Connect with us

Vijesti

Donald Trump: Amerika voli Poljsku, ali…

Objavljeno

- datum

KOMENTAR – Prije nego se Donald Trump u Hamburgu sastane s čelnicima država koje je bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld 2003. nazvao “starom Europom”, on je posjetio Varšavu. To bi se moglo nazvati i podvalom koju je Trump uputio čelnicima okupljenim u Hamburgu: Poland first!

 

“Amerika voli Poljsku”, rekao je Trump mnoštvu okupljenom u Varšavi i pohvalio domaćine kao uzornu borbenu naciju koja ima iste vrijednosti kao i SAD: slobodu, obitelj i Boga. Poljska je uzor “svima koji teže za slobodom”, rekao je Trump. Govor je držao ispred spomenika junacima Varšavskog ustanka, koji su se 1944. hrabro borili protiv njemačke okupacije pri čemu su mnogi izginuli – simbolično mjesto na kojem je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo Donalda Trumpa.

Ali, iza Trumpovih riječi se krije više toga. On je upadljivo često naglašavao junaštvo poljskog naroda i povezao ga s današnjom situacijom u svijetu. Govorio je o prijetnji islamističkog terora kao i opasnosti koju predstavlja Sjeverna Koreja te nasuprot tomu naglasio da SAD i Poljska dijele iste vrijednosti. Zvučalo je kao da u slučaju nekog novog sukoba čvrsto računa s poljskim junacima.Zajamčio solidarnost NATO-aTrumpove poruke su dobro primljene kod istočnih članica Saveza. Tim više što je konačno jasno rekao da bi napad na jednu članicu NATO-a značio napad na sve članice i zajamčio solidarnost SAD-a.

Istina, nije to izrekao tako jasno kao njegov prethodnik Obama prije tri godine. Ali, bitna je izjava da SAD čvrsto stoji uz Članak 5 Ugovora o NATO-u. A kad je nakon toga ponovio svoju uobičajenu opasku da većina Europljana premalo izdvaja za obranu, Poljska se nije morala osjećati kritizirana – ona dovoljno ulaže u svoju vojsku.Ono na što su u Varšavi uzaludno čekali bili su izgledi da Amerikanci pošalju još više trupa u sklopu NATO-a koje će štititi istočnu granicu Poljske. Poljaci su se nadali da će više američkih vojnika doći u Poljsku od sadašnjih 5.000. Trumpova izjava ih je zato morala razočarati. Ali, američki predsjednik je nakon susreta s poljskim kolegom Dudom jasno dao na znanje: O tomu nismo razgovarali!

Umjesto toga razgovaralo se o poslovima. Poljska je već ujutro objavila da namjerava kupiti američke rakete Patriot, i eventualno još više ukapljenog plina iz SAD-a. Trump je te poslove prodavao kao “veću sigurnost i slobodu za zemlju koja nikad više ne smije biti talac jednog isporučitelja energije”.

Time je Trump poslao poruku i Moskvi. Tamo isporuke američkog plina istočnoj Europi kao i sustave raketa Patriot u poljskim rukama doživljavaju kao jasnu provokaciju. I kao da to nije dovoljno, Trump je upravo u Poljskoj najavio dodatne korake protiv “destabilizirajućeg djelovanja” Rusije. Time Trump nije pokazao samo jasnu geopolitičku granicu, nego je poslao poruku i u svoju domovinu – tamo gdje mu još uvijek predbacuju previše bliske odnose s Rusijom.Da je Trumpu upravo to bilo važno osjetilo se na konferenciji za novinare. To je gotovo graničilo s nepristojnošću koliko vremena je i vidljive uzrujanosti on posvetio CNN-u i drugim američkim medijima, dok je poljskim medijima na važna pitanja odgovarao kratko.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare se vidjelo još nešto: zabrinjavajuće poimanje demokracije obojice predsjednika, osobito kod teme slobode medija. I Trump i Duda su oštro kritizirali medije svoje zemlje koji kritično izvještavaju o vladi. Državnicima od formata bi takav nastup bio neugodan. Ali, ovim predsjednicima nije problem s osmijehom na licu dovoditi u pitanje neku osnovnu vrijednost demokratskog poretka.

Trumpovo putovanje u istočnu Europu je s njegovoga gledišta bilo uspješno. Zadovoljan samim sobom, slavljen i s novim trgovinskim sporazumima u džepu otputovao je u Hamburg. I poljsko vodstvo, unatoč nekim ogradama, može biti zadovoljno. Jer, ono je dobilo priznanje od vodeće sile NATO-a SAD-a i tako moglo predstaviti Poljsku kao važnu zemlju u Europi. I to da je Varšavi uspjelo dovesti Trumpa na sastanak Inicijative tri mora (Baltičkog, Crnog i Jadranskog) s deset šefova država i vlada iz istočne i jugoistočne Europe jača vodeću ulogu Poljske među istočnim članicama EU-a.

Ali, što konkretno od toga ostaje? Vrlo brzo će svima biti jasno da Donald Trump nije bio u Varšavi samo kao dobri ujak s vrećom punom poklona – nego kao tvrd poslovni čovjek. On je, istina, hvalio i puno govorio o suradnji i perspektivama. Ali, stvarno konkretan nije bio. Stvarno konkretan je postao samo kad se radilo o novcu – kod američkog ukapljenog plina i naoružanja.

Jedan tweet iz Poljske je najbolje pokazao kako razumjeti Trumpovu glavnu poruku:

“Amerika voli Poljsku. Vi ste divni i krasni! Ali kupujte naš plin i oružje. Oni su super!”

Izvor: seebiz.eu

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

ZASTUPNICI koji su glasali PROTIV ISTAMBULSKE IMAJU 4 PUTA VIŠE PREFERENCIJALNIH GLASOVA OD ONIH ZA IK

Objavljeno

- datum

 OVDJE JE SVE REČENO !   Fotografija i podaci koji jasno govore zbog čega je potrebna izmjena Izbornog zakona u RH.

Bespotrebno je trošiti riječi na 110 sisavaca koji su glasovali za ratifikaciju Istanbulske konvencije, već ćemo upozoriti da se pazite ‘žita među kukoljem’ i ‘novih opcija’ koje hodaju dobro uhodanim stazama majke na čijim su listama ušli u Sabor –  analizirali su rezultate članovi HSP 1861. 

Iako naša stranka i dr. Paraga već dugi niz godina ponavljaju, nadamo se da je ovoga puta i posljednjim nevjernicima dokazano da između HDZ-a i SDP-a nema razlike. Aplauz nakon službenog sklapanja koalicije, koja je već dobila naziv Balerina koalicija, zastor je koji se spušta.

HSP 1861 se zalaže za izmjenu Izbornog zakona tj. većinski, dvokružni izborni sustav gdje će se sve zastupnike, od prvoga do zadnjega, birati imenom i prezimenom, a ne po stranačkim listama gdje ljudi ne znaju za koga glasuju kada glasuju za stranku.

Je li vrijeme da se spašava što se spasiti da? Hrvati, razmislite što želite.

Hrvatska Stranka Prava 1861

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

ČUDO U FRANCUSKOJ KATEDRALI: Evo što se dogodilo kad je nijemi dječak primio Pričest!

Objavljeno

- datum

 SNAGA SVETE PRIČESTI      Svake se godine 13. travnja u katedrali La Rochelle slavi spomendan ovog događaja

Godine 1461. na Uskrs, jedna je majka sa svojim nijemim djetetom nazočila misnom slavlju u katedrali La Rochelle. Jadni je dječak bio vrlo pobožan i ljubio je Boga iz sveg srca. Skrušeno je pratio svetu misu. Kad je vidio da svećenik ostalim vjernicima dijeli svetu pričest, i on je zaželio primiti dragoga Spasitelja. Usrdnim je pogledima molio svoju majku da i njega povede do stola Gospodnjega.

Majka je udovoljila njegovoj želji, ali se svećenik usprotivio tomu bojeći se da to nijemi dječak ne može dobro razumjeti. Jadna je majka zaplakala. Ali dječak nije gubio nadu. Na koljenima se doklizao do svećenika i u vis uzdignutih ruku vapio anđeoskim pogledom za nebeskim kruhom. Duboko ganut tolikom čežnjom svećenik mu tada podijeli prvu svetu pričest.

Tek što je sveta hostija dotakla jezik nijemoga djeteta, u sav glas je viknuo: „Pomoć je naša u imenu Gospodinovu!“ Svi su se prisutni čudili i divili. Majka ga zaprepaštena upita: „Zar si nešto rekao, sine? Možeš li zaista govoriti?“

Da, majko, Bogu hvala!“ odgovori ozdravljeni dječak i plačući od radosti zagrli svoju majku. Svi su ih ljudi okružili diveći im se i čestitajući im. Svećenik je u znak zahvalnosti zapjevao slavno Te Deum.

Svake se godine 13. travnja u katedrali La Rochelle slavi spomendan ovoga divnog ozdravljenja.

Fra Petar ljubičić (book.hr)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Tisuće Sorosevih pristaša marširale Budimpeštom tražeći Orbanovu ostavku  

Objavljeno

- datum

Tisuće protuvladinih demonstranata prosvjedovale su u Budimpešti zbog nedavne pobjede Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima.

Dotični su se okupili u centru grada i u povorci do zgrade parlamenta skandirali uzvikujući „Mi smo većina“, pritom naglašavajući svoje nezadovoljstvo izbornim rezultatom.

Vladajuća stranka Fidesz zajedno s koalicijskim partnerom osvojila je dvotrećinsku većinu u parlamentu, dok je na drugom mjestu završio nacionalistički Jobbik s 26 mandata, odnosno 13 posto glasova.

S obzirom da možemo sa sigurnošću zaključiti da ovi prosvjednici očito nisu glasali za Jobbik, postaje jasno da ne samo da dotični ne mogu predstavljati „većinu“, kako sami sebe nazivaju, već ne mogu čak predstavljati niti nekakvu značajnu manjinu, a ponajmanje mađarski narod kao takav, jer sve ostale parlamentarne stranke zajedno jedva da su osvojile dvadesetak posto glasova.

Prosvjednici su zatražili ponovno prebrojavanje glasova (jer očito misle da bi na taj način od 20 posto nekim čudom mogli doći do 50 posto glasova), novi izborni zakon i nepristrane javne medije, te bolje odnose vlasti s opozicijom.

izvor: Tribun.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno