Connect with us

Magazin

NEVJEROJATNO OTKRIĆE NA PUSTOM RAJSKOM OTOKU NA KOJI JE AMERIKA BACILA 23 ATOMSKE BOMBE

Objavljeno

- datum

Koraljni greben Bikini, koji je dio Marshallovih Otoka u Mikroneziji, svojedobno je slovio za pravi mali raj, ali sve se promijenilo nakon što su Sjedinjene Američke Države u razdoblju od 1946. do 1958. godine na njega u sklopu testova nuklearnog programa bacile čak 23 atomske bombe.

Ipak, 70 godina poslije, znanstvenici s prestižnog sveučilišta Stanford otkrili su kako je morski život ispod grebena bogatiji nego ikad.

Naime, nakon nuklearne katastrofe, svih 167 stanovnika Bikinija preseljeno je na druge otoke, a čitavo područje proglašeno je opasnim.

– Nikada se nisu ispitivale posljedice radijacije na biljni i životinjski svijet duboko u moru. Ispostavilo se da su flora i fauna ispod Bikinija i više nego u dobrom stanju, za razliku od životinja u Černobilu, kod kojih su se poslije nuklearne katastrofe u Ukrajini razvile strašne deformacije i mutacije – rekao je profesor Steve Palumbi, a prenosi The Guardian.

Upravo je Palumbijev istraživački tim ispod i oko Bikinija, točno oko kratera gdje su pale atomske bombe, otkrio veličanstven životinjski svijet – od tuna i morskih pasa do mnogobrojnih kolonija rakova najpoznatijih pod imenom pustinjski lopov, koji se na obali hrane radioaktivnim plodovima kokosa…

, Image: 13826907, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy

Profimedia, Alamy

 

– I sam koraljni greben naočigled se povećava. Nevjerojatno je kako se ocean bori za opstanak, poslije svih strahota koje mu je čovječanstvo priuštilo – kaže profesor Palumbi.

Iako se priroda oporavlja od nuklearne katastrofe, otok i dalje nije siguran za ljude i ne zna se hoće li se na njemu ikada više moći živjeti.

Nekadašnji stanovnici Bikinija već su 1960-ih počeli masovno obolijevati od raka, uglavnom štitnjače, a mnogima je dijagnosticirana i leukemija.

Izvor: jutarnji.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Magazin

KAKO JE NASTALA KRAVATA

Objavljeno

- datum

Kravata, kao simbol uglađenosti i kultiviranosti, potječe od Hrvata. Naime, Hrvati su na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj “hrvatski stil” osvojio je probirljive Parižane i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio “a la Croate”!

Tako je kravata ušla u tadašnju gradsku modu i osvojila Europu i ostatak svijeta. Osim u francuskom i njemačkom, riječ kravata spominje se i u nekim drugim europskim jezicima.

Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću. Značenje pojma je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Stalne borbe protiv Turaka, učinile su od Hrvata vrlo cijenjene vojnike. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate – piše na ovoj stranici

Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju – zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.

Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. stoljeća: francuski kralj Louis XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.

Michelle i Stephen Crocker: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje. Američki tekstilac Jesse Langsdorf tkaninu reže na tri dijela te je ponovno šiva, što omogućuje lakše vezivanje i proizvodnju.

Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate; Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Hrvatski sabor je 2008. godine, 18. listopada proglasio Danom kravate. Od tada se Dan kravate i službeno slavi u Hrvatskoj i u nekim dijelovima svijeta.

Fotos s FB stranice World Cravat Day

Više:
Kako svezati kravatu

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) LOURDES, Francuska: Evo kako Hrvati slave ratne pobjede

Objavljeno

- datum

Kao što znamo, svake godine sredinom svibnja nalaze se zajedno, vojske većine europskih vojski u Lourdes-u, obraćajući se svojoj zaštitnici i majci Gospi Lourdskoj.

I Hrvati su tamo od 1993. te vrlo brzo postaju jedni od ključnih organizatora, a klapa Hrvatske ratne mornarice postaje jedan od zaštitnih znakova glazbenog dijela hodočašća.

Evo kako su Hrvati ove godine, u podzemnoj bazilici, koja može primiti 30 000 ljudi, obilježili ovo druženje u Bazilici svetog Pia X. Snimka sudionika Mladena Švađumovića i Ivanom Jakobovićem.

 

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) URNEBES! Antologijski interview s Rojsom i Spajićem

Objavljeno

- datum

Pogledajte legendarni razgovor Petra Vlahova s Rojsom i Stjepanom Spajićem. Eklatantni primjer anti-‘korektnog političkog govora’. Neki kažu … nema jačeg videa na internetu…!

Vlahov: “Što mislite o muškarcima metroseksualcima?

Spajić: “Što je to? Jel’ ga on ima od metra…?

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno