetska sigurnost, doživljava sastavnim dijelom američke nacionalne sigurnosti”, dodaju iz Ureda predsjednice.

Iako naglašavaju da inicijativa “nije američki trojanski konj”, priznaju da je dio analitičkih materijala koji su se pojavili kad se i kod nas konceptualizirala inicijativa izrađen u suradnji američkih, ali i – ističu – europskih think tankova.

Izvori naglašavaju da se ne radi, kao što se govorilo, ni o “sanitarnom kordonu” prema Rusiji, te podsjećaju da je i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila predstavljena ta platforma i predan mu katalog projekata, na što je on kazao da je Rusija otvorena za provedbu nekih projekata ako se slože članice.

I druge zemlje izražavaju interes za sudjelovanjem u inicijativi, kako one iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva tako i one iz Istočnog partnerstva.

“Inicijativa ostaje otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva ali je otvorena za partnerstvo sa zainteresiranim susjednim državama”, kazali su na Pantovčaku.

Tri ključna elementa sastanka na vrhu

U Bukureštu bi trebalo biti potpisano pismo namjere o utemeljenju zajedničkog fonda inicijative, te biti potvrđen popis od 40 konkretnih projekata – od kojih je Hrvatska priložila 11- na polju energetike, prometa i telekomunikacija.

Dok većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz sredstava Europske unije, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a, pojašnjeno je na Pantovčaku. Najavljuje se i snažna nazočnost europskih financijskih institucija – svoje su sudjelovanje najavili predsjednik EBRD-a i Europske investicijske banke.

Uz to, na ovom summitu trebao bi biti potpisan sporazum o suradnji gospodarskih komora zemalja Inicijative.

Hrvatska predstavlja 11 projekata

Od 40 projekata, Hrvatska je za treći summit u Bukureštu priložila 11 projekata na tri temeljna područja na kojima se inicijativa zasniva:  3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije, najavljeno je.

Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s hrvatskom vladom, naglašavaju na Pantovčaku. Ukupna vrijednost hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura.

Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura).

Na području digitalne komunikacije radi se o nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregatske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura).

Poslovni forum

Uz summit, u Bukureštu će se održati i poslovni forum koji će okupiti oko 600 sudionika, najviše iz zemlje domaćina, a iz Hrvatske će sudjelovati predstavnici Hrvatske gospodarske komore i nekoliko tvrtki.

Po otvaranju foruma u ponedjeljak održat će se predsjednički panel na kojemu će Kolinda Grabar-Kitarović održati govor na temu „Inicijativa triju mora u izazovnom međunarodnom kontekstu“.

“Forum bi trebao olakšati okupljanje predstavnika kompanija iz 12 zemalja inicijative, SAD-a, ostatka EU-a, zapadnog Balkana te zemalja Istočnog partnerstva. To će postati redoviti godišnji događaj”, kaže se u najavi skupa iz Bukurešta.

Hrvatska predsjednica u utorak će govoriti na plenarnoj sjednici summita pod nazivom „Inicijativa koja ostvaruje rezultate – ključni projekti iz područja energetike, transporta, digitalne povezanosti. 3SI kao pokretač kohezije i konvergencije EU i jačanja transatlantske veze“.

(Hina)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno