Connect with us

Sci/Tech

NAJVEĆI NAPAD NA ALBERTA EINSTEINA DO SADA: Ovo je njegova ”genijalnost”!

Objavljeno

- datum

Albert Einstein je danas poznat kao „otac moderne znanosti“. Njegovo naborano lice i neuredna kosa su postali simbolom znanstvenog genija a „njegova“ poznata E=mc^2 formula se neprestano upotrebljava kao simbol nečeg znanstvenog i intelektualnog.

Međutim, određeni dio znanstvenih krugova smatra kako stvari nisu tako crno-bijele, te da Einstein ne zavređuje toliku pozornost, kao i to da dobar dio njegovih otkrića i teorija zapravo nisu njegove.

Einsteinovo obrazovanje, odnosno nedostatak istog, važan je dio ove priče. The Encyclopedia Britannica o njegovom ranom obrazovanju kaže kako je imao „slabe obrazovne sposobnosti“. Također, u dobi od 15 godina „s lošim ocjenama iz povijesti, zemljopisa i jezika, napustio je školu bez diplome“. Einstein je 1895. godine pao prijemni ispit za inženjersku školu u Zurichu. Ispit se sastojao od matematičkih zadataka, gdje se Einstein pokazao kao nesposoban riješiti ih.

Izvorne teorije ili plagijati?

Pošto nije mogao upisati se u inženjersku školu, zaposlio se u patentnom uredu u Bernu gdje je radio na zaprimanju tehničkih dokumenata za izume, niži činovnički posao. U patentnom uredu radio je do 1909. godine. Svo vrijeme pokušavao se upisati na fakultet, ali mu to nikako nije uspijevalo. Sve su to činjenice, a sada počinje mit.

Navodno, dok je radio svoj posao u patentnom uredu, bez pomoći kolega ostalih znanstvenika, bez laboratorija, ili bilo čega vezanog uz istraživački rad, Einstein je u slobodno vrijeme napisao četiri revolucionarna znanstvena rada na polju teorijske fizike i kvantne mehanike koji su objavljeni 1905. godine.

Mnogi su uvidjeli nemogućnost takvog pothvata, uključujući i samog Einsteina, koji je ljudima objašnjavao kako su mu te ideje pale na pamet u snu dok je spavao, onako iz vedra neba…

Navodno, formula E=mc^2, koju uvijek povezujemo s Einsteinom i njegovom teorijom relativnosti nije zaista njegova. Prema Umbertu Bartocci-ju, profesoru na sveučilištu u Peruggi i povjesničaru matematike:

tu poznatu formulu je prvi objavio Olinto De Pretto dvije godine prije Einsteina. De Pretto je 1903. godine objavio svoju formulu u znanstvenom časopisu ‘Atte’, a 1904. ju je ponovno objavio ‘Royal Science Institute of Veneto’. Pod Einsteinovim imenom objavljena je tek 1905. godine. Einstein je dobro znao talijanski, a čak je i kratko vrijeme živio u sjevernoj Italiji. Nečuveno je zanemariti originalnog autora formule i držati zaslužnim onoga tko tvrdi da ju je otkrio nakon što su formula i njezine derivacije već objavljeni. Formula ‘E=mc^2’ bi se trebala zvati ‘De Prettova formula’, a ne ‘Einsteinova formula’.

Jedno pitanje koje bi moglo ostati neodgovoreno jest koliko je Einstein izvukao iz radova Hedrika Lorentza i Henrija Poincarea u formuliranju teorije posebne relativnosti. Dijelovi Einsteinovih radova iz 1905. dijelom su isti kao i Lorentzovi iz 1904. i Poincareovi iz 1905. godine. Iako je Einstein pročitao ranije radove ove dvojice, tvrdio je da nije vidio ove radove prije svoga rada iz 1905. Jedna značajna činjenica jest ta da rad u vezi posebne relativnosti nema referenci, što upućuje na to da je Einstein svjesno skrivao svoje tragove.

Jedan izvor je zabilježio:

David Hilbert je napisao članak koji sadrži ispravnu formulu opće relativnosti pet dana prije Einsteina.“ Iz drugog izvora doznajemo: „Einstein je objavio svoj rad 25. prosinca 1915. u Berlinu a Hilbert 20. studenog u Göttingenu. Hilbert je 18. studenog primio pismo od Einsteina u kojem mu se ovaj zahvaljuje što će mu 20. studenog poslati skicu rasprave. Prema tome, Hilbert je Einsteinu zapravo poslao kopiju svog rada najmanje dva tjedna unaprijed prije nego što su obojica objavila svoje radove, ali Einstein nije Hilbertu poslao kopiju svojeg.

Očito je Hilbertov rad uskoro morao postati Einsteinov rad.

Godine 1927., H. Thirring je napisao:

H. Poincare je već u potpunosti riješio problem vremena nekoliko godina prije pojavljivanja Einsteinovog prvog rada (1905.). Sir Edmund Whittakerov detaljni pregled, ‘Povijest teorija etera i elektriciteta, 2. izdanje’ (1953.), sadrži poglavlje nazvano ‘Teorija relativnosti Poicarea i Lorentza’. Whittaker je detaljno zabilježio razvoj teorije, bilježeći autentičnu povijest, i u referencama prikazao prave izvore na koje se Einstein nije pozvao u vezi velikog dijela teorije. Einstein nije ponudio nijedan spomena vrijedan argument za Whittakerovu poznatu knjigu…

Einstein je još uvijek bio živ kada je Whittakerova knjiga objavljena i nije izjavio ništa u vezi nje. Niti je tvrdio da je oklevetan, niti je išta opovrgavao, niti je dao bilo kakav javni komentar.

Povijesni zapis je lako dostupan i istinu znaju mnogi znanstvenici i povjesničari, čak i ako se boje išta reći. Ideju da svjetlost ima najveću brzinu su dokazali Michelson i Morley godinama prije Einsteina. Hendrik Lorentz je odredio formulu koja dokazuje relativnost vremena i zakrivljenost prostora do čega dolazi kada se dostigne brzina svjetlosti. Ova gospoda zajedno s Davidom Hilbertom i Olintom De Prettom su pobrisana sa slike te je Einstein zadobio poštovanje zbog njihovog rada.

Einstein sa svojom sestričnom Elsom, s kojom se kasnije oženio. U vezi s Elsom bio je 7 godina dok je istovremeno bio u braku s prvom ženom, Milevom.

Rad Davida Hilberta na formuli specijalne relativnosti je podnesen za objavljivanje prije Einsteinova, a Einsteinu je bio podnesen kao prepiska. Einstein je tvrdio da su formule do kojih je Hilbert došao njegove. (Hilber je preminuo 1943.)

Vrlo je čudno kako je osoba poput Einsteina postala tako poznata, dok su mnogi drugi veliki znanstvenici jednostavno ostali nepoznati javnosti. Ono što to čini još čudnijim su sljedeće postavke: Einstein je bio loš učenik, prosječnih mogućnosti, čak je pao matematiku u sedmom razredu. Nije bilo ničega značajnog u njegovim sposobnostima ni dostignućima, sve dok se nije zaposlio kao činovnik u patentnom uredu u Bernu.

Izvor: Tribun

Komentari

Komentari

Sci/Tech

10 zanimljivih činjenica o ljudskoj psihi koje nećete pročitati u udžbenicima

Objavljeno

- datum

Ljudski je um prepun iznenađenja i dubok je kao ocean.

Znanstvenici stalno proučavaju mozak i uče o ljudskom ponašanju, a broj iznenađenja raste iz dana u dan. Na primjer, jeste li znali što je osoba pametnija da ima manje prijatelja? Sada lako možete prepoznati genija među prijateljima.

Portal Brightside donosi 10 zanimljivih činjenica koje je znanost otkrila o ljudskoj psihi. Ove informacije mogu vam pomoći da se bolje osjećate, i da uspješnije prolazite kroz životne prepreke.

10. Ljudi s visokim kvocijentom inteligencije nemaju puno prijatelja

Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi s visokom inteligencijom ne trebaju puno prijatelja. To je zato što su njihovi mozgovi okupirani rješavanjem ozbiljnih problema, a komunikaciju percipiraju kao gubitak vremena.

Međutim, istraživanje je pokazalo da prijateljevanje s drugima pozitivno utječe na psihu i na zdravlje općenito. Zbog toga je ponekad bolje odlijepiti se od knjige i razgovarati sa zanimljivim ljudima.

9. Depresija mijenja viđenje boja

Ljudi koji pate od depresije svijet doslovno vide kao da je izgubio boje – barem donekle. Tijekom depresivnog stanja rožnica postaje manje osjetljiva na boje i posljedica toga je slabija percepcija boja. Situacija može biti i obrnuta. Ako ste okruženi sivim i blijedim bojama, skloniji ste melankoliji i depresiji.

8. Nemojte se hvaliti oko svojih planova, ili se neće ostvariti

Ako se odlučite za nešto novo (npr. da nećete večerati poslije 18 sati, da ćete trčati u jutro, ili da ćete naučiti novi jezik) nikada nemojte ikome reći svoje planove, inače se neće ostvariti. Kada drugima govorite svoje planove, mozak ih vidi kao „odrađene“ i teško ga je uvjeriti u suprotno. Možda zvuči kao praznovjerje, ali ozbiljna su istraživanja potvrdila ovu korelaciju.

7. Poznavanje stranog jezika pomaže u donošenju odluka

Kako biste donosili bolje odluke ne morate biti hladno kalkulativni, samo morate razmišljati na stranom jeziku. Znanstvenici vjeruju da ljudi pri odlučivanju često djeluju emotivno. Međutim, ako situaciju analizirate na stranom jeziku uključuje se i racionalni dio mozga što smanjuje rizik od naglih i emocionalnih odluka.

6. Mladi ljudi češće pate od depresije

Jedno je istraživanje pokazalo da su najnesretniji ljudi uglavnom ispod 30 godina starosti. Muškarci i žene od 18. do 30. godine života skloniji su tjeskobi i stresu, što mnoge iznenađuje.

5. Umor vas može učiniti kreativnijima

Ako želite doći do kreativne ideje bolje je da ste umorni. Kreativne misli često dolaze iscrpljenim ljudima jer im mozak radi manje učinkovito, tj. ne odbacuje ideje koje se možda čine lude i kojima biste inače rekli „ne“.

Lude ideje mogu biti početak velikog projekta. Zato je tuš na kraju radnog dana prilika za promišljanje. Ako ste jutarnja osoba, kreativni proces može vam započeti u jutro. Ako ste noćna ptica, inspiracija će vam možda doći u drugom dijelu dana.

4. 80% svakog razgovora je, nažalost, tračanje

Najveći dio svakog razgovora je trač, a činjenica ne ovisi o rodu. Muškarci tračaju jednako kao i žene. Znanstvenici su otkrili šokantnu činjenicu da je 80% sadržaja naših razgovora tračanje o prijateljima i kolegama. Međutim, tračevi nisu samo negativni, oni imaju važan socijalan aspekt. Razgovor o drugim ljudima održava društvenu povezanost. Istraživanja su pokazala da i čimpanze vole tračati o svojim rođacima.

3. Možete kupiti sreću

Poslovica kaže da se sreća ne može kupiti. Međutim, psiholozi su pokazali da to nije baš tako. Osjećaj sreće možete kupiti, ali ne ako novac trošite na sebe, nego ako darujete rođake, prijatelje, ili kakvu humanitarnu udrugu. Kada drugima donosite radost, to vam poboljšava samopvjerenje, čovjek se percipira kao da je važniji u društvu, a posljedica je veće zadovoljstvo u vezi sebe.

2. Za osjećaj povjerenja dovoljno je 20 sekundi kontakta

Da bi netko prema vama osjećao povjerenje, trebate tu osobu grliti otprilike 20 sekundi. Naravno, za grljenje je potreban pristanak. To se događa zbog otpuštanja oksitocina, hormona koji uzrokuje osjećaj sigurnosti (koji se javlja i kada smo s ljudima koje volimo). Oksitocin nas umiruje i opušta. To je još jedan razlog za grljenje tijekom dugih zimskih noći!

1. 80% vaših misli su negativne

Svakog dana kroz glavu nam prođe 12 000 do 60 000 misli. Naši su mozgovi moćniji od bilo kojeg računala, ali tu snagu trošimo uglavnom na negativno. Čak 80% misli koje nam prođu kroz glavu negativne su, a većina se njih ponavlja svakog dana. Ta je negativnost stoga normalna, događa se svima.

Izvori: Brightside | Novi život | Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

Darwinova teorija:  LAŽ KOJA TRAJE – PRADIDA MAJMUN I NOSITELJI LAŽNIH ZASTAVA

Objavljeno

- datum

Kako je čovjek nastao? Kada datiraju sami počeci?

Postoje mnogo teorija koje na različite načine objašnjavaju evoluciju. Jedna od njih je i Darvinova teorija evolucije.

– Ma­ma, ka­ko su na­sta­li lju­di?

– Bog nas je stvo­rio.

– Ali, ta­ta mi je re­kao da po­ti­če­mo od maj­mu­na.

– Si­ne, ja ti pri­čam o mo­ji­ma, a ta­ta o svo­ji­ma.

Medjutim, danas u svijetu mnogi znanstvenici  osporavaju Darwinovu teoriju. Smatraju da je potpuno netočna, i da je zaista apsurdno vjerovati u nju. Prema Darwinovoj teoriji, ‘čovjek je nastao od majmuna’.

Mislite li i vi da je to zaista točno? Iskreno, po mom mišljenju, vjerujem da je ovo potpuno pogrešna teorija, a i nisam jedini koji tako misli.

Kenneth Hsu u magazinu ‘Sedimentary petrology’: ’’Darvinizam sadrži opake  laži;  on nije prirodan zakon formuliran na temelju činjeničnih dokaza, već jedna dogma koja odražava agresivnu društvenu filozofiju 19. stoljeća.’’ – Apsolutno se slažem.

Zaista mislite da je čovjek nastao od majmuna? Zašto neki od znanstvenika i danas vjeruju da je ova teorija točna?

Mnogi od tih znanstvenika su danas vrlo bogati. Oni dopunjuju Darwinovu teoriju, pronalaze karike koje nedostaju da bi ova teorija bila potpuna. Postoje ’brdo’ knjiga i zapisa koji su oni napisali, a zatim naravno i prodali. Je li Darwinova teorija danas pretvorena u marketinški trik? – Moguće.

Švedski biolog Soren Levtrup je napisao: ’’Vjerujem da će jednog dana Darwinov mit biti tretiran kao najveća obmana u povijesti znanosti.’’

Kako to da postoje silna osporavanja ove teorije, a ne postoje nove teorije koje mogu biti potencijalno točne? -Postoje, ali su apsurdne.

A postoji i potpuno druga strana svega kao naprimjer,  filozof Tom Bethell koji je naveo:’ Evolucija je najrevnosnije sačuvana dogma američke javne filozofije. Ogroman broj zlatnih standarda je napušten, ali darvinizam će biti branjen do poslijednjeg daha’

Znanstvenik Dewey Whatson izjavio je: ’’Evolucija je jedina univerzalno prihvaćena teorija, ne zato što je mogu potvrditi logički dokazi, već zato što joj je jedina alternativa Božje stvaranje, koje je naravno velikom broju ljudi nevjerojatno.’’

Poznati britanski evolucionist Sir Wilfrid Edward Le Gros Clark danas vrlo sumnjičavo: kaže: ‘Da se evolucija stvarno dogodila, moglo bi se znantveno dokazati jedino otkrićem fosiliziranih ostataka reprezentativnih uzoraka pretpostavljenih prijelaznih tipova. Ključni dokaz za evoluciju moraju omogućiti paleontolozi, čiji je posao proučavanje fosilnih ostataka. Međutim, da bi evolucijom nastalo milijarde postojećih i izumrlih biljnih i životinjskih vrsta, potrebno je bilo oko desetak milijuna paralelnih evolucija, a svaka od njih bi imala milijune zamišljenih stepenica tj. prijelaznih faza. Svaka od tih faza bi morala da ima tisuće ili čak milijune svojih predstavnika – logično je, svaka vrsta je morala da ima milijune predstavnika na svakom stupnju ‘evolucije’ , kao što je to slučaj i danas, na primjer, postoje milijuni miševa, a ne samo nekoliko njih. Na taj način bi potpuno formirane biljke ili životinje bile izuzetno mali prostotak ukupne populacije koju je imala svaka zasebna mala “evolucija”. Međutim, do dana današnjeg su pronađeni milijuni fosila, od oko 250.000 vrsta, a apsolutno su svi formirane biljke i životinje.  To je upravo ono što predviđa model nastajanja po kojem su sva živa bića nastala sasvim razvijena.’

Jesu li po vama, naši počeci, naše stvaranje, zapravo zasluga Boga? Ovo otvara mnoga intrigantna pitanja. Prema istraživanjima, danas je u svijetu pronađeno 250.000 različitih vrsta fosila, ali svi su već formirane biljke i životinje.  To nam stavlja do znanja da su sva živa bića nastala već formirana.

Biolog Edward Conklin je objasnio izuzetno slikovito takvu nevjerojatnost ovom usporedbom: ‘Vjerojatnost da je život nastao slučajem može se usporediti sa vjerojatnostšću da će rezultat eksplozije u tiskarnici biti uredno i po redoslijedu složeno prošireno izdanje rječnika koji se u njoj štampa’.

Potpuno sramoćenje evolucionista i komedija nastaje kada se pronađe zdrav i živ primjerak zablude evolucionista. Gušter Tuatara ‘je izumro prije više od 135 miliona godina’, bar su tako tvrdili evolucionisti s obzirom nije pronađen nijedan njegov mlađi fosilni ostatak. Ali prava bruka je nastala kada je nedavno na otocima u blizini Novog Zelanda, Tuatara, ovaj gušter pronađen živ i zdrav! Gdje su onda ti fosilni ostaci ovog guštera u poslijednjih 135 miliona godina?

Dokle ćemo trpjeti torturu i iracionalnost ‘znanstvenika’ i onih moćnih gremija koji stoje iza njih, i tako u nedogled tajeći prijevaru?

Zašto je teško povjerovati da nas je Bog stvorio? Mnogo ljudi na planeti vjeruje u Boga. Zašto je teško povjerovati da nas je on stvorio? Znanost ovakva kako je postavljena,  je u ovom bespomoćna.

’’Znanost je jedinstvo otkrića i dokaza, metoda i sustava, istraživanja i (iz)laganja. ’’

Ono što je najstrašnije, jeste da cio svijet živi u laži. Mnogi paleontolozi, znanstvenici, arheolozi, antropolozi se danas  susreću s raznim teorijama.

Dolazi do sukoba mišljenja. Mi od toga nemamo ništa. Vrijeme je da se preispita istinitost svih teorija. Vrijeme je da saznamo kako smo stvoreni.

Došli smo do faze u kojoj mnogi počinju sumnjati i da se pitaju o počecima i stvaralaštvu ljudskog roda.

Vrijeme je da priznamo da nismo majmunskog podrijetla.

Izvori: Teorije | Svettajni | wikipedia Photo

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Sci/Tech

12 ranih znakova demencije: Trebaju iz znati svi iznad 40 godina

Objavljeno

- datum

Postoji više od 100 različitih tipova demencije, a svaka progresivno oštećuje mozak, piše Healthy Definition. Najčešći tip je Alzheimerova bolest, budući da više od 50 posto slučajeva demencije uključuje ovaj poremećaj.

Kako će se demencija manifestirati ovisi od osobe, odnosno njene fizičke i psihičke stabilnosti, kao i od podrške obitelji. Iako je neizlječiva, kada se rano otkrije, tretmani su prilično uspješni i mogu na duge staze odložiti simptome koji će svakako doći.

Ovo je 12 upozoravajućih ranih znakova demencije:

1. Problemi sa kratkoročnom memorijom

Ovo je jedan od najranijih znakova demencije, a postupni gubitak kratkoročne memorije je vrlo suptilna promjena. Prvo se osoba ne može sjetiti događaja koji su se odigrali prije mnogo godina, ali imaju poteškoća sjetiti se i nedavnih događanja. Više ne mogu zapamtiti ni zašto su krenuli negdje ili gdje su ostavili svoje stvari.

2. Teškoće u pronalaženju pravih riječi

Ako osoba teško bira određenu riječ, može biti da je demencija već počela. Vođenje smislenog razgovora za ove osobe može biti vrlo teško, jer im treba više vremena da shvate što im se govori. Također, javlja se teškoća s pamćenjem specifičnih riječi.

3. Promjene raspoloženja

Još jedan rani znak demencije. Osoba pogođena ovim stanjem češće se osjeća depresivno, a kod nekih pacijenata dolazi čak i do kompletne promjene osobnosti. Primjerice, ako su ranije bili stidljivi, postaju potpuno otvoreni i hrabri.

4. Letargija

Pacijenti oboljeli od demencije lako gube interes za nešto. Više ne uživaju u stvarima koje su ranije voljeli raditi, a dolazi čak i do gubitka volje za izlaženjem iz kuće i provođenjem vremena s najmilijima.

5. Teškoće s rješavanjem problema i pravljenjem planova

Pravljenje planova ili praćenje već isplaniranih procesa vrlo je teško za ljude u ranoj fazi demencije. Suočavaju se i s teškoćama s brojevima, gube sposobnost fokusa i koncentracije.

6. Otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti

Uobičajen simptom demencije jeste i gubljenje sposobnosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, koje su ranije obavljali automatski. U dosta slučajeva, pacijenti više se ne znaju odvesti na poznato mjesto ili se sjetiti pravila neke igre.

7. Vrijeme više nije isto

Razlikovanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti veliki je izazov za ljude koji pate od demencije. Čak im može biti teško razumjeti zbog čega se nešto treba dogoditi sutra, a ne odmah.

8. Teško prepoznaju mjesta

Iako su im nekada bila vrlo poznata, pacijenti oboljeli od demencije više ih ne prepoznaju. I vlastita kuća im može izgledati nepoznato i ne sjećaju se puta kojim se ide na neko odredište.

9. Problemi s pisanjem

Zadatak da nešto napišu vrlo je frustrirajuć i težak, jer ne mogu pronaći odgovarajuće riječi.

10. Počinju ponavljati stvari i riječi

Oboljeli od demencije počinju ponavljati postupke i rečenice koje su već izgovorili u istom razgovoru. Osjećaju nagon da postave pitanje koje su već postavili ili im je bilo postavljeno. Ponavljaju postupke poput pranja zuba, češljanja kose i brijanja.

11. Izbjegavaju promjene

Ovo se odnosi na neka područja ranijih iskustava, poput sjećanja da su se negdje izgubili. Kako bi izbjegli da se takva iskustva ponove, izbjegavaju svaku promjenu.

12. Ne mogu pratiti priču

Kao što je već rečeno, oboljeli od demencije imaju teškoće s koncentracijom i fokusom. To se najviše odražava na njihovoj nesposobnosti da prate tijek priče, bilo da s nekim razgovaraju ili gledaju film.

izvor: Novi život

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno