Connect with us

Hrvatska udruga Benedikt

„Dajem zakletvu i palim svijeću da Vukovar zaboravit neću!“

Objavljeno

- datum

Tjedan sjećanja zasigurno ima svoju budućnost, jer oni su naša nada. Budite im podrška u publici!

Učenici osnovnih i srednjih škola  čitaju svoje stihove i prozu, a  hrvatski branitelj Boško Ramljak, umirovljeni časnik HV-a, priča o svojim ratnim iskustvima, 16. studenog u 18 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa, u sklopu Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju.

Ohrabrimo ih, podržimo i uvjerimo se da rade nešto veliko i neopisivo lijepo.

„Na istoku plodnog Srijema              Stari toranj u središtu grada

Jedan grad nikada ne drijema.       bio je simbol junaštva i nada.

Bio je budan za vrijeme rata             Ranjen i danas okuplja nas

uskrsnuo poslije kiše granata           za obnovu svi dajemo glas…

 

„Pišem ti ovo moj grade Vukovare, što križ rata još nosiš, što uz Dunav još čvrsto stojiš. Pišem ti zbog tebe i ljudi tvojih, što domovini živote su dali…“

 

Ori se ori pjesma stara               Žamor duša u plamenu svijeća

našeg  grada Vukovara.             u zraku je nada jer svijet se sjeća.

Plač djeteta ulicom se čuje;       ori se ori pjesma stara

„Nikad više“ odjekuje                 našeg grada Vukovara…

 

Tako osjećaju i pišu naši učenici, mladi autori: Zdravko  Jerončić, Marko Grbeša,Marija Sovulj, Valentina Eterović, Niko Knežević, Mia Nemčić, Ana Čaljkušić, Nina Treselj i njihovi  vršnjaci  iz osnovnih i srednjih škola Splita, Omiša, Kučića, Krila Jesenice.

Prošle su godine njihovi literarni i likovni radovi bili izloženi na pomičnim pločama i ukrašavali prostore gdje su se odvijala događanja Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju. Ove će godine učenici-autori stihova kazivati svoje radove okupljenoj publici u Nadbiskupskom sjemeništu na ponos njihovih škola i vrijednih mentora. Naša radost je neizmjerna jer želje da i najmlađi budu izravni  sudionici ove hvalevrijedne manifestacije postaje vidljiva stvarnost. To nam grije nadu da će Tjedan sjećanja trajati u vremenu i prostoru. Nada je to da će sjećanje na žrtve, patnju, junaštvo i ponos živjeti s nama i u nama jer već upaljenu baklju ljubavi i zauzetosti preuzimaju mlađi naraštaji.

Ovi lijepi, osjećajni stihovi ispisani rukom učenika bit će uvertira u ratna svjedočanstva hrvatskog branitelja Boška Ramljaka, umirovljenog časnika Hrvatske vojske, koji je dvaput ranjavan u Domovinskom ratu (operacija “Maslenica” i operacija “Oluja”) te je odlikovan s više odličja za sudjelovanje u Domovinskom ratu.  Zato vas pozivamo da ih ohrabrite svojim dolaskom, podržite i uvjerite da rade nešto veliko i neopisivo lijepo, nešto što će biti putokaz i vodilja njihovim vršnjacima koji će im se pridružiti u godinama koje slijede.

Učenik Zdravko Jerončić to potvrđuje svojim stihovima:

Nakon dugih bolnih ljeta

ne napušta me želja sveta.

Dajem zakletvu i palim svijeću

da Vukovar zaboravit ne ću.

 

Isto obećanje daje nam i Niko Knežević:

U miru i slobodi živimo sad,

I čuvam uspomenu na jedan grad.

Palit ću svijeće i kada budem star,

Neka svijetle svijeće za naš Vukovar.

 

Ne samo nadu, već sigurnost da će tako biti poručuje nam Marko Grbeša:

Grade Vukovare, hoćemo li ti se ikada moći odužiti na svemu, hoćemo li moći vratiti sjaj tvoj?

Hoćemo Vukovare, i ja se nadam, jer mi smo srce što k’o jedno kuca, jer mi smo Hrvatska!

 

Vidimo se 16. studenog u 18 sati u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Pozivamo sve građane Splita kao i diljem naše domovine da se pridruže spomen činu “I u mom gradu Vukovar svijetli” te da 18. studenog u 18 sati zapale svijeću i pomole se u Vukovarskoj ulici ili u svom domu za sve poginule u obrani naše domovine. Zahvalni unaprijed na vašoj pažnji i poštovanju!

Margita Vučetić, prof

Komentari

Hrvatska udruga Benedikt

Predstavljanje zbirke pjesama “Zita” Božene Martinčević u Splitu

Objavljeno

- datum

Hrvatska udruga Benedikt

poziva Vas na predstavljanje zbirke pjesama

 

“Zita” autorice Božene Martinčević

 

koje će se održati u srijedu, 12. rujna s početkom u 19 sati

u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu.

 

Uz autoricu Boženu Martinčević zbirku pjesama predstavit će:

prof. dr. sc. don Mladen Parlov,

Lenka Gospodnetić, novinarka,

Danica Bartulović, pjesnikinja.

Veselimo se Vašem dolasku!

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Hrvatska udruga Benedikt

SPLIT: Prof. Gjidara i dr. Šimac na tribini Hrvatske udruge Benedikt o državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata

Objavljeno

- datum

Hrvatska udruga Benedikt organizira u petak, 14. rujna 2018., s početkom u 18 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2) tribinu pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata”. Na tribini će gostovati prof. dr. sc. Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, a sama tribina je svojevrsni nastavak znanstvenog simpozija Hrvatsko-francuski upravni dani, koji se ove godine na Sveučilištu u Splitu održavaju 13. i 14. rujna.

Tribinom će moderirati Marko Ljubić, kolumnist, publicist i politički analitičar. U ime organizatora prigodnim riječima obratit će se dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Marc Gjidara, francuski pravnik  hrvatskog podrijetla (Méricourt kraj Arrasa, 13. V. 1939). Doktorirao 1970. na sveučilištu Panthéon-Assas (Paris II), gdje radi od 1967; od 1990. redoviti profesor javnog prava na Sveučilištu u Orléansu, a od 1995. na Sveučilištu Paris II (dekan odjela u Melunu); od 2007. profesor emeritus. Pokrenuo osnivanje poslijediplomskoga studija Sveučilišta Paris II i Sveučilišta u Zagrebu »Europski studiji« u Zagrebu (2000). Objavio više knjiga i članaka iz područja javnog prava. Proučavao pravne i polit. sustave zemalja istočne Europe, posebno država bivše Jugoslavije. Zajedno s M. D. Grmekom i N. Šimcem objavio knjigu Etničko čišćenje: povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji (Le Nettoyage ethnique: documents historiques sur une idéologie serbe, 1993), u kojoj se »etničko čišćenje« pokazuje kao metoda srpskog ekspanzionizma.

Neven Šimac, doktor prava sveučilišta Paris II,  stručnjak u području političkih znanosti (Paris II) i državno-upravnih znanosti (ENA, Paris). Godine 1971. postaje asistent na Pravnom fakultetu (Zagreb), a nakon pada “hrvatskog proljeća” i zatvora gubi posao. Između 1972. -1995. kadar je u francuskoj državnoj upravi – vodi odjel od 30-35 službenika, s godišnjim proračunom od 2,5 mld €. Vodi Strukturne programe EU za Francusku. Između ostaloga, predavao na poslije-diplomskim Europskim studijima (Zagreb), u organizaciji sveučilišta Paris II i Zagreb. Autor nekoliko publikacija: o ratnim (ne)prilikama u Hrvatskoj, o demokraciji, korupciji, javnoj upravi, globalizaciji. Od 2006. član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a od iste godine i potpredsjednik Kršćanskog akademskog kruga (Zagreb). Član je i koordinacijske radne skupine kršćanskih laičkih pokreta i udruga IXE – Kršćanska inicijativa za Europu.

Prof. Gjidara i dr. Šimac ustanovili su Hrvatsko-francuske upravne dane, znanstveni simpozij na splitskom Sveučilištu, koji se po 12. put održavaju 13. i 14. rujna ove godine u Splitu, pod tematskim nazivom  “Država i upravno pravo”.

S gostima tribine razgovarat će kolumnist, publicist i politički analitičar Marko Ljubić, koji se afirmirao tekstovima i raspravama o državi i političkom poretku, identitetu hrvatske nacije, kolumnama na hrvatskim portalima i u tiskovinama te posebno knjigom “Rasudbe hrvatske državnosti”.

U razgovoru s uglednim znanstvenicima prof. Gjidarom i dr. Šimcem,  pokušat ćemo publici predočiti najvažnije elemente pojma država, državnost, slabostima funkcioniranja državnoga poretka i zbog čega nastaju te kako ih otkloniti. Razgovarat ćemo o pitanjima odnosa suverenosti nacija i država u kontekstu suvremenih međunarodnih asocijacija, prije svega Europske unije, o nekim aspektima nacionalnoga identiteta u suvremenoj Europi, francuska i hrvatska iskustva, o utjecaju jugoslavenskog naslijeđa na društvena i politička zbivanja u današnjoj Hrvatskoj te posebno o ostvarivanju političkih prava naroda kroz izborne sustave s naglaskom na prava Hrvata izvan Republike Hrvatske na sudjelovanje u političkom i državnom poretku suvremene hrvatske Republike.

S obzirom da se u Hrvatskoj vode burne rasprave, a aktualne su i referendumske inicijative u koje su uključene stotine tisuća hrvatskih ljudi, bit će zanimljivo čuti poglede vrhunskih europskih intelektualaca i stručnjaka na ova pitanja i svakako će omogućiti ljudima bar djelomično nova saznanja koja će im pomoći u pravilnom vrednovanju aktualnih političkih i društvenih prijepora u Hrvatskoj danas. (M.S.)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Hrvatska udruga Benedikt

Čudesan znak, fenomen: Stablo koje inače cvijeta u svibnju, cvjetalo točno na Polnoćku (prosinac)

Objavljeno

- datum

(izvor fotografija: bvo.zadweb.biz

„U blizini grane koja je procvala osjećala se ugodna toplina.“  Neobični klen i njegovo okončanje (iz knjige: “Božićno čudo na Okitu” don Josipa Mužića)

Mještani Vodica stablo o kojem je riječ zovu klen (klien) a stručni mu je naziv Acer monspessulanum. To  je vrsta javora raširena u Dalmaciji gdje je i autohtona vrsta. Njegov korijen je „prilagodljiv vrlo plitkim zemljištima; dobro prodire u pukotine stijena“. Klen  cvate u travnju i svibnju, a može doživjeti i preko tristo godina.  Uz crkvicu Gospe o Karmela, udaljeno kojih dvadesetak metara, raslo je veliko  klenovo stablo.

„Gore na samom vrhu raslo je više desetaka stabala klena, ali ovaj pred crkvicom se isticao nad ostalima.“

Po mišljenju mještana, Vodičanina Josipa Šprljana, klen je bio na vrhu brda i onda kada je crkvica građena, tj. u drugoj polovici 17. stoljeća, što bi mogla potvrđivati i karta iz druge polovice 17. stoljeća na kojoj je na vrhu Okita izgleda nacrtano stablo. Talijani također spominju navedeni klen kao „stoljetno stablo“, stoga ne stoji mišljenje fra Ćire Markoča da je klen posađen oko 1870. godine.

„Na vrhu glavice, tik do same plokatice pred crkvom, u samom kršu, izrastao je stari klen. Svoje je stare debele grane raspružio sve unaokolo, te se sve u proljeću načičkaju cvijetom i listom, tako da ga je lako i iz udaljenosti prepoznati. I prema kapeli pružila se tako jedna debela grana, koja završava sa dva deblja ogranka, od kojih jedan, s burnije strane, gleda upravo u sliku B. D. Marije, koja je u srebrenom okviru na oltaru kapelice, tako da se slika tog ogranka, kad su vrata kapele otvorena, može kroz staklo okvira u samoj slici vidjeti.“

Klen je narastao do visine od četiri metra i račvao se u tri velike i snažne grane. Na Badnjak bi se svake treće godine dogodila neobjašnjiva pojava. Od tri velike grane procvjetala bi jedna grana, i to samo ona koja je rasla prema crkvici. Pojava se događala redovito, bez obzira na vremenske uvjete.

Jedan od prvih opisa te pojave ostavio je dr. sc. fra Ante Crnica: „Po prilici od g. 1880. na tom stablu svake treće godine u božićnoj noći ponavljao se pojav, koji je vjernike napunjao najvećim oduševljenjem. U zimsko doba, u 11 s noći, između 24. i 25. prosinca, ona grana, koja je bila okrenuta prema kapeli, i to samo ona počela bi pupati, cvjetati i listati, tako da bi u 12 s, t.j. u pola noći potpuno procvjetala i prolistala kao u proljeće, dok bi sva druga stabla, pače i sve druge grane istoga stabla ostale nepomične i spavale zimski san. To se je događalo svake treće godine, po lijepom i ružnom vremenu, bila zima ne znam kako blaga ili oštra. Ako se koje godine nije dogodilo, bio je znak da će se dogoditi kakva nesreća. U proljeće pak i ta grana kao i sve druge grane i stabla opet bi procvjetala i prolistala, kao da se u prosincu nije ništa dogodilo. Kad bi se dogodio taj pojav, cvijeće i lišće, ako se ne bi pobralo, ostalo bi jedan ili dva dana na stablu i onda bi uvenulo. Ali se redovito odmah pobralo i pokazivalo, odnosno slalo rodbini, znancima i prijateljima.“Fra Ivon Ćuk, također na temelju iskaza svjedoka, prenosi: „Da, svake treće godine. Grana je na oči počela cvjetati u 12 sati u noći. I to samo jedna, ona prema crkvici okrenuta. I nije bilo tako kao da su pupovi prije toga bili nabrekli. Ništa se ta grana do toga trena nije razlikovala od ostalih grana. Suha, kao i ostale u zimsko božićno doba! A u navedeni sat sve je na njoj počelo oživljavati. Pupovi su naglo nabrekli, raspukli se, ocvjetali, ozelenili.“ To bi se zbilo odjednom po redoslijedu, kako su prenijeli svjedoci: „Pup, cvit, list.“ Grana okićena „bogatim bijelim cvjetovima“ isticala bi se nadaleko u okruženju drugih golih grana i stabala. Uglavnom na Svetog Stjepana, dan poslije Božića, i lišće i cvijeće bi se osušilo i otpalo. Jedan Vodičanin još navodi: „U blizini grane koja je procvala osjećala se ugodna toplina.“

Točno vrijeme događanja nesporno je ponoć, dok se neki spore kada je riječ o samu trajanju pojave, tj. je li se pojava zbivala u svega nekoliko minuta ili pak duže. Prema Ivanu Kataliniću „ogranak oko 11 sati u večer propupa i oko ponoći procvjeta i prolista“.  Slično drži i Ante Crnica koji  navodi da bi u jedanaest sati bio početak, a vrhunac u ponoć. Ivon Ćuk i drugi kažu da se to događalo baš u ponoć. Fra Ivon Ćuk donosi i zgodu koja potvrđuje njegovu tvrdnju: „Znatiželjnici su čekali. Samo je jedan kod sebe imao sat. Čekali su i čekali. Vrijeme je prošlo, ništa se nije dogodilo. Vratili su se u selo, pomalo razočarani. Kad su stigli, ustanovili su da je tek jedanaest sati. Kad su se vratili na Okit, čekao ih je rascvjetali klen.“ I drugi, poput Mile Bastića, prenose da se pupanje i cvjetanje događalo u ponoć za samo nekoliko minuta. Josip je Šprljan je sa dvadesetak prijatelja bio na Okitu, na Badnjak 1927. godine. Bili su nedaleko od stabla sat prije ponoći, tj. oko 23 sata. O tome kaže: „Nas dvojica, trojica popesmo se na klen te baterijskim svjetiljkama pretražismo sve tri grane ne bi li primijetili da se koji pup pomakao, probudio od svog zimskog sna. Obeshrabreni siđosmo bez svake nade da bi te noći mogao cvasti. Pup klena je sićušan, sitniji nego na bilo kojoj vrsti stabala.“

Ovaj neprotumačivi znak, upravo fenomen, koji se događao u Vodicama pokraj Šibenika trajao je sedamdeset godina od 1880. do 1950. godine, kada su ga komunisti posjekli… ali…

Više o tome saznajte u knjizi prof.dr. don. Josipa Mužića, ‘Božićno čudo na Okitu’, čije predstavljanje će biti 18.09.2018 u 19:30 h, u Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja u Splitu

P.R./Croative.net

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno