Connect with us

Vijesti

Donald Trump: Amerika voli Poljsku, ali…

Objavljeno

- datum

KOMENTAR – Prije nego se Donald Trump u Hamburgu sastane s čelnicima država koje je bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld 2003. nazvao “starom Europom”, on je posjetio Varšavu. To bi se moglo nazvati i podvalom koju je Trump uputio čelnicima okupljenim u Hamburgu: Poland first!

 

“Amerika voli Poljsku”, rekao je Trump mnoštvu okupljenom u Varšavi i pohvalio domaćine kao uzornu borbenu naciju koja ima iste vrijednosti kao i SAD: slobodu, obitelj i Boga. Poljska je uzor “svima koji teže za slobodom”, rekao je Trump. Govor je držao ispred spomenika junacima Varšavskog ustanka, koji su se 1944. hrabro borili protiv njemačke okupacije pri čemu su mnogi izginuli – simbolično mjesto na kojem je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo Donalda Trumpa.

Ali, iza Trumpovih riječi se krije više toga. On je upadljivo često naglašavao junaštvo poljskog naroda i povezao ga s današnjom situacijom u svijetu. Govorio je o prijetnji islamističkog terora kao i opasnosti koju predstavlja Sjeverna Koreja te nasuprot tomu naglasio da SAD i Poljska dijele iste vrijednosti. Zvučalo je kao da u slučaju nekog novog sukoba čvrsto računa s poljskim junacima.Zajamčio solidarnost NATO-aTrumpove poruke su dobro primljene kod istočnih članica Saveza. Tim više što je konačno jasno rekao da bi napad na jednu članicu NATO-a značio napad na sve članice i zajamčio solidarnost SAD-a.

Istina, nije to izrekao tako jasno kao njegov prethodnik Obama prije tri godine. Ali, bitna je izjava da SAD čvrsto stoji uz Članak 5 Ugovora o NATO-u. A kad je nakon toga ponovio svoju uobičajenu opasku da većina Europljana premalo izdvaja za obranu, Poljska se nije morala osjećati kritizirana – ona dovoljno ulaže u svoju vojsku.Ono na što su u Varšavi uzaludno čekali bili su izgledi da Amerikanci pošalju još više trupa u sklopu NATO-a koje će štititi istočnu granicu Poljske. Poljaci su se nadali da će više američkih vojnika doći u Poljsku od sadašnjih 5.000. Trumpova izjava ih je zato morala razočarati. Ali, američki predsjednik je nakon susreta s poljskim kolegom Dudom jasno dao na znanje: O tomu nismo razgovarali!

Umjesto toga razgovaralo se o poslovima. Poljska je već ujutro objavila da namjerava kupiti američke rakete Patriot, i eventualno još više ukapljenog plina iz SAD-a. Trump je te poslove prodavao kao “veću sigurnost i slobodu za zemlju koja nikad više ne smije biti talac jednog isporučitelja energije”.

Time je Trump poslao poruku i Moskvi. Tamo isporuke američkog plina istočnoj Europi kao i sustave raketa Patriot u poljskim rukama doživljavaju kao jasnu provokaciju. I kao da to nije dovoljno, Trump je upravo u Poljskoj najavio dodatne korake protiv “destabilizirajućeg djelovanja” Rusije. Time Trump nije pokazao samo jasnu geopolitičku granicu, nego je poslao poruku i u svoju domovinu – tamo gdje mu još uvijek predbacuju previše bliske odnose s Rusijom.Da je Trumpu upravo to bilo važno osjetilo se na konferenciji za novinare. To je gotovo graničilo s nepristojnošću koliko vremena je i vidljive uzrujanosti on posvetio CNN-u i drugim američkim medijima, dok je poljskim medijima na važna pitanja odgovarao kratko.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare se vidjelo još nešto: zabrinjavajuće poimanje demokracije obojice predsjednika, osobito kod teme slobode medija. I Trump i Duda su oštro kritizirali medije svoje zemlje koji kritično izvještavaju o vladi. Državnicima od formata bi takav nastup bio neugodan. Ali, ovim predsjednicima nije problem s osmijehom na licu dovoditi u pitanje neku osnovnu vrijednost demokratskog poretka.

Trumpovo putovanje u istočnu Europu je s njegovoga gledišta bilo uspješno. Zadovoljan samim sobom, slavljen i s novim trgovinskim sporazumima u džepu otputovao je u Hamburg. I poljsko vodstvo, unatoč nekim ogradama, može biti zadovoljno. Jer, ono je dobilo priznanje od vodeće sile NATO-a SAD-a i tako moglo predstaviti Poljsku kao važnu zemlju u Europi. I to da je Varšavi uspjelo dovesti Trumpa na sastanak Inicijative tri mora (Baltičkog, Crnog i Jadranskog) s deset šefova država i vlada iz istočne i jugoistočne Europe jača vodeću ulogu Poljske među istočnim članicama EU-a.

Ali, što konkretno od toga ostaje? Vrlo brzo će svima biti jasno da Donald Trump nije bio u Varšavi samo kao dobri ujak s vrećom punom poklona – nego kao tvrd poslovni čovjek. On je, istina, hvalio i puno govorio o suradnji i perspektivama. Ali, stvarno konkretan nije bio. Stvarno konkretan je postao samo kad se radilo o novcu – kod američkog ukapljenog plina i naoružanja.

Jedan tweet iz Poljske je najbolje pokazao kako razumjeti Trumpovu glavnu poruku:

“Amerika voli Poljsku. Vi ste divni i krasni! Ali kupujte naš plin i oružje. Oni su super!”

Izvor: seebiz.eu

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

Veliki preokret u slučaju Blažeković!

Objavljeno

- datum

Predsjednica Grabar Kitarović ne želi potpisati imenovanje čovjeka sa srednjom školom za konzula, pa će i Plenković morati odustati od dogovora HDZ-a i HNS-a za slanje Borisa Blažekovića u SAD

Do nas odluka o imenovanju Borisa Blažekovića generalni konzulom u New Yorku još nije došla iz Vlade. Predsjednica takvu odluku, i da stigne, neće potpisati. Na to je još prije tjedan dana upozoren i predsjednik Vlade – kažu nam iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, piše 24 sata

Odluka predsjednice da ne potpiše imenovanje Blažekovića tog istaknutog HNS-ovca ipak ostavlja u Hrvatskoj jer bez njenog supotpisa nitko ne može biti imenovan veleposlanikom ili konzulom.

Procedura imenovanja konzula je inače tajna, a prošli tjedan je izbio skandal kada se saznalo da je Vlada predložila, a Odbor za vanjsku politiku odobrio imenovanje Blažekovića koji ima završenu srednju cestovnu školu. Blažeković je bivši maneken i dugogodišnji član HNS-a i saborski zastupnik.

Nakon odluke su mediji objavili i njegove javne kritike na račun izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kritike Plenkoviću dok HNS i HDZ još nisu bili u koaliciji. Američki Hrvati su protiv njega potpisuju peticiju koja je već premašila pet tisuća ljudi, a župnik u New Yorku fra Nikola Pašalić je poslao otvoreno pismo Plenkoviću da nisu zaslužili da im šalje takvog čovjeka.

Kako predsjednik Vlade Andrej Plenković još nije poslao odluku o Blažekoviću predsjednici, vjerojatno to neće ni učiniti. Hrvatska politika će tako tek nakon kritika javnosti povući ovo sporno imenovanje.

Inače, cijelo imenovanje konzula i veleposlanika je tajno. Ali prvi korak procedure je da se oko nekog imena usmeno usuglase upravo predsjednica i Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga odluku o imenima donosi Vlada, šalje se zahtjev zemlji primateljici koja treba odobriti osobu.

Tek nakon toga ide na Odbor za vanjsku politiku koje daje neobvezujuće mišljenje. Ali je zapeo na zadnja dva koraka. Imenovanje moraju potpisati i premijer i predsjednica.

Izvor: kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

VESELO U NJEMAČKOJ: Desničarski AfD prvi put ima veću podršku nego lijevi SPD

Objavljeno

- datum

Njemački ultradesničari AfD bi dobili više glasova od socijaldemokrata, kad bi sad bili održani izbori, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno danas, prenosi AFP.

Istraživanje koje je prenio list Bild pokazalo da je bi AfD sada dobio 16 posto glasova, a na izborima prošle godine su dobili 12,7 posto, dok je podrška socijaldemokratima sa 20,5 posto koliko su dobili na izborima pala na samo 15,5 posto. 

Socijaldemokrati su dogovorili s konzervativnim blokom Angele Merkel formiranje nove vlade nakon višemjesečnih pregovora. Bild je te podatke nazvao gorkim udarce za SPD koji je nakon dugo vremena postao tek treća najjača njemačka stranka i uskoro treba da donese konačnu odluku o tome da li će ući u vlast ili ne – donosi maxportal.

“Konzervativni blok je faktički jedina velika politička snaga u Njemačkoj”, naveo je Hermann Binkert, direktor instituta Insa, koji je proveo istraživanje.

Anketa je pokazala da antiimigrantska stranka AfD i dalje ima sve veću podršku, a na prošlim izborima dobila više od 90 mjesta u Bundestagu.

MP/Foto: Die Zeit

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja


“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”

Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno