Connect with us

Sci/Tech

NAJVEĆI NAPAD NA ALBERTA EINSTEINA DO SADA: Ovo je njegova ”genijalnost”!

Objavljeno

- datum

Albert Einstein je danas poznat kao „otac moderne znanosti“. Njegovo naborano lice i neuredna kosa su postali simbolom znanstvenog genija a „njegova“ poznata E=mc^2 formula se neprestano upotrebljava kao simbol nečeg znanstvenog i intelektualnog.

Međutim, određeni dio znanstvenih krugova smatra kako stvari nisu tako crno-bijele, te da Einstein ne zavređuje toliku pozornost, kao i to da dobar dio njegovih otkrića i teorija zapravo nisu njegove.

Einsteinovo obrazovanje, odnosno nedostatak istog, važan je dio ove priče. The Encyclopedia Britannica o njegovom ranom obrazovanju kaže kako je imao „slabe obrazovne sposobnosti“. Također, u dobi od 15 godina „s lošim ocjenama iz povijesti, zemljopisa i jezika, napustio je školu bez diplome“. Einstein je 1895. godine pao prijemni ispit za inženjersku školu u Zurichu. Ispit se sastojao od matematičkih zadataka, gdje se Einstein pokazao kao nesposoban riješiti ih.

Izvorne teorije ili plagijati?

Pošto nije mogao upisati se u inženjersku školu, zaposlio se u patentnom uredu u Bernu gdje je radio na zaprimanju tehničkih dokumenata za izume, niži činovnički posao. U patentnom uredu radio je do 1909. godine. Svo vrijeme pokušavao se upisati na fakultet, ali mu to nikako nije uspijevalo. Sve su to činjenice, a sada počinje mit.

Navodno, dok je radio svoj posao u patentnom uredu, bez pomoći kolega ostalih znanstvenika, bez laboratorija, ili bilo čega vezanog uz istraživački rad, Einstein je u slobodno vrijeme napisao četiri revolucionarna znanstvena rada na polju teorijske fizike i kvantne mehanike koji su objavljeni 1905. godine.

Mnogi su uvidjeli nemogućnost takvog pothvata, uključujući i samog Einsteina, koji je ljudima objašnjavao kako su mu te ideje pale na pamet u snu dok je spavao, onako iz vedra neba…

Navodno, formula E=mc^2, koju uvijek povezujemo s Einsteinom i njegovom teorijom relativnosti nije zaista njegova. Prema Umbertu Bartocci-ju, profesoru na sveučilištu u Peruggi i povjesničaru matematike:

tu poznatu formulu je prvi objavio Olinto De Pretto dvije godine prije Einsteina. De Pretto je 1903. godine objavio svoju formulu u znanstvenom časopisu ‘Atte’, a 1904. ju je ponovno objavio ‘Royal Science Institute of Veneto’. Pod Einsteinovim imenom objavljena je tek 1905. godine. Einstein je dobro znao talijanski, a čak je i kratko vrijeme živio u sjevernoj Italiji. Nečuveno je zanemariti originalnog autora formule i držati zaslužnim onoga tko tvrdi da ju je otkrio nakon što su formula i njezine derivacije već objavljeni. Formula ‘E=mc^2’ bi se trebala zvati ‘De Prettova formula’, a ne ‘Einsteinova formula’.

Jedno pitanje koje bi moglo ostati neodgovoreno jest koliko je Einstein izvukao iz radova Hedrika Lorentza i Henrija Poincarea u formuliranju teorije posebne relativnosti. Dijelovi Einsteinovih radova iz 1905. dijelom su isti kao i Lorentzovi iz 1904. i Poincareovi iz 1905. godine. Iako je Einstein pročitao ranije radove ove dvojice, tvrdio je da nije vidio ove radove prije svoga rada iz 1905. Jedna značajna činjenica jest ta da rad u vezi posebne relativnosti nema referenci, što upućuje na to da je Einstein svjesno skrivao svoje tragove.

Jedan izvor je zabilježio:

David Hilbert je napisao članak koji sadrži ispravnu formulu opće relativnosti pet dana prije Einsteina.“ Iz drugog izvora doznajemo: „Einstein je objavio svoj rad 25. prosinca 1915. u Berlinu a Hilbert 20. studenog u Göttingenu. Hilbert je 18. studenog primio pismo od Einsteina u kojem mu se ovaj zahvaljuje što će mu 20. studenog poslati skicu rasprave. Prema tome, Hilbert je Einsteinu zapravo poslao kopiju svog rada najmanje dva tjedna unaprijed prije nego što su obojica objavila svoje radove, ali Einstein nije Hilbertu poslao kopiju svojeg.

Očito je Hilbertov rad uskoro morao postati Einsteinov rad.

Godine 1927., H. Thirring je napisao:

H. Poincare je već u potpunosti riješio problem vremena nekoliko godina prije pojavljivanja Einsteinovog prvog rada (1905.). Sir Edmund Whittakerov detaljni pregled, ‘Povijest teorija etera i elektriciteta, 2. izdanje’ (1953.), sadrži poglavlje nazvano ‘Teorija relativnosti Poicarea i Lorentza’. Whittaker je detaljno zabilježio razvoj teorije, bilježeći autentičnu povijest, i u referencama prikazao prave izvore na koje se Einstein nije pozvao u vezi velikog dijela teorije. Einstein nije ponudio nijedan spomena vrijedan argument za Whittakerovu poznatu knjigu…

Einstein je još uvijek bio živ kada je Whittakerova knjiga objavljena i nije izjavio ništa u vezi nje. Niti je tvrdio da je oklevetan, niti je išta opovrgavao, niti je dao bilo kakav javni komentar.

Povijesni zapis je lako dostupan i istinu znaju mnogi znanstvenici i povjesničari, čak i ako se boje išta reći. Ideju da svjetlost ima najveću brzinu su dokazali Michelson i Morley godinama prije Einsteina. Hendrik Lorentz je odredio formulu koja dokazuje relativnost vremena i zakrivljenost prostora do čega dolazi kada se dostigne brzina svjetlosti. Ova gospoda zajedno s Davidom Hilbertom i Olintom De Prettom su pobrisana sa slike te je Einstein zadobio poštovanje zbog njihovog rada.

Einstein sa svojom sestričnom Elsom, s kojom se kasnije oženio. U vezi s Elsom bio je 7 godina dok je istovremeno bio u braku s prvom ženom, Milevom.

Rad Davida Hilberta na formuli specijalne relativnosti je podnesen za objavljivanje prije Einsteinova, a Einsteinu je bio podnesen kao prepiska. Einstein je tvrdio da su formule do kojih je Hilbert došao njegove. (Hilber je preminuo 1943.)

Vrlo je čudno kako je osoba poput Einsteina postala tako poznata, dok su mnogi drugi veliki znanstvenici jednostavno ostali nepoznati javnosti. Ono što to čini još čudnijim su sljedeće postavke: Einstein je bio loš učenik, prosječnih mogućnosti, čak je pao matematiku u sedmom razredu. Nije bilo ničega značajnog u njegovim sposobnostima ni dostignućima, sve dok se nije zaposlio kao činovnik u patentnom uredu u Bernu.

Izvor: Tribun

Komentari

Oglasi
Komentari

Sci/Tech

Drugi zakon termodinamike protivi se teoriji evolucije

Objavljeno

- datum

Sva materija se sastoji od molekula i atoma. Ako želimo znati fizičko ponašanje materije, moramo poznavati fizičke zakone koji upravljaju atomima i molekulama u objektima, od kojih su dva najvažnija: Prvi i Drugi zakon termodinamike.

Prvi zakon termodinamike (očuvanje energije) kaže da se pri svakoj transformaciji, energija mijenja samo iz jednog oblika u drugi; nikad ne može biti uništena ili proizvedena.

Drugi zakon termodinamike (zakon entropije) kaže da se svi prirodni procesi kreću od reda prema neredu, od uređenosti ka neuređenosti, a nikad obrnuto. Ovaj zakon dokazuje degradaciju, odnosno pogoršavanje ili gubljenje svojstava u prirodi. Time se automatski protivi evoluciji, koja tvrdi da se neuređene molekule naposljetku mogu pretvoriti u kompleksni red.

S protekom vremena, entropija uvijek raste. Procesi pokazuju da niz mikro varijacija rezultira uništenjem kompleksnih organa, a ne razvojem u nešto bolje. Stoga, teorija da dugi niz malih genetičkih varijacija i selekcije naposljetku dovodi do izgradnje novih organa jednostavno je nemoguć proces smanjenja entropije.

Zaključak ovog ispitivanja je da je teorija evolucije u izravnoj proturječnosti s Drugim zakonom termodinamike, koji je sam temelj u prirodi.

Drugi zakon termodinamike samo potvrđuje Božju Riječ, koja kaže da je Bog u početku sve stvorio savršeno, to jest „veoma dobro“ (Postanak 1 i 2) – sve dok zbog naše pobune na svijet nije ušao grijeh i prouzročio degradaciju, tj. propast i smrt (Postanak 3).

Stvari su prilično jednostavne, zato ne dozvolite da vam evolucionistička materija ispire mozak. Iz evolucionističkog nereda ne nastaje red; već suprotno, iz Božjeg reda nastaje ljudski nered. To nam govore zakoni u prirodi i Božja Riječ.

Dobra je vijest da je sam Bog u osobi Isusa Krista porazio grijeh i smrt u tijelu i tako nam omogućio spasenje i vječni život.
Za više o ovom zakonu pogledajte video. Na CC uključite prijevod.

Biblija i znanost

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Fantastične vijesti iz SAD-a: svijet je na korak od jednog od najvećih otkrića u medicini, univerzalnom testu za rak

Objavljeno

- datum

Znanstvenici su napravili veliki iskorak u medicini – na pragu su otkrića univerzalnog krvnog testa za rano otkrivanje raka. Članovi tima sa Sveučilišta “Johns Hopkins” otkrili su metodu koja detektira osam zajedničkih oblika raka. Namjera im je da se ovim testom rak otkrije u ranoj fazi i da se tako spasi što više života.

Britanski stručnjaci rekli su da je to “nevjerojatno uzbudljivo”, ali su istaknuli da je potrebno više rada i istraživanja kako bi se procijenila učinkovitost testa u otkrivanju raka u ranom stadiju. Ovaj test, nazvan CancerSEEK, traži mutacije u 16 gena koji redovito nastaju kod raka i osam proteina koji se često otpuštaju. Testiran je na 1005 bolesnika s karcinomom jajnika, jetre, želuca, gušterače, jednjaka, debelog crijeva, pluća ili dojke koji se još nije proširio na druga tkiva. Ukupno, test je utvrdio 70 posto slučajeva raka. Brzina je presudna

Dr. Cristian Tomasetti s Medicinskog fakulteta Sveučilišta “John Hopkins” dao je izjavu BBC-ju.

– Područje ranog otkrivanja raka je presudno i mislim da ovo može imati ogroman utjecaj na smanjenje smrtnosti od te bolesti. Što je rak ranije otkriven, to je veća šansa da ga se može liječiti. Pet od osam istraženih karcinoma nema programe za rano otkrivanje. Rak gušterače ima toliko malo simptoma i otkriva se toliko kasno da četiri od pet bolesnika umiru u godini otkada im je rak dijagnosticiran – rekao je dr. Tomasetti. Vjeruje se da CancerSEEK može nadopuniti druge načine otkrivanja raka, kao što je mamografija za rak dojke ili kolonoskopija za rak debelog crijeva.

– Predviđamo da će se test krvi moći obavljati jednom godišnje – rekao je dr. Tomasetti za BBC. Dr. Gert Attard, voditelj tima u Centru za evoluciju i rak u Institutu za istraživanje raka u Londonu i konzultant medicinskog onkologa u Royal Marsden NHS Foundation Trust, također je dao izjavu BBC-ju o ovom velikom otkriću.

– Radi se o ogromnom potencijalu i jako sam uzbuđen. Ovo je sveti gral – krvni test za dijagnosticiranje raka bez svih ostalih postupaka poput skeniranja ili kolonoskopije. Vrlo smo blizu tome da koristimo krvne testove za otkrivanje raka – istaknuo je dr. Attard. 

Neveliki troškovi

No ipak, upozorio je da još uvijek postoji neizvjesnost u pogledu toga što treba učiniti kad je rak dijagnosticiran. Po njegovu mišljenju, u nekim slučajevima liječenje može biti gore od života s rakom koji nije odmah ugrožavajući za život. Poznato je da muškarci mogu imati spororastući karcinom prostate koji se pomno prati, a ne liječi se. – Kad otkrijemo rak na drugačiji način, ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će svima trebati liječenje – rekao je dr. Attard.

Paul Pharoah, profesor epidemiologije raka na Sveučilištu u Cambridgeu, izjavio je da je potrebno više rada kako bi se procijenilo kako se test izvodi kad je ta vrsta bolesti manje napredna.

– Dokazivanje da test može otkriti napredni rak ne znači da će test biti koristan u otkrivanju raka simptomatskog stanja u ranoj fazi, mnogo manje presimptomatskog karcinoma. Osjetljivost za rak u prvoj fazi istraživanja bila je samo 40 posto – istaknuo je Phaorah. Troškovi CancerSEEK-a iznose manje od 500 dolara (oko 360 engleskih funti) po pacijentu, što je približno ista cijena kao i kolonoskopija.

‘To su renomirani znanstvenici’

O mogućem velikom otkriću zatražili smo i mišljenje od prof. dr. Eduarda Vrdoljaka, predstojnika Onkologije splitskog KBC-a.
– Nisam u cijelosti upoznat s radom kolega na tom otkriću. No, budući da je riječ o znanstvenicima s jednog tako renomiranog sveučilišta, ne sumnjam da je u pitanju vrlo ozbiljan znanstveni rad. Moram istaknuti da se svakodnevno u medicini publiciraju mnoga nova otkrića, i da bi čovjek to sve “pohvatao”, morao bi se svakog dana baviti samo čitanjem novopubliciranih radova, što je nemoguće…

izvor: Ivica Marković/Slobodna Dalmacija

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Otkriven novi materijal koji će zauvijek promijeniti ratovanje

Objavljeno

- datum

Istraživači su koristili grafen za stvaranje materijala koji su izuzetno lagani, ali i nepropusni.

Novi materijal koji su stvorili znanstvenici na Sveučilištu Siti iz New York Advanced Research Centra je tanka kao aluminijska folija, ali je utvrđena pod utjecajem sile.

Materijal zvan diamin sastoji se od dva lišća grafena – nedavno razvijenog “čudesnog materijala” koji je do 200 puta jači od najjača čelika.

“Zamislite materijal koji je fleksibilan i lagan kao film, ali postaje čvrsta i dovoljno tvrda da zaustavi metak prilikom udarca”, izjavio je istraživački centar.

“U novoobjavljenom radu u Prirodnoj nanotehnologiji, istraživači sa City sveučilišta u New Yorku opisuju proces stvaranja diamina- fleksibilni, slojeviti podacima grafena koji privremeno postaju tvrđi od dijamanta i neprobojni prilikom udarca.”

Ako je proizvodnja dijamanata dovoljno dostatna, nije teško zamisliti kako bi to moglo pomoći u spašavanju tisuća života – osobito onih koji pripadaju vojnicima i policajcima.

Materijal je također mogao postati neprocjenjiv u zrakoplovnoj industriji i borbenoj industriji zrakoplova.

Webtribune.rs

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno