Connect with us

Vijesti

Ćiro o utakmici protiv Grčke: “Dalić je uzeo moj duh, Vatreni će zabiti pet komada”

Objavljeno

- datum

Ćiro je kao izbornik dva puta u kvalifikacijama za SP igrao protiv Grka i posljednji je šef reprezentacije koji je pobijedio Grke, s 1:0 u Solunu u travnju 1997. godine. Za Ćiru je traumatičan bio remi 1:1 u studenome 1996. kad je Maksimir  skandirao “Ćiro, pederu!”.

– Kako bih to objasnio? Jednostavno, raja ne voli sportaše koji su blizu vlasti. Kada smo se vratili iz Engleske, nakon osvojenoga petoga mjesta na Euru, na Plesu su me dočekala trojica tjelohranitelja. Pitao sam ih – što ćete vi ovdje? Rekli su mi da ih je poslao Tuđman da me zaštiti.

Bio sam šokiran kada sam vidio s koliko gnjeva su me tada dočekali navijači; nikada takvo što nisam doživio. Bilić me odmah zagrlio pred njima i stao u moju obranu – prepričava Ćiro za Večernji list.

Upravo je Slaven bio ključna figura solunskoga uzvrata.

– Uoči te utakmice održao sam strastven govor, koji je Bilić evocirao u svojoj knjizi. Tada sam igračima rekao: “Moj je najveći privilegij da sam vaš trener! Ako ne pobijedimo u ovoj utakmici, ona će biti moj oproštaj s vama. Ali, kako god ona završila, vi ćete za mene biti najbolji igrači na svijetu!”

To je Slavena osobito raznježilo i nadahnulo, bio je poput lava u Solunu, a kod pogotka on je iznio loptu u slalomu i podvalio je strijelcu Šukeru – pripovijeda Ćiro.

Kakvi su Dalićevi izgledi protiv Grka?

– Dat će im pet komada! To sam rekao i grčkoj televiziji, tako da ta izjava obiđe cijelu Grčku. To je strateška izjava da pomognem svome prijatelju Daliću; da ih u startu razj…m, obeshrabrim, jer moja riječ tamo ima posebnu težinu. Ma dobro, ne mora biti pet, bit će tri komada, jer upravo tolika je razlika u kvaliteti između nas i Grka – tvrdi Ćiro.

Ćiro je vodio grčki PAOK šest mjeseci, od rujna 1991. do ožujka 1992. godine kada iz obiteljskih razloga bio prisiljen napustiti Grčku. U Grčkoj ga pamte kao jednoga od najvećih trenera koji je vodio soklunski klub.

–  Kako sam se zatekao u Grčkoj? Tako što sam imao jedan hendikep, a taj je da nisam mogao nikoga odbiti. Pa nekad i svome odabiru i pogriješiti iako danas mislim da nijedan posao koji sam radio nije bio pogreška. Grčku pamtim po izrazito naglašenom temperamentu tamošnjih navijača, po velikoj ljubavi koju su mi iskazivali. Kada sam odlazio iz Atene, navijači PAOK-a nahrupili su na aerodrom i nastao je zastoj u zrakoplovnom prometu – prisjeća se Ćiro s nostalgijom.

Što još pamtite iz Grčke?

– Dobro sam zapamtio jednu riječ – avrio ili sutra. Kad god sam predsjednika (zvao se Thomas Voulinos, umro je 2012. godine, nap. a.) pitao za pare, odgovor je bio – avrio. Ali ne žalim se, bilo mi je lijepo u Grčkoj – dodaje Ćiro.

PAOK je pod Blaževićevim vodstvom prošao 1. kolo Kupa Uefe izbacivši belgijski Mechelen, a ispao je u 2. kolu od austrijskog Tirola. Na domaćem planu dogurao je do finala kupa, no Ćiro nije dočekao tu utakmicu. Supruga Zdenka stradala je u prometnoj nesreći, imala je teške ozljede i Ćiro je morao biti uz nju u najtežim životnim trenucima.

– Odmah sam ostavio sve u Grčkoj i vratio se u Hrvatsku.

Je li Dalić dugoročno rješenje za izbornika?

– Ne vidim boljega od njega! Ono što smo demonstrirali u Kijevu u drugom poluvremenu bila je lekcija iz modernog nogometa, kada je uzeo duh svoga “tate” i igračima dao maksimalnu slobodu na travnjaku. Dalić je moj učenik, bio sam ga ostavio za svoga nasljednika u Varteksu, preporučio sam ga bio Rijeci…

Dalić je, nakon Kijeva, pokazao i ljubaznost da me nazove i konzultira, pita za mišljenje, dok je Čačić došao u “Charlie” i pokušao me uvjeriti da je bolji trener od mene. Jedino što Daliću sada fali je – Ladić. To mu nisu smjeli uskratiti jer Zlatku treba upravo jedan takav suradnik kao Ladić, “kurva”, mudrac iz sjene – ističe Ćiro.

Idete li na utakmicu protiv Grka?

– Idem, dao mi je Šuker ulaznicu za svečanu ložu, nazvao me i kazao: “Šefe, morate doći!” Koliko god ga kritizirao, Davor nikada nije rekao nijednu riječ protiv mene. A znam pouzdano da su neki novinari klečali pred njim i nagovarali ga: “Daj da mu odgovorimo” – kazao je Ćiro Blažević o predsjedniku HNS-a.

Megy M./maxportal /foto:press

Komentari

Komentari

Vijesti

Orban: “Banke su servis građana, a ne vješala… vratit će cijeli ukradeni novac ili cu im uzeti sve!”

Objavljeno

- datum

Nakon nevjerojatno moćnog spina globalističkih bankaroidnih medija (Jutarnji) o ‘presudi za “švicarac” u korist banaka’, sve se pokazalo kao bijedna laž, jer se ta presuda Županijskog suda dogodila prije glavne presude Visokog prekršajnog suda u korist građana (tj. stavila je prvu izvan snage).

“Banke su servisa građana, a ne vješala…”

Premijer Mađarske Victor Orban izjavio je za lokalne medije Mađarske kako ga bankari nisu shvatili ozbiljno kad je rekao da je era ‘kolonizacije’ gotova. “Banke su servis građana, a ne ono što su postale diljem svijeta vješala. Nemam ništa od ljubavi banki ali imam od ljubavi naroda. Moraju vratiti novac koji su zaradili na nepravednim naknadama ili ćemo im uzeti više.” – zaključuje upravo kad je Parlament izglasao da građanima banke moraju vratiti nepravedne naknade. Bankari su bijesni.

Prosječni dužnik u švicarskim francima na taj bi način mogao dobiti povrat između 600 tisuća i milijun forinti ( 14,6 do 24,4 tisuća kuna), i to do kraja ove godine. “Zakon je razjasnio način na koji će dužnici biti obeštećeni, bilo da se radi o valutnim razlikama, jednostranim izmjenama ugovora ili povećanju kamatnih stopa.“, izjavio je Antal Rogan, predsjednik kluba zastupnika vladajuće stranke Fidesz, a prenosi portfolio.hu.

Viceguverner Mađarske središnje banke: Banke će vratiti između 2 i 3 milijarde eura

Mađarski parlament je donio zakon prema kojem će banke vratiti klijentima sve nepravedne naknade i kamate koje su im naplatile proteklih godina. Viceguverner Mađarske središnje banke Adam Balog procjenjuje da će ukupan trošak za sve banke biti između 2 i 3 milijarde eura.

Orban ističe kako nema protiv banki ništa ali neće gospodariti njegovom državom i stvoriti mu krizu kao u Grčkoj. “Banke i velike kompanije koje uživaju monopol u Mađarskoj moraju se naviknuti na novu situaciju. Navikle su biti snažne, a socijalističke vlade klanjale su se pred njihovom moći. Ali sada smo mi snažniji i oni se moraju prilagoditi nama.” – zaključio je zakleti bankarski neprijatelj Orban (portfolio.hu).

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

Kolinda Grabar-Kitarović: Tri mora brišu granicu ‘stare i nove Europe’

Objavljeno

- datum

foto: three-seas.eu |Business Review

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora “danas šalje jasan signal da smo na pravom putu”, da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukureštu u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada.

Juncker je slikovito kazao da je “uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom”.

“Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat”, kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu, obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju.

“Treći summit inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh”, naglasila je.

Ponovila je da je ključni cilj inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlanske otpornosti.

“Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transatlantski partner”, rekla je.

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte.

>>    ‘Budući hrvatski smjer bit će određen ishodom njemačko-rusko (srbskog) sučeljavanja s američko-hrvatskim interesom’

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru  je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti “umjetne razlike” na kontinentu, između stare i nove Europe.

“Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije”, rekao je rumunjski predsjednik.

O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

“Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline”, rekla je.

“Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i  Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. “Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD  ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu”, istaknujo je Iohannis. “Zajednički interes iznad je naših razlika”.

Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi puta uz summit inicijative, i da je na njemu bilo preko 600 sudionika.

Uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

“Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije” -Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. “Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje”, pozvao je Iohannis.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: “Ne trebamo gledati  što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu”.

“Upravo to je inicijativa triju mora”, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata “nije sudbina već može biti mogućnost”.

Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je jučer sudjelovao na skupu, otputovao je u Washington kako bi se susreo s američkim predsjednikom  s kojim će, najavio je,  svakako razgovarati o Inicijativi triju mora.

(Hina)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: 14. rujna 1991. godine započela bitka za vojarne

Objavljeno

- datum

Autor

Bitka za vojarne je vođena između slabo naoružanih hrvatskih dragovoljaca, ZNG-e i Hrvatske policije s jedne strane i JNA s druge strane koja je imala teško naoružanje, municije u izobilju i dovoljno ljudstva sredinom 1991. godine.

Martin Špegelj je tražio od predsjednika Tuđmana da se napadnu vojarni tijekom kratkotrajnog rata u Sloveniji (lipanj 1991. godine). Predsjednik je to odbio jer je bio svjestan da je to klopka. Samostalnu Hrvatsku nitko u svijetu nije želio pa bi napad na vojarne bio okidač, poticaj, da JNA slobodno udari na Hrvatsku. Da se to dogodilo nitko ništa ne bi poduzeo kao što nitko nije ništa poduzeo u Mađarskoj 1956. godine ili u Čehoslovačkoj 1968. godine. Napad JNA bi bio legalan odgovor u očima međunarodne zajednice jer je međunarodna zajednica htjela sačuvati Jugoslaviju.

Mudrim potezom hrvatsko je vrhovništvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom dobilo na vremenu, JNA se raspadala jer su ljudi dezertirali i nisu bili voljni pucati na narod a međunarodna zajednica je počela shvaćati da je raspad Jugoslavije neminovan. Izvješća o ubijenim i prognanim Hrvatima te spaljenim selima i razorenim gradovima Hrvatske su dospjela u svjetske medije pa su mnogi shvatili da se radi o agresiji na Republiku Hrvatsku.

Predsjednik Tuđman nije nikada objavio rat i nije dao javni povoda agresoru da napadne Hrvatsku. Vojarne su bile blokirane slabim snagama (policije, dobrovoljaca i pripadnika Zbora narodne garde) i da su izvršile napad, kako je Špegelj predlagao, bilo bi mnogo žrtava a učinak bi bio slab. Odabrati pravi trenutak i pravi način za ostvarenje željenog cilja je umijeće, a to svi ne posjedujemo.

Većina vojarni je blokirana ili napadnuta od 14. do 19. rujna 1991. godine. Nakon blokade vojarni uslijedili su pregovori i dogovori o potpunoj ili djelomičnoj predaji, odlasku JNA jedinica s oružjem, streljivom i ljudstvom. U tih šest dana (14-19. rujna), 36 vojarni i skladišta i 26 drugih vojnih lokacija su bile zarobljene ili su se predale. Plan Bilogora (27. rujna 1991.) je pokrenut s ciljem da se zauzmu bjelovarska i koprivnička vojarna.

Agresor (JNA) se teško mirio s gubitkom vojarni pa je nakon predaje 5 vojarni bombardirao. Predaja vojarni je trajala sve do siječnja 1992. godine, tako je vojarna Zagreb (tzv. „Maršalka“) napuštena tek u siječnju 1992. godine.

Vojarna Jastrebarsko, oklopna jedinica JNA je otišla dogovorno, dogovoreno je da Hrvatska vojska preuzme skladište municije i da ga isprazni prije nego tenkovska jedinica napusti vojarnu jer je agresor nakon izvlačenja mogao uništiti skladište municije!

Vojarna Varaždin se predala 22. rujna 1991. nakon borbi koje su počele 15. rujna. Tenkovi i topništvo su gađali civilne ciljeve, grad je razaran i došlo je do borbi. Hrvatska vojska je došla u posjed: 74 tenka (T-55, ) 88 oklopnjaka, 36 samohodnih PZO topova, 24 100mm protutenkovskih topova, 72 minobacača od 120mm i druga teška oprema bili su zarobljeni.

Vojarna u Bjelovaru i vojarne u neposrednoj okolici su osvojene 29. rujna 1991. Major JNA Milan Tepić je odbio predati izolirano skladište Barutana (170 tona eksplozivnih sredstava) već je aktivirao eksploziv i pri tome poginuo ali je poginulo i 11 hrvatskih vojnika koji su blokirali skladište.

Pripadnici JNA su neka skladišta oružja i streljiva digli u zrak, mogu se navesti velika skladišta streljiva i eksploziva u vojarnama Oštarije I i Oštarije II te 2 vojna skladišta kraj Rijeke.

Procjenjuje se da je JNA uoči Domovinskog rata raspolagala s 489 borbenih zrakoplova, 214 naoružanih helikoptera, oko 230 različitih ratnih brodova, 1863 tenka, oko 3760 oklopnih transportera i BVP, 19.029 topničkih cijevi – od toga 1799 protutenkovskih topova, 4200 netrzajnih topova, 64 minobacača, 1934 oruđa “teškog” topništva, 250 samohodnih topova, 4286 protuavionskih topova, 160 dalekometnih višecjevnih bacača (Oganj, Plamen i Orkan) te velikim brojem osobnoga naoružanja.

Hrvatske snage su došle u posjed: 250 tenkova, 180 oklopnih vozila, 100 samohodnih protuzračnih, protutenkovskih i topničkih vozila, 400 komada topničkog oružja, 240.000 automatskih pušaka (većina tipa AK-47), mnogo streljiva.

Zauzimanje vojarni je bio složen postupak koji je negdje išao lakše i bez žrtava a negdje su vođene borbe u kojima je bilo ljudskih žrtava i razaranja grada. U tim borbama je poginulo više branitelja. Sve to pokazuje koliko je predsjednik Tuđman bio u pravu kada je odbio plan zauzimanja vojarni u lipnju 1991. godine. Ovome treba dodati da je trebalo voditi računa o djelovanju Kontraobavještajne službe JNA u Hrvatskoj i pete kolone koje su sve poduzimale da sruše legalno izabranu vlast Hrvatske.

Foto: Braniteljski

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno