Connect with us

Vijesti

Hoće li Plenković pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti za veleizdaju?

Objavljeno

- datum

Bivši predsjednik Stjepan Mesić je na svoju inicijativu 19. travnja 1997. godine svjedočio u Haagu. Te godine predsjednik Republike Hrvatske bio je dr. Franjo Tuđman, a predsjednik Vlade Zlatko Mateša.

“Otkad je Stipe Mesić (još uvijek) zaštićeni haaški svjedok na temu podjele Bosne, stigao na Pantovčak, a proces detuđmanizacije odnosno razdržavljenja službeno započeo, kamioni dokumenata iz herceg-bosanskih i hrvatskih arhiva su otišli u haaško tužiteljstvo, u hrvatskoj su se politici i javnom prostoru promovirale teze tužiteljstva”, pisala je novinarka i publicistkinja Višnja Starešina o ulozi Stjepana Mesića.

Koje će korake poduzeti Hrvatska da dokaže da je Mesić lagao, hoće li premijer Andrej Plenković pokrenuti postupak utvrđivanja Mesićeve odgovornosti za veleizdaju?

U nastavku pročitajte dio onoga što je Mesić rekao je 19. travnja 1997. godine u Haagu:

Rođen sam 1934. godine u Orahovici. Završio sam srednju školu

u Požegi, 1961. diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a

1963. godine položio pravosudni ispit. Godine 1966. izabran

sam u Sabor kao jedini kandidat oporbe. Prema Ustavu mogao se

izabrati nezavisni kandidat ako je 100 osoba potpisalo

peticiju na sudu. Bio sam jedini koji se to usudio učiniti, i

bio sam izabran. Tada se 1971. odigralo “Hrvatsko proljeće” i

smijenili su me s položaja predsjednika općine Orahovica.

Godine 1971. suđen sam zbog nacionalizma i osuđen na dvije

godine i dva mjeseca zatvora koje sam proveo u Staroj

Gradiški. Vrhovni sud smanjio je osudu na jednu godinu poslije

priziva. Poslije toga radio sam u Arhitektonskom studiju,

konzultantskoj tvrtki, u kojoj sam se bavio pravnim i

komercijalnim pitanjima. Kad je moj direktor otišao u

mirovinu, preuzeo sam njegovo mjesto i bio sam direktor do

1990. Nisam mogao raditi kao odvjetnik jer nitko tko je bio

osuđen na zatvorsku kaznu, nije mogao raditi kao odvjetnik.

Posljednji predsjednik

Godine 1989. sudjelovao sam u stvaranju HDZ-a i bio sam glavni

tajnik HDZ-a. Godine 1990. postao sam predsjednik Vlade

Republike Hrvatske u okviru SFRJ. U jesen 1990. otišao sam u

Beograd, gdje sam postao potpredsjednik, a zatim predsjednik

Predsjedništva SFRJ. U to vrijeme još su bili na snazi zakoni

i Ustav SFRJ. Moje su odgovornosti bile predsjedavanje

kolektivnim Predsjedništvom, a bio sam i vrhovni zapovjednik

oružanih snaga.

Predsjednik Vlade, Ante Marković, bio je zadužen za izvrsnu

vlast. Predsjedništvo je imalo svu moć. Nije bilo jasne

razlike između izvrsnih i predsjedničkih ovlasti. Dvije su se

grane morale konzultirati. Predsjedništvo je bilo i tijelo

koje je svime upravljalo i savjetodavno tijelo. Predsjedništvo

Jugoslavije razlikovalo se od Predsjedništva Republike.

Predsjedništvo SFRJ donosilo je odluke konsenzusom, dok su se

u Republici odluke donosile većinom glasova. Predsjedništvo

Republike upravljalo je snagama sigurnosti, tj. policijskim

snagama – MUP-om. Ministarstvo obrane bavilo se logistikom i

obranom. Međutim, zapovijedalo je Predsjedništvo. Poslije

izbora, i nakon sto je Hrvatska postala nezavisna, stvari su

se promijenile i dobili smo polupredsjednički sustav.

Teritorijalna obrana je bila samo pod Republikom, a JNA je

bila pod zapovjedništvom Saveznog predsjedništva. TO se mogla

aktivirati samo u konzultaciji s Predsjedništvom Republike.

Kasnije su promijenili Ustav, pa je tada predsjednik Republike

mogao aktivirati TO.

Kad sam bio u Predsjedništvu SFRJ, bio sam dio kolektivnog

vodstva države. Predsjedništvo je odlučivalo o pitanjima rata

i mira i usklađivalo stavove republika među predstavnicima

Jugoslavije u stranim zemljama imenujući i smjenjujući

veleposlanike. Predsjedništvo je bilo i kolektivni vođa JNA.

Bilo je zaduženo za funkcioniranje vlade. Budući da su se

odluke donosile konsenzusom, to zapravo nije funkcioniralo. To

osobito vrijedi s obzirom na činjenicu da se Srbiji nije

sviđala federacija.

Kad su države dobile de facto nezavisnost, Srbija se

uznemirila jer je htjela vlast u Predsjedništvu. Kad sam rekao

da ću biti posljednji predsjednik Jugoslavije, učinio sam to

jer ništa nije funkcioniralo. Sve je to bilo blokirano, Kosovo

i Vojvodinu, kao dijelove Srbije, preuzela je Srbija.

Od HDZ-a do HNS-a

Godine 1991. vratio sam se u Zagreb, gdje sam postao

predsjednik Izvrsnog odbora HDZ-a. Imao sam taj položaj jer je

položaj glavnog tajnika bio ukinut – to je zapravo bio isti

posao. Ostao sam na tom položaju do izbora, kad sam izabran za

predsjednika Sabora. Godine 1994. napustio sam HDZ i ostao

zastupnik, premda nisam bio u HDZ-u. Zatim sam 1995. sa

suradnicima osnovao HND, Hrvatske nezavisne demokrate. Ove

godine, 1997., HND se ujedinio s HNS-om, Hrvatskom narodnom

strankom, i postao sam potpredsjednik HNS-a.

Kad je osnovan HDZ, osnivale su se druge stranke. Do toga

vremena nisu se mogle osnivati nikakve stranke. Prva

registrirana politička stranka bio je HSLS, Hrvatska

socioliberalna stranka. HDZ je osnovan kao zajednica, ne kao

stranka, jer smo se bojali da će komunisti ostati na vlasti i

da neće dopustiti političke stranke. Zadržali smo naziv i kad

je HDZ postao politička stranka.

Od početka HDZ je započeo kao pokret, ne kao stranka. Još

uvijek se prikazuje kao pokret. Nema specifičnih priklona –

lijevo ili desno. Tuđman mijenja pravac prema svojim

potrebama na temelju političke situacije u svakom trenutku.

Pokreti su mobilni, nestatični. Jedini identifikacijski faktor

je pojedinačni interes članova stranke. Sve je jasnije postalo

očito da HDZ hoće ostati na vlasti stjecanjem kapitala. Ako

izgube izbore, zadržat će utjecaj jer će kontrolirati kapital.

Zato je HDZ ušao u sve strukture. Malo je ljudi moglo ostati

na vlasti ako nisu bili u HDZ-u. U procesu privatizacije HDZ

je iskorištavao državne mehanizme kako bi svojim članovima

olakšao uspon na položaje koji su značili vlasništvo i

kontrolu. Nažalost, nisu bili obrazovani menadžeri, pa su

mnoga područja gospodarstva trpjela. Stoga je HDZ morao imati

politički utjecaj kroz gospodarsku kontrolu i vlasništvo ako

izgubi vlast.

Pojava nacionalizma

Kad je HDZ osnovan, njegova je prvobitna platforma bila

postizanje parlamentarne demokracije i slobodnog društva. U

platformi nema ničega neugodnog. Problemi su se pojavili kad

je Tuđman iskoristio ratnu situaciju. Donosio je odluke i

uredbe koje je trebao donositi parlament. Prema svojoj

prvobitnoj platformi, HDZ je trebao biti demokratska stranka.

U početku HDZ nije imao element nacionalne isključivosti. Na

primjer, na referendumu je 94 posto stanovništva glasovalo za

nezavisnu Hrvatsku, 12 posto stanovništva bili su Srbi. Rastom

nacionalizma u Srbiji i nacionalizma Srba u Hrvatskoj poveća

se hrvatski nacionalizam. Početni HDZ bio je nacionalni, ali

ne nacionalistički pokret.

Nacionalizam se počeo razvijati tek poslije prve srpske

pobune. U doba kada je osnovan, u HDZ-u nije nikada bilo

nikakvih teritorijalnih ambicija u odnosu na Bosnu. Poslije

pobune u Kninu, Tuđman je na sastancima HDZ-a izjavljivao

kako će rezultati biti da će tri do pet posto Srba ostati u

Hrvatskoj. Nismo učinili ništa kako bismo se suprotstavili

Miloševiću, koji je prisiljavao Srbe da se homogeniziraju, jer

HDZ nije imao nikakvu politiku za to – već je naprotiv gurnuo

hrvatske Srbe njemu. To je bilo razorno.

Tuđman je izjave o kretanju Srba davao unutar užeg političkog

vodstva. Istodobno Tuđman je pozvao Belu Tonkovića, vođu

hrvatskog pokreta u Vojvodini. Tuđman je ponudio tim Hrvatima

iz Vojvodine opciju da dođu u Hrvatsku ako se situacija ondje

pogorša zbog Miloševićeve politike etničke ciste srpske

države. Tonković to nije prihvatio i njegov se odnos s

Tuđmanom raspao. Tonković je smatrao da bi Mađari, Srbi i

Hrvati trebali živjeti zajedno u Vojvodini.

Ostatak pročitajte u dokumentu:

Komentari

Komentari

Vijesti

Dosje Stjepana Mesića nestao iz državnog arhiva, nitko ne zna gdje je?

Objavljeno

- datum

Dosjee Vladimira Šeksa i Stjepana Mesića u Hrvatskom državnom arhivu nije moguće dobiti na uvid, piše Jutarnji list.

Šeks je zatražio da se zaštite njegovi osobni podaci, tako da dokumenti o obradi koju je Služba državne sigurnosti (SDS) provodila nad njim nisu dostupni.

Iz posve drugih razloga nije dostupan ni još jedan dosje, onaj o SDS-ovoj obradi bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića.

Jutarnji list javlja kako su u Hrvatskom državnom arhivu dobili usmeni odgovor da Mesićevog dosjea, koji se nalazi na popisu – nema. Djelatnici HDA potvrdili su da je taj dosje uistinu evidentiran u popisu preuzete dokumentacije, ali ga, tvrde, nikada nisu dobili. Je li nestao, je li se zagubio ili je slučajno ostao u SOA-i, nije poznato.

U slučaju Šeksa, u popisu dosjea umjesto imena Vladimir Šeks stoji prazno polje – i broj dosjea.

Jutarnjem je odbijen zahtjev za uvid u dosje pod tim brojem, a u rješenju koje je izdao ravnatelj HDA Dinko Čutura, inače recenzent Šeksove knjige, navedeno je kako se ne može dobiti ni anonimna verzija jer bi sam sadržaj dosjea upućivao na identitet osobe koja je tražila i dobila zaštitu osobnih podataka.

Izvor: narod.hr/Jutarnji list

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Al Jazeera: Putinova „uraganska“ turneja po Bliskom istoku

Objavljeno

- datum

Jučerašnja mini blic-turneja ruskog predsjednika Vladimira Putina po Bliskom istoku i njegov iznenadni posjet Siriji, Egiptu i Turskoj iznenadili su Zapadne političare i gotovo sve svjetske analitičare.

I dok se, s jedne strane, njegova zapovjed, objavljena na samom sirijskom terenu, o početku povlačenja glavnine ruskih vojnih snaga iz te zemlje zbog završetka operacije uništenja terorističkih organizacija, uz istodobnu prijetnju da će, ukoliko one opet „podignu glavu“ uslijediti novi i do sada neviđeni ruski vojni udar može tumačiti u svjetlu predizborne kampanje i netom objavljene Putinove odluke za kandidaturom na predsjedničkim izborima u ožujku 2018.g., Putinov posjet Kairu i Ankari sasvim je drugog karaktera.

On je čiste geopolitičke prirode i, zapravo, kao što smo već ranije predvidjeli, predstavlja logičan slijed ruskih poteza nakon nedavne objave američkog predsjednika Donalda Trumpa o priznanju Jeruzalema izraelskom prijestolnicom koja je radikalizirala protuameričko raspoloženje u arapskom i islamskom svijetu u cjelini. Ovakav Trumpov „poklon“ Moskva naprosto nije mogla odbiti i ona sada, jednostavno, bez ikakvih zapreka ulazi u nastali vakuum američkog samoisključivanja iz mogućnosti bilo kakvog mirovnog posredovanja između Izraela i Palestinaca, odnosno univerzalnog statusa Jeruzalema kao simbola i zajedničke svetinje za židove, kršćane i muslimane.

 
Televizija Al Jazeera Putinov posjet naziva „uraganskim“ i „munjevitim“. Taj katarski medij ističe kako su ruski predsjednik Putin i turski predsjednik Recep Tayip Erdogan suglasni o negativnim posljedicama Trumpove odluke po čitavu bliskoistočnu regiju. Prethodno je Putin, navodi Al Jazeera, uspio posjetiti Siriju i obaviti radni posjet Egiptu, u kojem je razgovarao s predsjednikom Abdel Fattahom al-Sisijem. Al Jazeera prenosi razmišljanja brojnih arapskih komentatora koji se slažu, kako je glavni cilj Putinove mini-turneje iskorištavanje rastućeg nezadovoljstva Kaira i Ankare politikom sadašnje američke administracije, zbog čega te dvije zemlje postaju sve bliže Rusiji.

Podsjećamo, proteklih dana i u Iranu su se pojavile ocijene, kako je Trumpova odluka o Jeruzalemu pravi „dar“ Teheranu i njegovoj bliskoistočnoj politici (Al-Jazeera | TheGreatMiddleEast| Geopolitika| Croative.net)

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

U ITALIJI IZVANREDNO STANJE Eksplozija terminala za distribuciju ruskog plina u Austriji

Objavljeno

- datum

U utorak, 12. prosinca, došlo je do eksplozije na plinskom terminalu u Baumgartenu, na istoku Austrije, pri čemu je jedna osoba poginula, a najmanje 18 ih je ozlijeđeno. Terminal u Baumgartenu glavni je distribucijski centar za plin koji u Austriju dolazi iz Rusije.

Austrijski istražitelji su otkrili da je do snažne eksplozije na plinskom terminalu  blizu Baumgartena došlo iz tehničkih razloga. Rad plinskog terminala koji se najvećim dijelom bavi distribucijom ruskog plina u Europi trenutno je suspendiran. Provodi se istraga o okolnostima incidenta.

Nakon eksplozije na plinskoj stanici kompanije OMV u Austriji su isporuke ruskog plina u Italiju, Sloveniju i Mađarsku prekinute, izvijestila je služba za tisak austrijskog regulatora E-Control.

“Tranzitna opskrba Italije, Slovenije i Mađarske su trenutno prekinute. Radimo na što skorijem ukidanju ograničenja”, navodi austrijski E-Control.

Vrijeme uklanjanja ograničenja tranzita se još uvijek ne može jasno odrediti.

Italija zbog prekida isporuke ruskog plina proglasila izvanredno stanje

Italija je zbog eksplozije na austrijskom plinskom terminalu i suspenzije opskrbe ruskim proglasila izvanredno stanje, priopćeno je na internetskoj stranici Ministarstva gospodarskog razvoja Italije.

“Isporuka ruskog plina u Italiju kroz Austriju je prekinuta zbog nesreće u Baumgartenu. Prema nacionalnim propisima koje uređuje regulativa EU, Ministarstvo uvodi izvanredno stanje, „-navedeno je u priopćenju.

Dodaje se da je trenutno opskrba plinom zajamčena zbog dostupnih rezervi u zemlji.

Gazprom je izvijestio da radi na preraspodjeli tokova tranzita plina, kako bi kupcima osigurala neprekinute isporuke svojim.

Ravnatelj ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost, Konstantin Simonov, komentirao je situaciju u vezi s uvođenjem izvanrednog stanja u Italiji nakon eksplozije na terminalu Baumgarten.

“Talijansko tržište je već pretrpjelo štetu, količina crpne snage je smanjena sedam do osam puta, jer u osnovi ruski plin u Italiju dolazi samo iz Austrije. Ovdje imamo paradoks. Da smo implementirali projekt Južni tok, koji je predviđao izgradnju plinovoda preko Grčke, a zatim u Italiju, Italija sada ne bi imala nikakvih problema. Ovo je još jedan povod za razmišljanje da je izgradnja plinovoda u morima na teritoriju EU dobra ideja sa stajališta diverzifikacije ruta, jer vidimo da nije samo Ukrajina tranzitni rizik, već postoje i mogućnosti  tehnoloških katastrofa. Bolje je imati višak kapaciteta”, objasnio je Simonov.

Stručnjak je dodao kako je prije službenih informacija o stupnju oštećenja plinovoda prerano davati prognoze o nastavku isporuke.

“Ne mislim da će doći do ozbiljnog plinskog deficita. Italija ima skladišne kapacitete, oni su prilično dobro pripremljeni za sezonu. Stoga je moja predviđanja da će ova nesreća biti lokalne prirode. Čekat ćemo komentare kompanije OMV, koja je vlasnik Baumgartena. Još nije jasno koliko dugo će trajati popravci”, rekao je Simonov.

Predsjednik Odbora za energetiku Državne Dume, Pavel Zavalni, komentirao je za RT poremećaje opskrbe plinom europskih zemalja zbog eksplozije na austrijskom terminalu u Baumgartenu.

“Moramo razviti infrastrukturu i sustav skladištenja plina. Sustav mora biti pouzdan i siguran. Mi smo u pravu kada tvrdimo da treba izgraditi više tranzitnih koridora”, objasnio je Zavalni.

Prema riječima zamjenika, Italija je sasvim ovisna o ruskom plinu.

“Imamo tri koridora opskrbe plinom za srednju i sjevernu Europu, ali su sada smanjenje količine zaliha kroz koridor Užgorod, preko Ukrajine, gdje prolazi oko 50 milijuna kubnih metara dnevno, što je značajna količina. Jedini način zamjene ovog plina je generiranje električne energije iz drugih izvora, korištenje nužnih izvora i uzimanje plina iz podzemnih skladišta. Situacija nije kritična, ali je izvanredna”, dodao je Pavel Zavalni.

Zavalni je istaknuo kako “svaka je zemlja na svoj način i različito ovisna o ruskom plinu”.

“U Italiji postoji vrlo velika ovisnost, jer tamo dolazi do pada domaće proizvodnje i opskrbe iz Sjeverne Afrike u korist isporuka iz Rusije”, zaključio je.

Italija je jedina zemlja koja je proglasila izvanredno stanje nakon eksplozije na terminalu u Austriji, a Slovenija i Mađarska još nisu dale službena priopćenja o razini energetske sigurnosti.

Za pretpostaviti je da će se, ako kvar bude brzo otklonjen, tranzit vratiti na prijašnju razinu redovitih dogovorenih isporuka, ali ako popravak plinskog terminala u Baumgartenu potraje, teško je a sigurnošću tvrditi kako će se nadoknaditi manjak, posebno zbog činjenice da se havarija dogodila u sezoni grijanja. (logicno.com)

Komentari

Pročitajte cijeli članak
Najave

Facebook

Popularno

Copyright © 2017 Croative.net.