Connect with us

Magazin

ĐOLE LALA: PRVI VOJVOĐANSKI USTANAK (BUNA NA SRPSKE DAHIJE)

Objavljeno

- datum

S portala, hrvatskonebo.com prenosimo zanimljiv ‘deseterac’ koji svjedoči o stanju duha u ‘Tri srca junačka’ (Srijem – Banat – Bačka).

Na mail Uredništva prije tjedan dana stigla je jedna pjesma, po našem sudu prilično zanimljiva. U njoj ima i pokoji neprimjeren izraz, ali s obzirom na to da poštivamo umjetničku slobodu autora, riješili smo objaviti je, a Vi donesite svoj sud.
 
Dakle, prenosimo je bez ikakvih ispravaka i intervencija.
 
    S poštovanjem
 
    Uredništvo portala Hrvatsko nebo
 

Naučno-fantastična pesma o pobuni Lala – vojvođana (fatamorgana)

(autor: ĐOLE Lala, sa Podbare, iz Novoga Sada)

 

PRVI VOJVOĐANSKI USTANAK (BUNA NA SRPSKE DAHIJE)

 

Kad se šćaše u Novome Sadu,

U glavnome gradu Vojvodine

Da se raja digne na pobunu

I okrene leđa Beogradu

Pa da svojim bude gospodarom

Junačka se družina okupi

Navrh kule grada Varadina

Slavna kula iz turskih vremena

Okupila mlade vojvođane

Da se opet na dahije krene

Al’ ovoga puta srbijanske

 

Stane Nenad pred svoje junake

Isprsi se i zubima škripne

Pod desnicom jatagana drži

Levom rukom kuburu namešta

A vatra mu iz očiju seva

Na grudima blistave kolajne

Što mu nekad deda zaslužio

Na Solunu kad je vojevao

Vojevao krvcu prolevao

Za slobodu i za Otadžbinu

 

Pišti Nenad kano guja ljuta

I ovako on njima besedi:

Vojvođani, sokolovi sinji,

Braćo mila junačkoga roda,

Srbi, Nemci, Slovaci, Mađari,

Vi Rusini, Česi, Ukrajinci,

Romi, Vlasi i hrabri Hrvati

Vidite li Beograda grada

Gde u njemu bele se kule

Vidite li zgrade i hramove

Bulevare i fabrike silne

I bleštava svetla od neona,

Koštalo je silnih miliona

Da pripravit više ne možemo

Sve to braćo, sokolovi moji

Sagradiše od naših novaca,

Pljačkajući i otimajući

Od seljaka i radnika našeg

Mi riljamo, oni kajmak beru

I još usput po nama i seru

Seru brale i to maksimalno

A za lovu ni pitat’ nedaju

Gde su novci pitam Srbijance

Ima evo već trideset leta

Odgovora ni od kuda nema

Naši novci postali nji’ovi

A naš lebac njima na trpezu

Oteše nam sve do zadnje pare

Ne ostade ni žute krajcare

Srbijanci gori gospodari

Nego behu sultanske dahije

Još se smeje marva beogradska

I sa nama komendiju tera

Što za leba beloga nemamo

Pa kupimo mrve ispod stola

Kano nekad u vreme Turaka

Kad su gedžu gazili nekrsti

Al’ se gedža tog zla i ne seća

Služio im i zaboravio

A trajalo pet punih vekova

Jašili im i mame i snaše

I pravili male turčenjake

Onda turski geni nadjačali

Zato gedža na Turčina liči

Na njeg’ liči i sa tim se diči

Sad on druge gazi i zlostavlja

I otima, prokleto mu bilo

Jer u njemu tursko bilo bije

I krv turska u venama vrije

 

Anatemu sad na gedžu bacam

Smrklo mu se pa mu ne svanulo

Ne imao od roda poroda

Niti suve šunke u pušnici

Pilići mu redom pokrepali

I u svinjcu suprasne krmače

Ovce mu se same izvrtale

A koze mu mleka ne davale

Ne imao krava ni bikova

Ni volova, a ni konja vranih

Pacovi mu odali avlijom

Zmije mu se u čardaku legle

A tvorovi u sobi spavali

Ne rodile šljive ni jabuke

Ni u bašti kupus i krompiri

Od pasulja ništa ne ostalo

Šargarepu pojele krtice

A paštrnak napale zlatice

 

Dosta više ovoga zuluma

To se dalje trpiti ne može

Zato braćo, sokolovi moji

Dični borci ravne Vojvodine

Ne budite srca kukavičkog

Već stisnite junačke desnice

Pa u ruke vile i lopate

Da bijemo kletog dušmanina

Da teramo marvu srbijansku

I skinemo s vrata parazite

Koji nama krv na slamku piju

Otimaju lebac i pogaču

Sprdaju se s našom istorijom

Vojvodina srpska bila nije

Nikad braćo, a ni biti neće

Junačku vam sad zakletvu daje

Nenad, Lala od Novoga Sada

Srbijanca nigde biti neće

Od Horgoša do Pančeva grada

Od Đerdapa sve do Varadina

Od Bezdana pa do Lazareva

Od Kikinde sve do Apatina

Drumovi će poželet Srbalja

Al’ Srbalja nigde biti neće

Kad se digne kuka i motika

A Lali se pred očima smrači

Teraj gedžu što dalje od sebe

Koji neće a ti ga potkači

S nekom motkom il’ palijom brale

Ako treba ti i bombu baci

Samo da se rešimo izroda

Gedžu niko ni blizo ne voli

A kamo li sa njim u avliju

 

Pobegoše najprije Slovenci

Pa Hrvati, onda muslimani

Crnogorci a i Kosovari

Neće s njima čak ni Makedonci

Beže redom, glavom bez obzira

Jer od gedže goreg gada nema

Od kako je gavran pocrneo

Od četnika nikada čoveka

Nit’ je bilo niti može biti

Moj narode, to je taka rasa

Oni znadu samo otimati

Krasti, lagat’, varat’ i pljačkati

Te zanate gedža izučio

Da mu para u Evropi nema

U Evropi a ni celom svetu

Kriminal mu iz očiju viri

Oca ubit za šaku dinara

Pa i majku ako ima para

A o bratu da se ne govori

Eno braćo usred Beograda

Dana nema da ne padne glava

Nekad jedna a nekad i više

Pobiše se zbog prokletih para

Dabogda im u grlu zapele

Niti Boga niti vere ima

U prokletog šljama gedžovanskog

Taj će izdat’ i Boga i vraga

Samo da se dočepa novaca

Zato s njima više ni u crkvu

Ni na slavu ni na Đurđevdane

U autobus ni na železnicu

Daleko im lepa kuća bila

 

Za početak referendum tražim

Republika to je naša dika

Da naš gazda svoj na svome bude

Ne k’o dosad, sluga Srbijancu

 

Sećate se braćo moja draga

Kako naši stari govoriše

Kad je bilo posle prvog rata

I dođoše gedže iz Srbije

Primismo ih k’o braću rođenu

Dadosmo im hranu i odeću

Al’ u gedže vere braćo nema

Nemetnuo zulum i poreze

On na vlasti a mi drugi raja

Mi radimo a on gospodari

Lala radi Srbija se gradi

Pa se ovi naši otrezniše

Ali kasno na nesreću beše

Sad naš Lala ovu pesmu peva:

‘Prodao sam konja vranca

Da dočekam Srbijanca

Sad bih dao sva tri vranca

Da ispratim Srbijanca’

 

Pa je onda drugi rat izbio

Opet nam se gedža doselio

S vozovima i autobusima

Pa u tuđe kuće uselio

I od Švaba zemlju prigrabio

Oteraše jadne folksdojčere

Što u logor, a što u grob hladni

Srbijanac svaki komunista

Grdi psuje i Boga i Hrista

Boračke se penzije dočepo

Na vlaste seo, teror započeo

Opet jadnog Lalu zajašio

Pa ga dere kao Musa jarca

Stenje Lala i sve kukumavči

Suze lije i sudbu proklinje

Ali, džaba, ni’ko ga ne čuje

Loše beše sve do Slobodana

A od tada da se ne govori

Stradanije da gorega nema

Poreze nam gedža udario

Ovde raznog šljama naselio

Od zla oca i od gore majke

Sve razbojnik ili delikvenat

Što sa kolca, a što sa konopca

A i ratnih zločinaca ima

Na hiljade, a ne na stotine

Ubijali i pljačkali brale

Što u ratu, a što posle rata

Pa su onda u Novome Sadu

Opet isti zanat nastavili

Okužili prestolnicu našu

Od nje gedža svinjac napravio

Po ulici pišaju i seru

Loču, riču, narodnjake deru

Četničija harači i divlja

Da ne možeš oka otvoriti

Od te rulje, baraba i kurvi

 

Nama ljudi drugog spasa nema

Nego ovaj ološ isterati

Nek se digne kuka i motika

Poterajmo gedže preko međe

Braćo moja kada bude vreme

Skupimo se podno Varadina

Pa na bagru složno da krenemo

Da im traga nigde ne ostane

U Srbiju da ih otpravimo

I da Dunav ostane granica

K’o što beše za veke vekova

Ima gedža svoju Šumadiju

Nek se tamo širi i baškari

Lala više sluga biti neće

Nit’ priznaje takvog gopodara

‘Ajde braćo sad se zakunimo

Da nećemo izdajice biti

Nego pravi borci vojvođanski

A ko izda taj je stvarno pizda

 

S tim bi eto i ja završio

Brzo kući i nikom ni reči

Jer ako nas čuju srbijanci

Jao nama od sad pa doveka

 

P.S. ….i tako se Lale raziđošeeeee…i nikom ništaaaaa… Dahije ostadoše na vlasti, a Vučić postade sultan… Rasplet se očekuje u sledećih 300 – 400 godina… ahaaaaaa… to u Vojvodini ide polako… mi ovde u ravnici polako živimo… sve natenane… uvek se ima vremena… a Srbijanac nek jaši… ne mož’ on tol’ko dugo jašit’ kol’ko Lala može izdurat’…ahaaaaa…

ŽIVELA SLOBODNA REPUBLIKA VOJVODINA!!!

izvor: hrvatskonebo.com

Komentari

Komentari

Magazin

Najstrašniji i najopasniji mostovi na svijetu

Objavljeno

- datum

Vjerojatno ste mnogo puta u filmovima vidjeli strašne mostove koje junaci jedva prijeđu. Ovo su mostovi koji stvarno postoje i još uvijek služe svrsi.

Aiguille du Midi Bridge, Francuska
Usred Alpi s ovog mosta teško da smijete gledati prema dolje.

Royal Gorge Bridge, Colorado

Iako je završen 1929. god nije imao vjetrobrane sve do 1982.

Trift Suspension Bridge, Švicarska

Jedan od najdužih i najviših pješačkih mostova, sagrađen je 2004. godine. Dug je 558 metara.

Carrick-a-Rede Rope Bridge, Irska

Iako nitko nije pao s ovog mosta mnogi posjetitelji koji ga prijeđu ne smiju se vratiti istim putem nego se vraćaju brodom. Most su izvorno napravili ribari koji su dolazili loviti losos, a imao je samo jedan rukohvat. Dug je 65 metara.

Capilano Suspension Bridge, Švicarska

Aiguille du Midi Bridge, Francuska
Usred Alpi s ovog mosta teško da smijete gledati prema dolje.

izvor: m-stil.covermagazine

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

NEVJEROJATNO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA: Pogledajte kako umjerene količine alkohola djeluju na vaše zdravlje!

Objavljeno

- datum

Svatko tko ide kroz životni proces prirodnog starenja može primjetiti da su neki ljudi iste dobi zdraviji od drugih

Kognitivni poremećaj je jedan od problema povezanih sa starenjem kojeg se stari ljudi boje, osim kroničnih bolesti, poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Stavimo bolesti na stranu, nedavna studija je pokazala da starije osobe koje umjereno konzumiraju alkoholna pića redovito mogu živjeti duže bez kognitivne degeneracije u usporedbi sa onima koji ne piju uopće alkoholna pića.

Istraživanje pod nazivom „Unos alkohola i kognitivna zdrava dugovječnost u zajednici odraslih: Studija Rancho Bernardo” ispitano je 1344 starijih osoba iz gradića Rancho Bernardo u Kaliforniji. Sudionici su bili 728 žene i 616 muškaraca bijele rase sa sveučilišnim obrazovanjem.

Istraživanje je provedeno u razmaku od 29 godina od 1984. do 2013. godine, na čelu sa glavnim autorom studije dr. Lindom McEvoy, izvanrednim profesorom na sveučilištu University of California, San Diego School of Medicine i autorom Erin Richard, apsolventom na sveučištu San Diego State. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u izdanju za kolovoz u listu Journal of Alzheimer’s Disease.

Prethodne studije su izvijestile o povezanosti između umjerenog unosa alkohola i dugovječnosti, ali ova studija je jedinstvena jer razmatra kognitivno zdravlje u kasnim godinama. Istraživači su otkrili da je umjerena konzumacija alkohola povezana sa značajnim smanjenjem mortaliteta i većim šansama za bolje kognitivno zdravlje u ostatku života.

Nalazi su pokazali da muškarci i žene u dobi od 85 godina koji su imali povijest umjerene do visoke potrošnje alkohola pet do sedam dana u tjednu, će biti kognitivno zdraviji od onih koji nisu taknuli ni kapljicu alkohola.

Kognitivno zdravlje sudionika ocijenjivano je svake četiri godine uz upotrebu standardnog testa demencije naziva ‘Mini Mental State Test’. Ovo istraživanje je financirao Nacionalni institut za zdravlje (NIH).

Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam je utvrdio kategorije potrošnje alkohola: Umjereno konzumiranje koje uključuje jedno alkoholno piće dnevno (za odrasle žene bilo koje dobi i muškaraca preko 65 godina) i dva pića dnevno za odrasle muškarce ispod 65 godina; teška potrošnja alkohola uključuje tri alkoholna pića na dan (kod odraslih žena bilo koje dobi i muškaraca preko 65) i 4 pića dnevno za odrasle muškarce ispod 65 godina. Viša potrošnja od ovih iznosa je kategorizirana kao pretjerana. Prema studiji, samo nekoliko pojedinaca su bili kategorizirani da prekomjerno piju.

Brojne studije su već pokazale da dugotrajno prekomjerno konzumiranje alkohola uzrokuje demenciju i druge kroničnih bolesti. Postoji mnogo studija o alkoholu kao štetnom na sveukupno zdravlje (fizičko i mentalno), zbog čega ova studija vruća tema za raspravu – da li konzumacija alkohola pozitivno ili negativno utječe na životni vijek i kognitivno zdravlje.

Osim ponašanja i zdravstvenih ishoda, demografski čimbenici su također uzeti u obzir u ovoj studiji: više socioekonomske skupine, uključujući srednju klasu u gornju srednju klasu, bili su povezani s nižim rizičnim ponašanjem (npr. pušenje), nižom stopom mentalnih bolesti i boljem pristupu brizi o zravlju.

Pojedinci iz nižih socioekonomskih skupina su skloniji suprotnostima gornjeg opisa. Međutim, studija se također ograničila uklanjanjem konfuznih čimbenika, kao što su pušenje i pretilost. Slični primjer je i sa konzumacijom marihuane.

Pojedinci doživljavaju pogoršanje zdravstvenih problema i kroničnih bolesti konzumacijom alkohola, a također i skratiti pojedincu životni vijek.

Neki pojedinci su skloniji od drugih, pogotovo ako imaju nekontrolirane navike pijenja, ili povijest alkoholizma.

Izvor: NoviSvjetskiPoredak.com

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

Beskućnik izašao na pozornicu ali kada je zapjevao, žiriju se slomilo srce – ostali u šoku !

Objavljeno

- datum

Kada se Pablo Lopez Morales predstavio u meksičkoj verziji emisije Imam talenat, niko nije vjerovao da će uspjeti. Ulični muzičar nije imao lak život.

Kao tinejdžer, bio je beskućnik, a zatim ga je usvojila jedna američka obitelj. Kada je napunio 18 godina, vratio se u Meksiko, ali ga je tamo opet ‘dočekala’ ulica. Spavao je na autobusnim stanicama, jeo što je zatekao, a novac je zarađivao tako što je svirao flautu i pjevao.

Kada se pojavio na bini ovog takmičenja, bio je veoma nervozan. Kada je počeo pjesmu ,,Old Time Rock And Roll” svi u sali su bili oduševljeni i dirnuti!

Komentari

Pročitajte cijeli članak
Najave

Facebook

Popularno

Copyright © 2017 Croative.net.