Connect with us

Vijesti

Hoće li Plenković pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti za veleizdaju?

Objavljeno

- datum

Bivši predsjednik Stjepan Mesić je na svoju inicijativu 19. travnja 1997. godine svjedočio u Haagu. Te godine predsjednik Republike Hrvatske bio je dr. Franjo Tuđman, a predsjednik Vlade Zlatko Mateša.

“Otkad je Stipe Mesić (još uvijek) zaštićeni haaški svjedok na temu podjele Bosne, stigao na Pantovčak, a proces detuđmanizacije odnosno razdržavljenja službeno započeo, kamioni dokumenata iz herceg-bosanskih i hrvatskih arhiva su otišli u haaško tužiteljstvo, u hrvatskoj su se politici i javnom prostoru promovirale teze tužiteljstva”, pisala je novinarka i publicistkinja Višnja Starešina o ulozi Stjepana Mesića.

Koje će korake poduzeti Hrvatska da dokaže da je Mesić lagao, hoće li premijer Andrej Plenković pokrenuti postupak utvrđivanja Mesićeve odgovornosti za veleizdaju?

U nastavku pročitajte dio onoga što je Mesić rekao je 19. travnja 1997. godine u Haagu:

Rođen sam 1934. godine u Orahovici. Završio sam srednju školu

u Požegi, 1961. diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a

1963. godine položio pravosudni ispit. Godine 1966. izabran

sam u Sabor kao jedini kandidat oporbe. Prema Ustavu mogao se

izabrati nezavisni kandidat ako je 100 osoba potpisalo

peticiju na sudu. Bio sam jedini koji se to usudio učiniti, i

bio sam izabran. Tada se 1971. odigralo “Hrvatsko proljeće” i

smijenili su me s položaja predsjednika općine Orahovica.

Godine 1971. suđen sam zbog nacionalizma i osuđen na dvije

godine i dva mjeseca zatvora koje sam proveo u Staroj

Gradiški. Vrhovni sud smanjio je osudu na jednu godinu poslije

priziva. Poslije toga radio sam u Arhitektonskom studiju,

konzultantskoj tvrtki, u kojoj sam se bavio pravnim i

komercijalnim pitanjima. Kad je moj direktor otišao u

mirovinu, preuzeo sam njegovo mjesto i bio sam direktor do

1990. Nisam mogao raditi kao odvjetnik jer nitko tko je bio

osuđen na zatvorsku kaznu, nije mogao raditi kao odvjetnik.

Posljednji predsjednik

Godine 1989. sudjelovao sam u stvaranju HDZ-a i bio sam glavni

tajnik HDZ-a. Godine 1990. postao sam predsjednik Vlade

Republike Hrvatske u okviru SFRJ. U jesen 1990. otišao sam u

Beograd, gdje sam postao potpredsjednik, a zatim predsjednik

Predsjedništva SFRJ. U to vrijeme još su bili na snazi zakoni

i Ustav SFRJ. Moje su odgovornosti bile predsjedavanje

kolektivnim Predsjedništvom, a bio sam i vrhovni zapovjednik

oružanih snaga.

Predsjednik Vlade, Ante Marković, bio je zadužen za izvrsnu

vlast. Predsjedništvo je imalo svu moć. Nije bilo jasne

razlike između izvrsnih i predsjedničkih ovlasti. Dvije su se

grane morale konzultirati. Predsjedništvo je bilo i tijelo

koje je svime upravljalo i savjetodavno tijelo. Predsjedništvo

Jugoslavije razlikovalo se od Predsjedništva Republike.

Predsjedništvo SFRJ donosilo je odluke konsenzusom, dok su se

u Republici odluke donosile većinom glasova. Predsjedništvo

Republike upravljalo je snagama sigurnosti, tj. policijskim

snagama – MUP-om. Ministarstvo obrane bavilo se logistikom i

obranom. Međutim, zapovijedalo je Predsjedništvo. Poslije

izbora, i nakon sto je Hrvatska postala nezavisna, stvari su

se promijenile i dobili smo polupredsjednički sustav.

Teritorijalna obrana je bila samo pod Republikom, a JNA je

bila pod zapovjedništvom Saveznog predsjedništva. TO se mogla

aktivirati samo u konzultaciji s Predsjedništvom Republike.

Kasnije su promijenili Ustav, pa je tada predsjednik Republike

mogao aktivirati TO.

Kad sam bio u Predsjedništvu SFRJ, bio sam dio kolektivnog

vodstva države. Predsjedništvo je odlučivalo o pitanjima rata

i mira i usklađivalo stavove republika među predstavnicima

Jugoslavije u stranim zemljama imenujući i smjenjujući

veleposlanike. Predsjedništvo je bilo i kolektivni vođa JNA.

Bilo je zaduženo za funkcioniranje vlade. Budući da su se

odluke donosile konsenzusom, to zapravo nije funkcioniralo. To

osobito vrijedi s obzirom na činjenicu da se Srbiji nije

sviđala federacija.

Kad su države dobile de facto nezavisnost, Srbija se

uznemirila jer je htjela vlast u Predsjedništvu. Kad sam rekao

da ću biti posljednji predsjednik Jugoslavije, učinio sam to

jer ništa nije funkcioniralo. Sve je to bilo blokirano, Kosovo

i Vojvodinu, kao dijelove Srbije, preuzela je Srbija.

Od HDZ-a do HNS-a

Godine 1991. vratio sam se u Zagreb, gdje sam postao

predsjednik Izvrsnog odbora HDZ-a. Imao sam taj položaj jer je

položaj glavnog tajnika bio ukinut – to je zapravo bio isti

posao. Ostao sam na tom položaju do izbora, kad sam izabran za

predsjednika Sabora. Godine 1994. napustio sam HDZ i ostao

zastupnik, premda nisam bio u HDZ-u. Zatim sam 1995. sa

suradnicima osnovao HND, Hrvatske nezavisne demokrate. Ove

godine, 1997., HND se ujedinio s HNS-om, Hrvatskom narodnom

strankom, i postao sam potpredsjednik HNS-a.

Kad je osnovan HDZ, osnivale su se druge stranke. Do toga

vremena nisu se mogle osnivati nikakve stranke. Prva

registrirana politička stranka bio je HSLS, Hrvatska

socioliberalna stranka. HDZ je osnovan kao zajednica, ne kao

stranka, jer smo se bojali da će komunisti ostati na vlasti i

da neće dopustiti političke stranke. Zadržali smo naziv i kad

je HDZ postao politička stranka.

Od početka HDZ je započeo kao pokret, ne kao stranka. Još

uvijek se prikazuje kao pokret. Nema specifičnih priklona –

lijevo ili desno. Tuđman mijenja pravac prema svojim

potrebama na temelju političke situacije u svakom trenutku.

Pokreti su mobilni, nestatični. Jedini identifikacijski faktor

je pojedinačni interes članova stranke. Sve je jasnije postalo

očito da HDZ hoće ostati na vlasti stjecanjem kapitala. Ako

izgube izbore, zadržat će utjecaj jer će kontrolirati kapital.

Zato je HDZ ušao u sve strukture. Malo je ljudi moglo ostati

na vlasti ako nisu bili u HDZ-u. U procesu privatizacije HDZ

je iskorištavao državne mehanizme kako bi svojim članovima

olakšao uspon na položaje koji su značili vlasništvo i

kontrolu. Nažalost, nisu bili obrazovani menadžeri, pa su

mnoga područja gospodarstva trpjela. Stoga je HDZ morao imati

politički utjecaj kroz gospodarsku kontrolu i vlasništvo ako

izgubi vlast.

Pojava nacionalizma

Kad je HDZ osnovan, njegova je prvobitna platforma bila

postizanje parlamentarne demokracije i slobodnog društva. U

platformi nema ničega neugodnog. Problemi su se pojavili kad

je Tuđman iskoristio ratnu situaciju. Donosio je odluke i

uredbe koje je trebao donositi parlament. Prema svojoj

prvobitnoj platformi, HDZ je trebao biti demokratska stranka.

U početku HDZ nije imao element nacionalne isključivosti. Na

primjer, na referendumu je 94 posto stanovništva glasovalo za

nezavisnu Hrvatsku, 12 posto stanovništva bili su Srbi. Rastom

nacionalizma u Srbiji i nacionalizma Srba u Hrvatskoj poveća

se hrvatski nacionalizam. Početni HDZ bio je nacionalni, ali

ne nacionalistički pokret.

Nacionalizam se počeo razvijati tek poslije prve srpske

pobune. U doba kada je osnovan, u HDZ-u nije nikada bilo

nikakvih teritorijalnih ambicija u odnosu na Bosnu. Poslije

pobune u Kninu, Tuđman je na sastancima HDZ-a izjavljivao

kako će rezultati biti da će tri do pet posto Srba ostati u

Hrvatskoj. Nismo učinili ništa kako bismo se suprotstavili

Miloševiću, koji je prisiljavao Srbe da se homogeniziraju, jer

HDZ nije imao nikakvu politiku za to – već je naprotiv gurnuo

hrvatske Srbe njemu. To je bilo razorno.

Tuđman je izjave o kretanju Srba davao unutar užeg političkog

vodstva. Istodobno Tuđman je pozvao Belu Tonkovića, vođu

hrvatskog pokreta u Vojvodini. Tuđman je ponudio tim Hrvatima

iz Vojvodine opciju da dođu u Hrvatsku ako se situacija ondje

pogorša zbog Miloševićeve politike etničke ciste srpske

države. Tonković to nije prihvatio i njegov se odnos s

Tuđmanom raspao. Tonković je smatrao da bi Mađari, Srbi i

Hrvati trebali živjeti zajedno u Vojvodini.

Ostatak pročitajte u dokumentu:

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja.

“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”
Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

STVARA SE VELIKA ALBANIJA? Pogledajte što je najavio albanski premijer

Objavljeno

- datum

“Kosovo i Albanija će imati jedinstvenu vanjsku politiku, ne samo zajednička veleposlanstva i diplomatska predstavništva”, rekao je Rama u kosovskom parlamentu u Prištini, kamo je doputovao u prigodi desete obljetnice neovisnosti Kosova. Dvije zemlje već imaju nekoliko zajedničkih konzulata

Albanski premijer Edi Rama spomenuo je u nedjelju u Prištini mogućnost da njegova zemlja i Kosovo jednog dana imaju “jednog predsjednika kao simbol nacionalnog jedinstva”.

“No zašto ne bismo imali i jednog predsjednika kao simbol nacionalnog jedinstva, s jedinstvenom politikom nacionalne sigurnosti?”, upitao se Edi Rama.

>> Svjetski poznata pjevačica razbjesnila Srbe, oni joj uzvratili: “Karijera ti je gotova!”

Ova izjava se najvjerojatnije neće svidjeti Srbiji čiji vrh redovito optužuje Tiranu da želi stvoriti “veliku Albaniju”. Albanija tvrdi da nema takve planove. Srbija ne priznaje neovisnost svoje bivše pokrajine Kosova. Dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine počet 2011. je u zastoju.

Kosovski predsjednik Hashim Thaçi i srbijanski Aleksandar Vučić izrazili su želju za nastavkom dijaloga. “Težak dijalog sa Srbijom bit će povijesno važan. Albanci i Srbi će u budućnosti živjeti jedni uz druge, kao dvije nacije koje će održavati dobrosusjedske odnose i biti sastavni dio Europske unije”, poželio je socijalist Edi Rama. 

>> MILORAD DODIK MORA OTIĆI, A SRBIJA ODMAH PRIZNATI KOSOVO: Zahtjevi s kojima dolazi Condoleezza Rice, posebni izaslanik SAD za Balkan

Thaçi je pak rekao da je “odlučan u nakani da država Kosovo što prije dobije svoju vojsku”. Taj plan koji se spominjao prije godinu dana, naišao je na osudu Zapada. Srbi ga smatraju provokacijom.

>> UDARNA VIJEST – POČELO JE: Specijalne jedinice Srbije na državnoj granici s Kosovom!

Kosovo koje ima sigurnosne snage, ali ne i vojsku, pod zaštitom je NATO-a. Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008., gotovo deset godina nakon sukoba srbijanskih snaga i kosovskih pobunjenika, pristaša neovisnosti. U tom je sukobu izginulo više od 13.000 ljudi, među kojima više od 11.000 kosovskih Albanaca. Kosovsku neovisnost priznalo je 115 zemalja, pa tako i Sjedinjene Države te 23 od 28 članica EU-a. Osamdesetak zemalja još to ne žele učiniti, među njima Moskva i Peking.

Autor: Hina/dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Američki admiral šokira: SAD se mora pripremiti za skori rat s Kinom

Objavljeno

- datum

Harry Harris, umirovljeni admiral američke vojske, nedavno imenovan na dužnost veleposlanika SAD-a u Australiji, pozvao je Sjedinjene Države na pripremu rata s Kinom, priopćio je The Independent.

U vrijeme govora u američkom Kongresu, Harris je izjavio kako Washington podcjenjuje agresivno pozicioniranje Kine u tihooceanskoj regiji i brzinu kojom Peking jača svoju vojnu moć – prenosi Geopolitika.news.

Harry Harris, zapovjednik američkog pacifičkog zapovjedništva, zauzima tvrdolinijaški stav prema brzoj kineskoj militarizaciji ove regije

„S obzirom na ponašanje Pekinga, smatram, kako će Kina sada željeti srušiti postojeći svjetski poredak“, izjavio je Harris. On smatra, kako će se Sjedinjenim Državama biti teško suprostaviti kineskoj vojsci ukoliko se mjere ne poduzmu upravo sada. Također je dodao, kako Kina aktivno provodi modernizaciju vojno-industrijskog kompleksa i nastoji iskoristiti politički utjecaj i gospodarske poluge za primoravanje susjednih zemalja na izmjenu statusa quo u Azijsko-tihooceanskoj regiji.

Podsjećamo: Pentagon je nedavno objavio novu obrambenu strategiju, u kojoj se govori o američkom strateškom suparništvu s Kinom i Rusijom, kao načelnim prioritetom američkih oružanih snaga. Ministar obrane, James Mattis, komentirajući taj dokument, izjavio je kako će upravo to, a ne borba s terorizmom, biti u središtu pozornosti američkog vojnog vrha (Independent | Geopolitika.news | Croative.net)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno