Connect with us

Vijesti

Miljenko Smoje bio je agent tajne službe! Donosimo dokumente…

Objavljeno

- datum

Jugoslavenska Služba državne sigurnosti (SDS) punih je šest godina držala “na oku” poznatoga hrvatskog novinara, književnika i scenarista Miljenka Smoju. Od sredine 1984. pa sve do 1989. godine SDS je nad njim imao otvorenu tzv. početnu operativnu obradu. Kontrolirali su njegove kontakte, provjeravali poštu i telefonske pozive, pokušavali su u tajnosti pretresti njegov stan i druge objekte u kojima je boravio.

Razlog? Mnogima će sigurno zvučati bizarno, no svakako je iznimno intrigantan. Jugoslavenska tajna služba sumnjala je, naime, da Miljenko Smoje surađuje s njemačkom tajnom službom BND-om (Bundesnachrichtendienst).

Proizlazi to iz dosjea SDS-a o Miljenku Smoji koji je pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Na tridesetak stranica dosjea nalazi se sažetak informacija o spomenutoj operativnoj obradi u kojoj je SDS Miljenku Smoji dao pseudonim “Izidor”.

 

Obradu protiv njega otvorio je Centar SDS-a u Splitu 22. lipnja 1983. godine, a kao razlog pokretanja navedeno je sljedeće:

“Radom po akciji ‘Kvadrat’ utvrđeno je da imenovani vrlo često putuje u inozemstvo i to baš na lokacije za koje posjedujemo podatke da su interesantne zbog održavanja kontakta operativaca BND-a s agentima iz zemlje.

Praćenjem akcije ‘Nord’ utvrđeno je da je ‘Izidor’ vrlo često boravio na Hvaru, Braču i u Brelima, odakle smo registrirali odašiljanje indikativnih poštanskih pošiljaka, interesantnih za akciju ‘Nord’. Cilj obrade je da utvrdimo eventualnu povezanost ‘Izidora’ sa stranom ob. službom, te proširivanje postojećih saznanja koja bi ukazivala na ovu povezanost”.

Zavođenje ove obrade potpisali su tadašnji šefovi SDS-ova Centra Split Mate Andrijašević i Blagoje Zelić. Iako se u ovom dokumentu navodi samo kodno ime “Izidor”, već iz upisanih osobnih podataka, datum rođenja, adresa i slično, jasno je da se radi o Miljenku Smoji. No, i najmanju sumnju otklanja službena zabilješka od istog datuma u kojoj se izravno spominje raniji prijedlog Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH “da se nad Miljenkom Smojom zavede prethodna operativna obrada pod pseudonimom ‘Izidor’”.

Prva informacija

Prvu informaciju o Smoji, vezano uz sumnje na suradnju s BND-om, SDS je dobio još 1970. godine, i to od svog suradnika kodnog imena “Arigo”. Pritom se spominje da je “ta veza počela preko raznoraznih ekspozitura BND-a u nekim časopisima kao što su Meriam i Cak s kojima je Smoje surađivao”. Pet godina kasnije, 1975., SDS ponovo dobiva sličnu informaciju o Smoji i opet je pod sumnjom njegova suradnja s njemačkim časopisom Cak. Zanimljivo je da je ta informacija dobivena u akciji vezanoj za Slobodnu Dalmaciju, a nosila je naziv “Magistrala”. Smoje se pritom spominje više usput, a naglasak se stavlja na ing. Siriščevića te se podsjeća da je ta osoba već suđena zbog špijunaže. On i Smoje, stoji u bilješci, odlazili su na pozive uredništva Cak u SR Njemačku, a ističe se kako iz suradničkih podataka proizlazi mogućnost da je uredništvo Caka ekspozitura BND-a. No, tek sedam godina kasnije Služba se ozbiljno počela baviti samim Smojom.

S obzirom na niz kodnih imena koja se spominju u dokumentima, željeli bismo pojasniti da je akcija “Kvadrat” zapravo bila dugogodišnja akcija SDS-a usmjerena otkrivanju BND-ovih “uporišta” u inozemstvu, a u sklopu nje su odrađivane brojne druge akcije, sve s ciljem otkrivanja operativaca te tajne službe, njihovih suradnika i informatora, odnosno cijele agenturne mreže. Tako je jedna od podakcija nosila spomenuto kodno ime “Nord”, a cilj joj je bio pokrivanje “indikativnih” poštanskih pošiljaka iz Jugoslavije, kako bi se utvrdio primatelj, odnosno potencijalna ekspozitura BND-a.

Dakle, SDS je kroz akciju Kvadrat uočio da Smoje često putuje na lokacije na kojima se vjerojatno održavaju kontakti s operativcima BND-a. “Nepotpunom provjerom utvrđeno je da je u 5 interesantnih vremenskih perioda iz akcije ‘Kvadrat’ Smoje u tri navrata boravio na navedenim lokacijama. Ova je činjenica sama po sebi vrlo indikativna, tim više što od ranije imamo raznoraznih navoda koji bi ukazivali na njegovu vezu s nekim stranim ob. strukturama”, napisali su šefovi splitskog SDS-a prilikom zavođenja obrade nad Smojom.

Osam mjeseci kasnije, početkom 1984., načelnik Andrijašević piše izvještaj o “Izidorovu” boravku u Trstu i Monfalconeu, gdje je s njim bila i njegova supruga. Napominje se kako su iz Splita otputovali u Rijeku brodom Ilirija unatoč velikom nevremenu. SDS je zabilježio da je Smoje tada u Trstu kontaktirao doktora Vojka Žagara, austrijskog državljanina, podrijetlom iz Splita koji živi u Trstu i povremeno dolazi u SFRJ.

“Prema neprovjerenim saznanjima, Žagar je 50-ih godina dolazio na jugoslavenske brodove u Trstu u cilju prikupljanja obavještajnih podataka od naših pomoraca. Smatramo da navedeno putovanje ‘Izidora’ ne može biti slučajnost jer se u potpunosti uklapa u termine iz akcije ‘Kvadrat’ i ‘Trezor’, što nameće obavezu da prilikom sljedećeg putovanja ‘Izidora’ poduzmemo mjere tajnog praćenja u inozemstvu u cilju dokumentiranja njegovih kontakata”, zapisao je načelnik Andrijašević. U svibnju 1984. SDS je zabilježio Smojin razgovor sa Žagarom, koji im je samo potkrijepio sumnje. Žagar je, naime, rekao Smoji da “u srijedu 9. svibnja u devet sati navečer” u Split dolazi brod koji treba sačekati jer “nosi ono što treba i jedno ulje”. Niti je Smoje išao dočekati taj brod, niti je tog dana u to vrijeme u Split doplovio bilo kakav brod. Posebno ne iz inozemstva. “To upućuje da se radilo o nečem drugom”, zaključuju operativci SDS-a.

Suradnja i s Talijanima?

U međuvremenu je Služba prikupila hrpu operativnih podataka o Žagaru iz kojih izvlače zaključak da je nesumnjivo bio u kontaktu s BND-om, a vjerojatno i s talijanskom tajnom službom. Stoga SDS-u Žagarovi kontakti s “Izidorom”, kako su naznačili, dobivaju novu dimenziju, a sukladno tome iziskuju i puno obimnije provođenje potrebnih mjera. Pritom su utvrđeni i mogući kontakti s još jednim BND-ovim čovjekom u Italiji, kojemu je SDS dao pseudonim Tatar. Radi se o Ladislavu Šopreku, za kojega je jugoslavenska tajna služba u jednom trenutku bila osmislila cijelu specijalnu akciju. Prema podacima iz jednog drugog dosjea, do u detalje je bila isplanirana njegova otmica i prebacivanje u Jugoslaviju, ali do realizacije na koncu nije došlo.

Tijekom 1985. Služba je registrirala više telefonskih i osobnih kontakata između Smoje i Žagara, a posebno im je bio zanimljiv način na koji jedan drugome šalju poštu. Naime, Smoje nije Žagaru slao pošiljke u Trst, nego najprije u Škofiju na “poste restante”, a potom u Koper. S druge strane Žagar je često koristio Smoji bliske osobe koje su dolazile u Trst da preko njih šalje novine i razne pisane materijale Smoji u Split. Služba je ulovila i neke razgovore za koje je smatrala da sadrže šifrirane poruke.

“Interesantno je da nismo registrirali da je ‘Izidor’ ikada iz svog stana nazivao Žagara. U posljednje vrijeme ‘Izidor’ je neobično aktivan. Vrlo često je na putu, a uspostavio je ponovnu suradnju s dnevnim listom Slobodna Dalmacija za koji priprema osvrte i putopise. Registrirali smo neuobičajeno prisne kontakte s kap. bojnog broda Morača Tončom, komandantom ŠTO Split i zastupnikom u Saboru SRH. U međusobnim kontaktima dotiču se raznih pitanja iz društvenog života grada i šire”, zabilježila je služba sredinom 1985., a do kraja te godine nadzirali su nekoliko njegovih putovanja u Italiju.

Nakon toga Služba zapaža daljnje promjene u Smojinu djelovanju, primjećuju njegov pojačani interes za “unutrašnji politički život u zemlji” te sve brojnije razgovore s raznim “privrednim i drugim subjektima”.

“Kroz novinske članke mogli bismo reći da se vrlo pozitivno obračunava s nekim privrednim i tržišnim negativnostima u našem društvu”, zaključuju SDS-ovci, napominjući da mu takvi nastupi osiguravaju razne pogodnosti i dotok novih informacija.

U međuvremenu je otkriven novi za Službu zanimljiv kontakt Miljenka Smoje u Italiji. Talijanka Paola Cesari iz Ferrare, 17 godina mlađa od Smoje. Zabilježeno je da je jednom prilikom boravila u hotelu Neptun u Tučepima, gdje se istovremeno održavao prvomajski skup novinara na kojem je bio i Smoje. Njihovi kontakti su se 1986. intenzivirali, stoji u zabilješkama SDS-a, te se napominje da su njihovi kontakti vrlo prisni, ali ne intimni. I u kasnijim bilješkama i informacijama SDS-a više je puta naglašeno da njihov odnos nije intimne prirode, pa se između redaka može iščitati kako je Služba smatrala da Smoje želi ostaviti dojam da mu je Paola Cesari ljubavnica te tako prikriti njihov stvarni, vjerojatno suradnički odnos.

Nagrađeni Izidor

Do zanimljivog “otkrića” SDS dolazi 1987. godine kada je “Izidor” dobio novinarsku nagradu “Moša Pijade” za životno djelo. Tada u njegovoj biografiji pronalaze podatke da je Smoje 1942. i 1943. bio član SKOJ-a u Splitu, čiji je sekretar bio Dušan Pilićzvani Crveni. Radilo se o dopisniku talijanske Republice iz Beograda, za kojega je SDS imao podatke da je već godinama “aktivni agent ‘Tatara’, odnosno BND-a” te da je na vezi i talijanskoj tajnoj službi. Smojina izjava na dodjeli nagrade u Ljubljani, da mu je Pilić dobar prijatelj s kojim često kontaktira i povremeno se viđa, za Službu je bila svojevrsna potvrda Smojine suradnje s BND-om, ali i veliko iznenađenje. Naime, SDS unatoč obradi nad Smojom nije zabilježio niti jedan njegov kontakt s Pilićem. SDS je u konačnici zaključio da je vjerojatno upravo Pilić ukazao BND-u na ličnost “Izidora” te sudjelovao u njegovu angažiranju kroz suradnju preko časopisa Merien i Cak.

Prema kraju 80-ih, Služba zapaža sve veći Smojin interes za unutrašnjopolitičku situaciju u zemlji, posebno na području Kosova, bilježe se daljnja putovanja i kontakti sa Žagarom i Paolom Cesari, kao i sumnjive pošiljke. Stoga SDS uvodi još konkretnije mjere protiv Smoje, čak i njegovo tajno praćenje u inozemstvu, a razmatra se i mogućnost tajnih pretresa. Za tajni pretres njegova stana u Splitu Služba je planirala opservirati kretanje njegovih susjeda te angažirati osobu koja bi ih pustila u stan dok Smoje i njegove supruge nema, a to je trebala biti njihova spremačica.

Služba doznaje informacije o Smoji i preko direktora i drugih suradnika u hotelima, primjerice u Brelima i na Hvaru, u kojima je Smoje dulje boravio. Pritom je SDS posebno zanimalo primanje i slanje pošte, jer je Smoje unaprijed dogovarao prihvat poštanskih pošiljaka na recepcijama u tim hotelima. Razmatrala se i mogućnost tajnog pretresa bungalova u sklopu hotela Helios na Hvaru, koji su Smoje i njegova supruga unajmili praktično za cijelo ljeto 1989. godine.

Konkretne mjere

Međutim, iako je SDS očigledno bio uvjeren da Smoje surađuje s njemačkom izvještajnom službom, iz sačuvanih dokumenta u njegovu dosjeu baš i nije do kraja jasno koje je prirode bio njegov odnos s osobama koje je SDS smatrao agentima BND-a. Kontakti sa “sumnjivim” osobama poput Žagara definitivno su postojali, utvrđen je i određen stupanj konspirativnosti, međutim nigdje nema niti jednog podatka koji bi izravno govorio o tome da je Smoje uistinu svjesno surađivao s BND-om i znao da kontaktira s mogućim agentima te službe.

Treba napomenuti da bi SDS u sličnoj situaciji, da se radilo primjerice o sumnjama na suradnju s neprijateljskom emigracijom, vjerojatno poduzimao puno konkretnije mjere, što bi po svemu sudeći podrazumijevalo i uhićenje osobe koja se nalazila pod obradom. Međutim, u ovom slučaju, budući da se utvrđivala mreža strane tajne službe, SDS je samo u krajnjim situacijama išao na uhićenja i ispitivanja, jer je cilj bio utvrditi sve kontakte i razotkriti agenturnu mrežu te doći do njihovih uporišnih točaka u inozemstvu.

Posljednji dokument o obradi nad Miljenkom Smojom nosi datum od 23. lipnja 1989. godine, ali nema podataka što se događalo nakon toga i je li akcija nad “Izidorom” okončana i na koji način.

Dokument naslovljen “Smoje Miljenko”

Dokument naslovljen “Smoje Miljenko”

Izvor: jutanji.hr

Komentari

Vijesti

Dosje Stjepana Mesića nestao iz državnog arhiva, nitko ne zna gdje je?

Objavljeno

- datum

Dosjee Vladimira Šeksa i Stjepana Mesića u Hrvatskom državnom arhivu nije moguće dobiti na uvid, piše Jutarnji list.

Šeks je zatražio da se zaštite njegovi osobni podaci, tako da dokumenti o obradi koju je Služba državne sigurnosti (SDS) provodila nad njim nisu dostupni.

Iz posve drugih razloga nije dostupan ni još jedan dosje, onaj o SDS-ovoj obradi bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića.

Jutarnji list javlja kako su u Hrvatskom državnom arhivu dobili usmeni odgovor da Mesićevog dosjea, koji se nalazi na popisu – nema. Djelatnici HDA potvrdili su da je taj dosje uistinu evidentiran u popisu preuzete dokumentacije, ali ga, tvrde, nikada nisu dobili. Je li nestao, je li se zagubio ili je slučajno ostao u SOA-i, nije poznato.

U slučaju Šeksa, u popisu dosjea umjesto imena Vladimir Šeks stoji prazno polje – i broj dosjea.

Jutarnjem je odbijen zahtjev za uvid u dosje pod tim brojem, a u rješenju koje je izdao ravnatelj HDA Dinko Čutura, inače recenzent Šeksove knjige, navedeno je kako se ne može dobiti ni anonimna verzija jer bi sam sadržaj dosjea upućivao na identitet osobe koja je tražila i dobila zaštitu osobnih podataka.

Izvor: narod.hr/Jutarnji list

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Al Jazeera: Putinova „uraganska“ turneja po Bliskom istoku

Objavljeno

- datum

Jučerašnja mini blic-turneja ruskog predsjednika Vladimira Putina po Bliskom istoku i njegov iznenadni posjet Siriji, Egiptu i Turskoj iznenadili su Zapadne političare i gotovo sve svjetske analitičare.

I dok se, s jedne strane, njegova zapovjed, objavljena na samom sirijskom terenu, o početku povlačenja glavnine ruskih vojnih snaga iz te zemlje zbog završetka operacije uništenja terorističkih organizacija, uz istodobnu prijetnju da će, ukoliko one opet „podignu glavu“ uslijediti novi i do sada neviđeni ruski vojni udar može tumačiti u svjetlu predizborne kampanje i netom objavljene Putinove odluke za kandidaturom na predsjedničkim izborima u ožujku 2018.g., Putinov posjet Kairu i Ankari sasvim je drugog karaktera.

On je čiste geopolitičke prirode i, zapravo, kao što smo već ranije predvidjeli, predstavlja logičan slijed ruskih poteza nakon nedavne objave američkog predsjednika Donalda Trumpa o priznanju Jeruzalema izraelskom prijestolnicom koja je radikalizirala protuameričko raspoloženje u arapskom i islamskom svijetu u cjelini. Ovakav Trumpov „poklon“ Moskva naprosto nije mogla odbiti i ona sada, jednostavno, bez ikakvih zapreka ulazi u nastali vakuum američkog samoisključivanja iz mogućnosti bilo kakvog mirovnog posredovanja između Izraela i Palestinaca, odnosno univerzalnog statusa Jeruzalema kao simbola i zajedničke svetinje za židove, kršćane i muslimane.

 
Televizija Al Jazeera Putinov posjet naziva „uraganskim“ i „munjevitim“. Taj katarski medij ističe kako su ruski predsjednik Putin i turski predsjednik Recep Tayip Erdogan suglasni o negativnim posljedicama Trumpove odluke po čitavu bliskoistočnu regiju. Prethodno je Putin, navodi Al Jazeera, uspio posjetiti Siriju i obaviti radni posjet Egiptu, u kojem je razgovarao s predsjednikom Abdel Fattahom al-Sisijem. Al Jazeera prenosi razmišljanja brojnih arapskih komentatora koji se slažu, kako je glavni cilj Putinove mini-turneje iskorištavanje rastućeg nezadovoljstva Kaira i Ankare politikom sadašnje američke administracije, zbog čega te dvije zemlje postaju sve bliže Rusiji.

Podsjećamo, proteklih dana i u Iranu su se pojavile ocijene, kako je Trumpova odluka o Jeruzalemu pravi „dar“ Teheranu i njegovoj bliskoistočnoj politici (Al-Jazeera | TheGreatMiddleEast| Geopolitika| Croative.net)

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

U ITALIJI IZVANREDNO STANJE Eksplozija terminala za distribuciju ruskog plina u Austriji

Objavljeno

- datum

U utorak, 12. prosinca, došlo je do eksplozije na plinskom terminalu u Baumgartenu, na istoku Austrije, pri čemu je jedna osoba poginula, a najmanje 18 ih je ozlijeđeno. Terminal u Baumgartenu glavni je distribucijski centar za plin koji u Austriju dolazi iz Rusije.

Austrijski istražitelji su otkrili da je do snažne eksplozije na plinskom terminalu  blizu Baumgartena došlo iz tehničkih razloga. Rad plinskog terminala koji se najvećim dijelom bavi distribucijom ruskog plina u Europi trenutno je suspendiran. Provodi se istraga o okolnostima incidenta.

Nakon eksplozije na plinskoj stanici kompanije OMV u Austriji su isporuke ruskog plina u Italiju, Sloveniju i Mađarsku prekinute, izvijestila je služba za tisak austrijskog regulatora E-Control.

“Tranzitna opskrba Italije, Slovenije i Mađarske su trenutno prekinute. Radimo na što skorijem ukidanju ograničenja”, navodi austrijski E-Control.

Vrijeme uklanjanja ograničenja tranzita se još uvijek ne može jasno odrediti.

Italija zbog prekida isporuke ruskog plina proglasila izvanredno stanje

Italija je zbog eksplozije na austrijskom plinskom terminalu i suspenzije opskrbe ruskim proglasila izvanredno stanje, priopćeno je na internetskoj stranici Ministarstva gospodarskog razvoja Italije.

“Isporuka ruskog plina u Italiju kroz Austriju je prekinuta zbog nesreće u Baumgartenu. Prema nacionalnim propisima koje uređuje regulativa EU, Ministarstvo uvodi izvanredno stanje, „-navedeno je u priopćenju.

Dodaje se da je trenutno opskrba plinom zajamčena zbog dostupnih rezervi u zemlji.

Gazprom je izvijestio da radi na preraspodjeli tokova tranzita plina, kako bi kupcima osigurala neprekinute isporuke svojim.

Ravnatelj ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost, Konstantin Simonov, komentirao je situaciju u vezi s uvođenjem izvanrednog stanja u Italiji nakon eksplozije na terminalu Baumgarten.

“Talijansko tržište je već pretrpjelo štetu, količina crpne snage je smanjena sedam do osam puta, jer u osnovi ruski plin u Italiju dolazi samo iz Austrije. Ovdje imamo paradoks. Da smo implementirali projekt Južni tok, koji je predviđao izgradnju plinovoda preko Grčke, a zatim u Italiju, Italija sada ne bi imala nikakvih problema. Ovo je još jedan povod za razmišljanje da je izgradnja plinovoda u morima na teritoriju EU dobra ideja sa stajališta diverzifikacije ruta, jer vidimo da nije samo Ukrajina tranzitni rizik, već postoje i mogućnosti  tehnoloških katastrofa. Bolje je imati višak kapaciteta”, objasnio je Simonov.

Stručnjak je dodao kako je prije službenih informacija o stupnju oštećenja plinovoda prerano davati prognoze o nastavku isporuke.

“Ne mislim da će doći do ozbiljnog plinskog deficita. Italija ima skladišne kapacitete, oni su prilično dobro pripremljeni za sezonu. Stoga je moja predviđanja da će ova nesreća biti lokalne prirode. Čekat ćemo komentare kompanije OMV, koja je vlasnik Baumgartena. Još nije jasno koliko dugo će trajati popravci”, rekao je Simonov.

Predsjednik Odbora za energetiku Državne Dume, Pavel Zavalni, komentirao je za RT poremećaje opskrbe plinom europskih zemalja zbog eksplozije na austrijskom terminalu u Baumgartenu.

“Moramo razviti infrastrukturu i sustav skladištenja plina. Sustav mora biti pouzdan i siguran. Mi smo u pravu kada tvrdimo da treba izgraditi više tranzitnih koridora”, objasnio je Zavalni.

Prema riječima zamjenika, Italija je sasvim ovisna o ruskom plinu.

“Imamo tri koridora opskrbe plinom za srednju i sjevernu Europu, ali su sada smanjenje količine zaliha kroz koridor Užgorod, preko Ukrajine, gdje prolazi oko 50 milijuna kubnih metara dnevno, što je značajna količina. Jedini način zamjene ovog plina je generiranje električne energije iz drugih izvora, korištenje nužnih izvora i uzimanje plina iz podzemnih skladišta. Situacija nije kritična, ali je izvanredna”, dodao je Pavel Zavalni.

Zavalni je istaknuo kako “svaka je zemlja na svoj način i različito ovisna o ruskom plinu”.

“U Italiji postoji vrlo velika ovisnost, jer tamo dolazi do pada domaće proizvodnje i opskrbe iz Sjeverne Afrike u korist isporuka iz Rusije”, zaključio je.

Italija je jedina zemlja koja je proglasila izvanredno stanje nakon eksplozije na terminalu u Austriji, a Slovenija i Mađarska još nisu dale službena priopćenja o razini energetske sigurnosti.

Za pretpostaviti je da će se, ako kvar bude brzo otklonjen, tranzit vratiti na prijašnju razinu redovitih dogovorenih isporuka, ali ako popravak plinskog terminala u Baumgartenu potraje, teško je a sigurnošću tvrditi kako će se nadoknaditi manjak, posebno zbog činjenice da se havarija dogodila u sezoni grijanja. (logicno.com)

Komentari

Pročitajte cijeli članak
Najave

Facebook

Popularno

Copyright © 2017 Croative.net.