Connect with us

Magazin

Jesmo li sami u svemiru?

Objavljeno

- datum

Procjenjuje se da postoji 100 milijardi planeta u Mliječnoj stazi, jednoj od tisuća milijardi galaksija. Znamo da na jednom planetu, Zemlji, život postoji, no trebalo bi postojati milijuni naseljivih planeta sličnih Zemlji samo u našoj galaksiji koji su sposobni razviti život. To dovodi do pitanja – gdje su svi? 

To je problem koji je dugo mučio astrofizičare i ne postoji jasan odgovor. To je pitanje poznato kao Fermijev paradoks, kojeg je postavio talijanski astronom Enrico Fermi 1950. godine. Ako je život tako obilan, kaže, zašto još nismo otkrili ništa?

Postoje brojna moguća rješenja, neka vjerojatnija od drugih. Pogledajmo neka od njih.

1. Svemir je jednostavno prevelik

Prvo rješenje, i vjerojatno najpopularnije, odnosi se na ogromne udaljenosti svemira. S obzirom da naseljeni planeti naše galaksije mogu biti udaljeni tisuće svjetlosnih godina, to čini dvosmjernu komunikaciju putem elektromagnetske radijacije, jedini zasad poznati način komunikacije, nemogućnom. Za galaksije izvan Mliječnog sustava koje su udaljene milijunima svjetlosnih godina, taj scenarij još je i više nemoguć. Moguće je da su udaljenosti jednostavno prevelike za komunikaciju kroz prostor-vrijeme.

2. Nismo dovoljno ustrajno tražili

Moguće je da nismo dovoljno ustrajno tražili. Dosad se većina potrage za izvanzemaljskom inteligencijom (eng. search for extraterrestrial intelligence, SETI) oslanja na nekoliko teleskopa diljem svijeta – Institut SETI je proveo većinu tih istraživanja dosad, no ništa nije pronađeno.

Ove godine najavljen je 100 milijuna dolara vrijedan projekt „Breakthrough Listen”, kojeg financira ruski milijarder Juri Milner i koji će dosad najsustavnije tražiti izvanzemaljske signale. Koristit će dva najmoćnija radioteleskopa na svijetu, Opservatorij Green Bank u Zapadnoj Virginiji i Opservatorij Parkes u Australiji, kako bi pregledali milijun zvijezdi najbližih Zemlji, te najbližih sto galaksija u potrazi za signalima koji su namjerno ili slučajno poslani u našem smjeru. To je naša najbolja šansa da nešto pronađemo.

Možete pogledati i prvi od dva izvrsna videa koji objašnjavaju Fermijev paradoks „The Fermi Paradox – Where Are All The Aliens”:

3. Veliki filter

Ako se ne pronađe ništa nakon 10 godina, koliko će projekt „Breakthrough Listen” trajati, onda stvari postaju kompliciranije. Još jedno rješenje Fermijevog paradoksa sugerira da postoji Veliki filter u svemiru, kod kojeg inteligentan život staje kroz samouništenje ili zbog drugih razloga. Moguće je da smo prva vrsta koja je prošla filter, ili ga tek trebamo doseći – a sve su ostale inteligentne civilizacije uništene.

4. Nismo dovoljno razvijeni

Neki smatraju da je moguće da postoje drugi oblici komuniciranja za koje još ne znamo – možda izvanzemaljske civilizacije čekaju da dosegnemo određenu razinu tehnološke zrelosti prije nego što nas kontaktiraju. To bi moglo biti rješenje i dok ne nađemo te druge oblike komunikacije, ne možemo ništa učiniti.

5. Sami smo

Zadnje rješenje Fermijevog paradoksa je ujedno i najstrašnije – možda smo sami u ovom svemiru.

Uzmite u obzir da ne znamo kako je započeo višestanični život na ovom planetu, na koji je način iz jednostaničnog prešao u višestanični, u složene organizme. Također, nismo sigurni kako je uopće život došao do ovog planeta, odakle je došla voda i još mnogo toga. I što je s uvjetima koji su doveli do evolucije čovjeka?

Naš planet orbitira na točnoj udaljenosti od Sunca, zoni naseljivosti, gdje su temperature dovoljno umjerene da bi mogli živjeti. Morali smo pričekati da dinosauri nestanu kako bi sisavci dobili priliku na ovom planetu. Sada je ljudska civilizacija stara samo nekoliko tisuća godina, što je samo mali dio 13,8 milijardi starog svemira. Moguće je da je Zemlja jedina kozmička šala koja je dozvolila razvijanje inteligentnog života.

8Bge0f1

Jesmo li sami ili smo jedni od mnogih? (Image credits: NASA/JPL-Caltech)

Mnogi znanstvenici odbijaju povjerovati da je peto rješenje točno. Umjesto toga, smatra se da ćemo pronaći neki oblik mikrobiološkog života u Sunčevom sustavu tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, što će biti ili prije ili poslije izvanzemaljskog signala iz svemira. No, nema smisla u nijekanju da je pomalo zabrinjavajuće što još nismo ništa pronašli.

Sve dok ne pronađemo dokaz koji upućuje na suprotno, sami smo u cijelom svemiru. Jedini smo primjer svjesnog života u svemiru za kojeg znamo, što čini Zemlju i čovječanstvo nevjerojatno posebnom, te bismo trebali činiti sve što je u našoj moći da očuvamo ovaj fascinantni i usamljeni, životom naseljeni planet na kojem jesmo.

Kao što je sir Arthur Clarke jednom rekao: „Postoje dvije mogućnosti – ili smo sami u svemiru ili nismo. Obje su jednako zastrašujuće.”

Izvor: znanost.geek.hr

Komentari

Oglasi
Komentari

Magazin

(VIDEO) URNEBES! Antologijski interview s Rojsom i Spajićem

Objavljeno

- datum

Pogledajte legendarni razgovor Petra Vlahova s Rojsom i Stjepanom Spajićem. Eklatantni primjer anti-‘korektnog političkog govora’. Neki kažu … nema jačeg videa na internetu…!

Vlahov: “Što mislite o muškarcima metroseksualcima?

Spajić: “Što je to? Jel’ ga on ima od metra…?

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

Pun Peristil maturanata: tko bi prije 40 godina rekao da će ih okupiti tamo neki Facebook…

Objavljeno

- datum

POSEBNA SPLITSKA FEŠTA    Da je netko maturantima u splitskim gimnazijama “Natko Nodilo, “Ćiro Gamulin”, “Marko Marulić” i “Vladimir Nazor” te 1978. kazao da će se za 40 godina naći kako bi obilježili taj jubilej većina bi bila sumnjičava.

No morali bi biti poprilično kreativni i uvjerljivi da vam povjeruju u priču kako će se to okupljanje, a održalo se ove nedjelje predvečer na Peristilu, organizirati putem nekakvog Facebooka na kojem si i nakon četiri desetljeća tek jednim klikom udaljen od grupe “Splitski maturanti generacija 77/78” u kojoj su već sve one najzgodnije cure i najpopularniji momci.

Uz društvene mreže junaci naše priče, a okupilo ih se gotovo 400, prihvatili su i druge trendove 21. stoljeća pa su se nad carskih trgom viorili helijem punjeni baloni, izvlačili su se selfie štapovi, a poletio je i dron.

– Na kraju srednje svi smo bili sretni, ali kad sve promatramo s odmakom taj je period zaista bio najopušteniji i najljepši. Zato se okupimo najmanje svako pet godina, no ovo je prvi put da su svi razredi i gimnazije zajedno. Sjetimo se i onih koji nisu više među nama, evo samo iz našeg razred nedostaje troje – kazala nam je Zdenka Raguž, koja je ovog zbog druženje došla iz Njemačke gdje živi.

Bila je ovo prigoda za izvući najbolje komade iz ormara, kao da se organizira repriza izbora za miss mature. No usprkos svoj šminki i odjeći nije bilo teško pretpostaviti tko je uživao u blagostanju, a koga život baš i nije mazio.


– Maturalni ples bio nam je u hotelu Medena. I tad se pazilo na odjeću, a kako je nije bilo kupit u dućanima djevojke su morale u Trst po haljinu. Lijepo je što smo se okupili, iako mnogi su mi neprepoznatljivi jer ih vidim prvi put nakon mature, puno je to godina – iskrena je bila Nives Fiorentini, dok je jedna od organizatorica Đordana Barbarić kazala kako najave o reformi školstva, koju još čekamo, traju od kad su oni završili srednju.

– Čini nam se da su prijateljstva iz gimnazije najdublja i najiskrenija, jer neki od nas i danas se čuje gotovo svakodnevno iako nas ima po svim kontinentima, različitih smo zanimanja i interesa. Kad dođete do 58 godine, doživili ste puno uspona i padova, teškim momenata i bolnih gubitaka, ali i puno radosti. Vidi se to po borama, na licima i pogledima. No ostalo je poprično duha, koji će nadam se večeras isplivati na površinu i pokazati ono najbolje u nama – pričala nam je Đordana u pauzama dok je koordinirala snimanje zajedničke fotografije okupljenih.

Na Peristilu su se zapjevali ” Gaudeamus igitur” i “Dobra stara vremena” Novih fosila, a druženje se nastavilo pravom feštom s DJ-om i tortama u nekadašnjeg “Džaje” na Ovčicama, mjestu gdje je ova generacija plesala prve sentiše.

Po viđenom večeras na Peristilu, bit će ih još!

Piše Ivan Kaštelan/PSD  Foto Duje Klarić/HANZA MEDIA

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

Maturanti svih splitskih gimnazija, generacije 77/78, okupljaju se ove nedjelje na Peristilu!

Objavljeno

- datum

Od 20 sati je druženje na Ovčicama u ex Džaje, uz glazbu sedamdesetih
Maturanti svih splitskih gimnazija generacije 77/78 okupljaju se ove nedjelje kako bi obilježili 40 godina mature. Očekuje se da bi se moglo skupiti negdje 400  bivših maturanata.

Bit će tu ekipa iz Marka Marulića, Natka Nodila, Ćire Gamulina i Vladimira Nazora, sa željom da okupi generaciju i uspomene na jednom mjestu i obilježimo okruglu obljetnicu dobrim tulumom na otvorenom i uživo.

– Jednom smo bili ludi i mladi. Pravi splitski maturanti! Sad nam je samo 40 godina više. I još smo dovoljno ludi da se pokušamo na ovu veliku obljetnicu okupiti i zajedno je proslaviti! Cijela jedna generacija! Znamo da će biti još mladosti ali ne više ovakve. Generacija maturanata 77/78 zadnja je generacija maturanata prije ‘šuvarovke’ – poručuju danas mahom pedesetosmogodišnjaci te pozivaju:

– Zakazujemo okupljanje na Peristilu 20. svibnja u 18 sati i ‘generacijsko poziranje i fotografiranje’, a od 20 sati druženje na Ovčicama ex Džaje uz glazbu sedamdesetih. Raspolažemo s milijun podataka, fotografija, sjećanja, memorabilija koje te večeri generacijski dijelimo. Širite info i pomozite nam u grupu uključiti sve koji su dio naše ‘štorije! 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno