Connect with us

Vijesti

NATO naredio MORH-u da hitno izmjeri sve ceste, tunele i mostove

Objavljeno

- datum

Putin je sposoban puno brže prebaciti svoju vojnu tehniku i ljudstvo od NATO-a. Moramo brzo donijeti neke odluke kako bismo postigli barem istu brzinu kao on. Kakva je korist od najskuplje vojne tehnike kada je ne možemo prebaciti gdje nam je najpotrebnija? Treba nam vojni Schengen u Europi”, zavapio je prije nekoliko mjeseci zapovjednik američkih snaga u Europi general Ben Hodges.

On je bio šokiran administrativnim preprekama koje onemogućuju brzo prebacivanje vojnih snaga iz jedne članice NATO-a u drugu. “Moramo ispuniti gomilu papira da bismo prebacili vojnike i tehniku. Ne samo između dviju država nego i između regija unutar država. Vojnici nam i po sedam dana čekaju na granicama. Nema šanse da interventne snage NATO-a u Europi budu u roku od 24 sata prebačene na bilo koju točku u Europi.”

No, nije to jedini logistički problem NATO-a i Amerikanaca. Nedavno prebacivanje nekoliko stotina tenkova i borbenih vozila iz Njemačke u Poljsku pokazalo je da NATO nema točne podatke kojim mostovima u Njemačkoj mogu proći teška vojna vozila. Rute kretanja su mijenjanje u zadnji čas, kasnilo se s prebacivanjem snaga. Sve to je dodatno razljutilo Amerikance koji su od NATO-a i Europske unije zatražili hitno djelovanje.

Stisak SAD-a

Pritisak SAD-a je uspio te je jedna od glavnih tema ministarskog sastanka NATO-a ovog tjedna bila mobilnost vojnih snaga diljem Europe. Kako bi se ona osigurala, inicijativa ide u dva smjera. Članice Saveza moraju ažurirati podatke o stanju svoje kritične infrastrukture – prometnicama, željezničkim prugama, aerodromima. To je zapovjedništvu NATO-a potrebno kako bi moglo planirati najbrže i najsigurnije rute za prebacivanje snaga unutar Europe.

Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo obrane je još u rujnu krenulo u prikupljanje podataka te su preko Ministarstva prometa “za potrebe međunarodne vojne suradnje” od svih upravitelja autocesta u Hrvatskoj zatraženi podaci o dužini, širini mostova i vijadukata te njihovu geografskom položaju, kao i visini i širini tunela. Prema dostupnim informacijama, podaci o logističkim mogućnostima su zatraženi i od aerodromskih uprava te Hrvatskih željeznica.

 

Naši sugovornici tvrde da bi mostovi i vijadukti na našim autocestama bez problema izdržali prolaz konvoja tenkova i drugih teških vojnih vozila. Naime, takvi konvoji objektima prolaze s velikim međusobnim razmakom i malom brzinom te se ne stvaraju velike vibracije, a objekti su u mogućnosti podnijeti opterećenje i od nekoliko stotina tona. Odnosno, objekti bi mogli podnijeti opterećenje nekoliko tenkova Leopard, od kojih svaki težak 60 tona, ili nekoliko haubica PzH 2000 koja se prevozi na labudici.

Težina jedne haubice je 57 tona. Ranije je zbog male visine naplatnih kućica bio problem prolaz labudice s tenkom ili oklopnim vozilom. No to je riješeno uspostavom izvangabaritnog prolaza koji se nalazi u sklopu svake naplatne postaje. Prometni stručnjaci također smatraju da bi teške vojne konvoje podnijele i državne prometnice u Hrvatskoj, dok je nosivost državnih cesta ipak pod upitnikom. Prebacivanje vojnih vozila dosad je uglavnom kroz Hrvatsku išlo željeznicom, no ovi podaci poslužit će NATO-u da u budućnosti može prilikom prebacivanja vojnih snaga kopnom unutar Europe računati i na korištenje cestovne mreže u Hrvatskoj.

Bez papirologije

Drugi korak za realizaciju brže mobilnosti NATO snaga kroz Europu je uspostava “vojnog Schengena”. To je kolokvijalni naziv za ukidanje većine administrativnih barijera za prolazak vojnih snaga između članica NATO-a i Europske unije. Nakon što je taj model bez uvijanja zatražio zapovjednik američkih snaga u Europi, to isto je jučer diplomatskim rječnikom zatražio i američki ministar obrane James Mattis. Samo nekoliko sati nakon njegova traženja, oglasila se visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini koja je u ime Europske komisije najavila niz mjera koje će ukloniti prepreke kretanju vojne opreme i osoblja diljem EU i indirektno najavila uvođenje “vojnog Schengena”.

Naime, prema planu, do ožujka 2018. visoki predstavnik i Komisija predložit će državama članicama akcijski plan za jačanje vojne mobilnosti na usvajanje, što uključuje rješavanje pitanja carine, prijevoza opasnih tvari, nacionalnih procedura i drugih pravnih prepreka. Prema najavama, “vojni Schengen” bi se trebao riješiti novim europskim obrambenim sporazumom – Stalna strukturirana suradnja ili PESCO. Sporazum bi sljedeći tjedan trebalo potpisati 20 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska. Nositelji provedbe sporazuma su Njemačka i Francuska a, primjerice, Danska, Portugal i Malta još razmišljaju hoće li mu se pridružiti.

Prema najavama, jedno od područja koje bi sporazum trebao regulirati je i stvaranje vojne zone unutar EU za slobodno kretanje vojnika i opreme, temeljene na EU “schengenskoj zoni”. Na taj način Hrvatska bi mogla prije ući u vojni nego civilni Schengen.

Getty Images

BORBENI TENK M1 ABRAMS: Dužina 9,83 m, širina 3,66 m, visina 2,88 m, masa 63 tone

Izvor: jutarnji.hr

Komentari

Komentari

Vijesti

Slijepa Hrvatica gastarbajterica oduševila žiri u njemačkom showu: Poruka njenog oca rasplakala je cijeli studio

Objavljeno

- datum

Hrvatica sa švicarskom adresom, Bernarda Brunović, oduševila je svojim nastupom u njemačkom “The Voice-u”. 

Društvene mreže bruje o talentu ove mlade djevojke. 

Bernarda je slijepa od rođenja, a otkrila je i da iza sebe ima već 30 operacija – nijedna od njih nije pomogla pa danas nosi staklenu protezu na lijevome oku – javlja novi.ba.

“Kad mi je bilo 15 godina rekla sam da mi je dosta bolnica, lijekova i narkoza”, otkrila je na svom prvom nastupu Bernarda žiriju i publici. Tada je otpjevala pjesmu “I Heard It Through The Grapevine” i glatko zaradila četiri “da” za prolaz.

U nedjelju se pak “suprostavila” sunatjecateljici Lauri Neels. Djevojke su zajedno otpjevale Adeleinu pjesmu “Rolling in The Deep”, a iako su obje bile sjajne, nastup Hrvatice ostavio je sve bez teksta.

“Ona je čudo”, komentirali su na društvenim mrežama, a žiri je samo potvrdio da je oduševljenje shvatljivo – i njih je, kao struku, “dotukla” glasom.

Međutim, tek onda je uslijedio najemotivniji trenutak.

Kada je Bernarda sišla s pozornice dočekao ju je njen otac Željko i čvrsto zagrlio uz poruku “Znao sam da si najbolja”.

M.Skit.  foto: screenshot

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Daytonski sporazum

Objavljeno

- datum

Autor

Daytonski sporazum, naziv je mirovnoga dogovora o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995. godine.

Konferencija je održana od 1. do 21. studenog 1995. godine u bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Bosna i Hercegovina je podijeljena na Federaciju BiH i Republiku Srpsku, dva entiteta, uz tri konstitutivna naroda. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. godine. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je okončanje rata.

Važno je spomenuti da Daytonski sporazum u Bosni i Hercegovini nikada nije službeno ratificiran, iako on na neki način vrijedi kao Ustav te države, kao nešto što je tabu i čemu međunarodna zajednica ne da ni razgovarati, a kamoli dopustiti promjenu tog sporazuma, koji nikada nije objavljen u Službenom glasniku BiH. Dakako, kada međunarodnoj zajednici odgovara oni Daytonski sporazum primjenjuju na specifičan način, kako im odgovara, pa ga, prešutno, samoinicijativno, mijenjaju.

Sporazum je bio kočnica rata, ali kroz sljedećih 20 godina pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se i tumači na razne načine.

Daytonskim sporazumom legalizirano je etničko čišćenje u Republici Srpskoj, u kojoj je ubijeno ili protjerano oko 94 posto Hrvata.

Daytonski sporazum potpisan je pod strahovitim pritiskom i bez znanja građana BiH. Po važećem Ustavu države BiH jedino je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo pravo donijeti ”Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma, ali ono to nije nikada učinilo. Daytonski sporazum je čisti politički sporazum bez pravog temelja, donesen je pod pritiskom kakav nije zabilježen u novijoj povijesti Europe.

Ovlašteni tumač Daytonskog sporazuma je Ured visokog predstavnika što ukazuje da je BiH država pod protektoratom međunarodne zajednice koja je kriva što BiH nije postala pravna država. Međunarodna zajednica je preko Ureda visokog predstavnika mijenjala i tumačila Daytonski sporazum prema trenutnim političkim interesima i uvijek na štetu Hrvata u BiH. Međunarodna zajednica je dopustila da Hrvatima, konstitutivnom narodu u BiH, predstavnike u institucije države biraju pripadnici drugih naroda!

U kolovozu 2014. u Zastupničkom domu američkog Kongresa našla se rezolucija koja po prvi put na izravan način upozorava na gaženje političkih prava Hrvata i traži prevedeno rješenje koje će zaustaviti daljnje ponižavanje najmalobrojnijeg naroda. Rezoluciju je u proceduru uputila kongresnica Janice Hahn koja između ostalog ističe da se izbori u BiH ubuduće moraju odražavati pravo konstitutivnih naroda i ostalih birati svoje legalne predstavnike u institucijama, čime bi “tada predstavljali narode i građane u skladu s temeljnim odredbama Daytonskog sporazuma za razliku od sadašnje prakse u kojima je omogućeno da jedan konstitutivni narod bira predstavnike drugog konstitutivnog naroda, što vodi daljnjem ometanju političkih prilika u zemlji.”

Prije Daytonskog sporazuma, Srbi su kontrolirali oko 46% BiH, srpski je postotak narastao do 49% nakon Daytona. Hrvati su kontrolirali 26% BiH prije Daytona a nakon sporazuma kontroliraju samo 21% BiH. Bošnjaci su dobili najviše, njihov postotak se povećao od 28% prije Daytona do 30% te su uvelike poboljšali kvalitetu dobivene zemlje. Mirovni sporazum im je dao skoro cijelo Sarajevo, kao i neke bitne položaje u istočnoj Bosni i Hercegovini (npr. goraždanski koridor) dok su napustili tek nekoliko položaja na planini Ozren i u zapadnoj Bosni. Daytonski sporazum je izvrstan primjer međunarodne nepravde i kršenja ljudskih prava.

FOTO: Zemljovid podjele BIH po sporazumu, Daytonski sporazum-(wikipedija)

Zemljovid ustupaka u Daytonskom sporazumu/ Bih_dayton_sh

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Svjetski znastvenik, trn u oku ‘novog ateizma’ – dr John Lennox: Dawkins i njegovi nemaju ni dubine ni argumenata

Objavljeno

- datum

Autor

Johna Lennoxa zovu “najvažnijim kršćanskim apologetom suvremenog akademskog svijeta”. Polemizirao je uspješno sa svim značajnijim predstavnicima “Novog ateizma”, pokreta koji je posljednjih desetak godina kritizirao i napadao kršćanstvo sa stranica ili ekrana svih medija, stvarajući klimu u kojem je vrijeđanje vjernika postalo pitanje društvenog prestiža.

(više…)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno