Connect with us

Društvo

BOG U KUTIJI

Objavljeno

- datum

 BOŽIĆ USKORO STIŽE  Svjetla, zvukovi, mirisi blagdana su oko nas. U zraku su. Ma gdje god mi išli ovih dana sve nas upozorava na Božić. U biti mnogi među nama i trebaju ovu blagdansku atmosferu, jer se nadaju pomoću nje, barem na kratko, potisnuti svoju potištenost, zaboraviti svoje probleme.

Mi očekujemo da ljudi, mjesta (prostori) ili događaji stvore ono raspoloženje koje Božić donosi.

Ljudska narav nas tjera osloniti se jedni na druge i to baš onda kada želimo ublažiti težinu života. Mi očekujemo da nas drugi, oni oko nas, naši najbliži, podignu kada padnemo i da nas podrže kada se dignemo.

Ali mi upadamo u istu tu napast i kada je Bog u pitanju. Na isti se način odnosimo i prema Bogu. Bog je za nas Veliki Meštar koji popravlja sve što se je pokvarilo ili što ne funkcionira.

Ali što se događa kada Bog nas, i ono oko nas, ne popravi?

Koliko smo se samo puta razočarali kada se naša očekivanja, u odnosu prema Bogu, nisu ostvarila?

Koliko smo puta pobrkali vjeru s očekivanjima?

Koliko smo samo puta zaboravili da Bog sam sebe određuje?

Ivan Krstitelj je imao svoja očekivanja u svezi onoga koji ima doći.

Je li Isus ispunio njegova očekivanja?

Isus ponekad čini čudne, nama neshvatljive, stvari.

I baš zato Ivan pita i njegovi učenici pitaju, a i mi pitamo:

“Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?”

S ovim pitanjem Ivan iz zatvora šalje svoje učenike Isusu.

Zašto Ivan baš sada postavlja Isusu ovo pitanje?

Pa, zar ga nije baš on krstio u vodi rijeke Jordan?

Zar sam Ivan nije vidio Duha Božjega i zar sam Ivan nije čuo glas s neba:

“Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!”? (Matej 3,17)

Zašto Ivan baš sada postavlja Isusu ovo pitanje?

Na početku današnjeg čitanja stoji:

„A kad Ivan u tamnici doču za djela Kristova …“

To bismo slobodno mogli izgovoriti i ovim riječima:

„A kad Ivan u tamnici doču što Mesija ne čini …“

Mesija nije ostvario Ivanova očekivanja.

Prisjetimo se što je Ivan govorio ljudima – „već je sjekira položena na korjen stablima“ – dakle sjekira koja će posjeći svako nevrijedno stablo. Obećao im je Ivan da će se pljeva spaliti ognjem neugasivim.

A što Isus radi?

Druži se baš s ljudima koji bi trebali biti “posječeni i spaljeni”, jede za istim stolom s carinicima, dopušta prostitutkama da mu do nogu sjede, oprašta Samarijancima.

U najmanju ruku sve je to čudno, jer to nigdje ne piše u Starom Zavjetu.

Isus je uistinu ponekad činio čudne stvari.

I baš zato Ivan šalje svoje učenike neka ga pitaju:

“Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?”

Svatko od nas ima svoja očekivanja o tome kakvog mi Mesiju želimo.

Neki među nama bi bili najsretniji kada bi On došao u silnoj vatri i buci i kada bi se svi oni koji ne vjeruju smrzli od straha. Neki među nama bi bili najsretniji kada bi On došao kao onaj koji bi ideološki ispunio sve naše želje i stavove, a neki među nama očekuju dolazak Dobrog Pastira, koji od nas ništa ne će zahtijevati, nego će doći i uvjeriti nas kako nas ljubi, baš ovakve kakvi jesmo.

Ali mi se danas, baš kao i Ivan nekad, nalazimo u situaciji da se naše ideje o Isusu baš i ne poklapaju s onim što stoji u Novom Zavjetu ili s onim što se zbiva oko nas, pa se zato i mi ponekad pitamo:

“Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?”

Isus, stvarni Isus, ponekad „razbuca“ naša očekivanja. Mi njega potrpamo u neku svoju škatulu, smjestimo ga u nekakav svoj okvir, a On što On čini?

Isus se jednostavno ne uklopi u taj kalup, u tu škatulu – i razbije i škatulu i okvir.

I pitanje se nametne samo po sebi – želimo li mi kršćani slijediti živog, stvarnog Krista ili želimo slijediti svoju ideju, svoje očekivanje, kakav bi Krist trebao biti?

Vrijeme Došašća je vrijeme kada bi bilo dobro promijeniti pitanje i umjesto pitanja: „Što će Isus učiniti?“ trebali bismo se pitati: „Što to Isus čini?“

Ukoliko ne promijenimo retoriku, odnosno ukoliko se nastavimo čuditi i iščuđavati, onda to znači da mi uporno nastavljamo stvarati Krista sukladno svojim željama i svojim očekivanjima.

Došašće je pravo vrijeme za promjenu paradigme.

Došašće je početak nove crkvene godine.

Svaki novi početak daje nam i novu prigodu.

Krećemo ispočetka bez opterećenja s onim što je bilo prije.

Marija i Josip su napustili svoj stari kraj i krenuli su u nepoznato.

I mi bismo trebali ostaviti za sobom sve svoje pretpostavke o Bogu, kakve smo imali do sada. Trebali bismo zaboraviti na kalupe, na okvire, na škatule u koje smo smještali svoga Boga. Trebali bismo ne razmišljati o ideji Boga nego bismo trebali razmišljati o iskustvu Boga. Trebali bismo oko sebe gledati što to naš Bog čini.

I umjesto da se opterećujemo filozofskim raspravama trebali bismo shvatiti da naš Bog nije ni koncept, ni nekakva teorija koju bismo trebali ili potvrditi ili odbaciti.

Isus je onaj koji donosi život – vječni život – i donosi ga već sada.

Oko Božića je sve zanimljivo.

I Marijino i Josipovo putovanje i opaki kralj Herod i popis stanovništva i tri mudraca, sve je zanimljivo, ali to nije bit Božića. Bit Božića je u našem iskustvu da se Bog ovog Božića rađa u našem životu.

Emanuel – Bog s nama!

Ali ne Bog po našoj ljudskoj mjeri, po našim ljudskim očekivanjima.

Tko od nas nije kroz sve ovo prošao? I to svake godine iznova?

Bog ne djeluje sukladno našim rasporedima i rokovima.

Bog djeluje po svojim zamislima, ali nama se čini ponekad da ne djeluje uopće.

Ali djeluje.

Djeluje.

Naravno da nije djelovao sukladno onom što je Ivan mislio i očekivao, ali je djelovao. Činjenica da mi slavimo život Ivana Krstitelja, 2000 godina kasnije, dokaz je Božjeg djelovanja.

A što je s vama?

Je li i vaš život prepun razočaranja zato što se vaša očekivanja nisu ostvarila?

Tražite li i vi možda na pogrešnim stranama svoju sreću?

Jeste li naučili kako čekati Krista?

Betlehem nas uči što je to iščekivanje, uči nas što su to znakovi, uči nas što je to strpljenje.

Bog započinje sve s malenim djetešcem i sa skromnim i poniznim okruženjem.

I Bog djeluje polako.

Polako ali sigurno.

Ali djeluje.

Ne gubimo nadu.

Ivica Ursić/croative.net

Komentari

Oglasi
Komentari

Društvo

DALMACIJI TREBA CENTAR ZA ČIST OKOLIŠ!

Objavljeno

- datum

U utorak, 17. travnja 2018. godine, na programu šestog aktivističkog festivala VIDIK fest govorilo se o odvojenom prikupljanju otpada. Na tribini posvećenoj problemu gospodarenja otpadom u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu, govorili su bivši ministar zaštite okoliša i energetike prof.dr.sc. Slaven Dobrović, pomoćnik direktora tvrtke Ponikve iz Krka Ivan Jurešić i ekoaktivistica iz redova Hrvatske udruge Benedikt mr.sc. Goranka Adam, dok je skupom moderirao dr. med. Vide Popović.

Kao uvod u temu, Vide Popović je naglasio da se u sklopu VIDIK festa više puta govorilo o temama vezanim uz gospodarenje otpada, prije svega u splitsko-dalmatinskoj županiji. Grad Split je koliko nam je poznato krenuo s prijedlozima šest novih lokacija za reciklažna dvorišta uz već predviđeni Karepovac, te je naglasio da će se i udruga Benedikt uključiti u praćenje ove problematike u cilju poticanja na rješavanje gorućih komunalnih problema. Goranka Adam je kazala da je sve to što se čini nedovoljno i da još uvijek po pitanju zbrinjavanja otpada tapkamo na mjestu. Sve nas to podsjeća na onu reklamu ”Smrdi, smrdi, strašno smrdi”. Na Karepovcu smrdi naš mentalni sklop, istaknula je, smrdi naša neodgovornost i površnost. Mi smo odložili taj otpad, to brdo smeća. Zatim je podsjetila na nekoliko temeljnih načela održavanja zaštite okoliša, između ostalih načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobraza. To je slučaj s Lećevicom, ljuti krš, samo 40 km od Splita. Bojim se, naglasila je, da će se dogoditi da građani sami plaćaju spaljivanje smeća u cementarama.

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike prof. dr.sc. Slaven Dobrović se složio i napomenuo da je  koncentracija stakleničkih plinova u stalnom porastu, a zabrinjava i ogromna količina otpada u moru. U svom izlaganju usporedio je linearnu ekonomiju s cirkularnom i podsjetio da plan za gospodarenje otpadom treba predvidjeti sortirnicu. Suludo je da se sav otpad vozi u Lećevicu kad postoji hijerarhija upravljanja otpadom. Podsjetio se i doprinosa velikog splitskog ekoaktiviste prof. Tomislava Lerotića, koji se uz dizajn bavio osmišljavanjem projekata održivog razvoja. Treba nam centar za čist okoliš, jer je to najisplativije i jer na taj način ne samo da štitimo okoliš i zdravlje ljudi nego otvaramo nova radna mjesta i mislimo na svoju budućnost, zaključio je. Pomoćnik direktora tvrtke Ponikve publici se obratio s prezentacijom konkretnih koraka koje su oni poduzeli na otoku Krku uključujući postavljanje sortirnice i kompostane, 1500 zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Sada rade intenzivno na sustavu ”od vrata do vrata” kako bi sva domaćinstva opskrbili s kantama za odvojeno prikupljanje otpada. Nakon njihovih izlaganja, iz publike su se mogla čuti vrlo kvalitetna pitanja od strane predstavnika lokalnih ekoloških udruga, te je uslijedila konstruktivna rasprava.

Silvana Dragun/HUB

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Kreće ‘rušenje’ Plenkovića: Iznenadit će vas tko je ‘mozak operacije’

Objavljeno

- datum

Nakon što je prije nekoliko dana u javnost dospio popis ministara koji su trebali sudjelovati u tehničkoj vladi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, postalo je jasno kako šefica države ulazi u još jedan sukob s premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovom Vladom, što se uostalom i potvrdilo tijekom njezina gostovanja u Šibensko-kninskoj županiji.

Od tamo je ponovno prozvala vladajuće, zbog demografske politike – piše dnevno.hr.
”Nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, već nam treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah”, oštro je poručila predsjednica, na što joj ministri nisu ostali dužni. Po vladinim kuloarima priča kako iza otrovnih strjelica koje Grabar-Kitarović svako malo ispuca na njihovu adresu stoji njezin savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić, no jednako tako valja znati da je i predsjednica strateg te igrač na duge staze.

>> ZASTUPNICI koji su glasali PROTIV ISTAMBULSKE IMAJU 4 PUTA VIŠE PREFERENCIJALNIH GLASOVA OD ONIH ZA IK – toliko HITNOSTI izmjene izbornog zakona

Znakovito je da ovaj posljednji napad stiže u trenutku kada su se tek prividno smirile strasti u vladajućoj stranci do kojih je dovela ratifikacija Istanbulske konvencije, protiv koje je između ostaloga ustao i predsjedničin prijatelj Milijan Brkić, čovjek zahvaljujući kojem upravlja državom, a s kojim odnose nikada nije zahladila, jer povezuje ih Brkićev brat Jozo s kojim je predsjednica u izrazito kvalitetnim odnosima. Upravo s njime, Grabar-Kitarović kuje zgodan plan, a Brkić nije jedini koji bi trebao sudjelovati u puču i rušenju Andreja Plenkovića, jer u priču se odnedavno uključio i ličko-senjski župan Darko Milinović, koji sukob s vladajućima sve teže uspijeva skriti. Milinović, prema izvorima bliskim ličkom šefu ulazi u partnerstvo s HSP-ovim gradonačelnikom Gospićem Karlom Starčevićem.

Ovaj dvojac polako, ali sigurno zakapa ratne sjekire te zajedničkim snagama pokušavaju pronaći adekvatnu zamjenu za župansku fotelju, nakon čega bi Milinović trebao odmrznuti svoj mandat u Saboru. Plenkovićeva saborska većina izrazito je tanka i nestabilna pa stoga baš s te pozicije kane pucati na njega, a mozak ove operacije navodno je upravo Brkić, za kojeg se uostalom znade da s Plenkovićem nije u dobrim odnosima, već surađuju silom prilika. Plan je skoro realiziran, tvrde upućeni, a na koji će ga način akteri ove priče do kraja provesti ostaje za vidjeti, jer ne treba zanemariti niti činjenicu da je Plenković taj koji trenutno vlada strankom, pa nije nemoguće da preduhitri pobunjenike.

Izvor: dnevno.hr

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Globalistički kabalisti kliču zbog islamizacije Europe. Osim što se raduju – JESU LI i sami RAZLOG?

Objavljeno

- datum

Svakako da jesu. Njemački povijesničar Wolfgang Eggert navodi razloge radosti židovskih fundamentalista zbog muslimanske invazije Europe. Radi se o čistoj mržnji prema kršćanima i zapadnoj kulturi – piše bloger na O dosta toga još i dublje.

Razlozi ovih zadojenih mržnjom mogu se sažeti:

1. Povratak na strogost. Prema njima, muslimani trebaju pokazati moralno dostojni život europljanima. Da, baš kao u tolikim drugim muslimanskim državama. Pakao na zemlji, da skratimo.

2. Kršćani su smatrani od ovih fanatika za “idolopoklonike” jer vjeruju da je Krist Bog. Ako promotriš pažljivo, cijepaju sebi odjeću poput Kaife.

3. Revanš. “Platiti ćete za sve što ste učinili židovima kroz stoljeća”. Ali zašto su toliki narodi kroz povijest imali probleme sa židovima, to je pitanje. Nije li slučajno u njima krivica, u njihovoj nadrasi, u njihovoj aroganciji? Ne duljimo, uvrijeđena je viša rasa, i to zaslužuje kaznu.

Licemjeri, dobro reče o vama Sv. Pavao:

“Doista, vi ste, braćo, postali nasljedovatelji crkava Božjih koje su u Judeji u Kristu Isusu: i vi isto trpite od svojih suplemenika što i oni od Židova, koji su i Gospodina Isusa i proroke ubili, i nas progonili, te Bogu ne ugađaju i svim se ljudima protive kad nam priječe propovijedati poganima da se spase, da bi tako u svako vrijeme navršili mjeru zlodjela svojih. Ali sručio se na njih konačni gnjev.” (1 Sol 2, 14-16)

Ovdje ste netko i nešto, ali vaša moć preko ove zemlje ne može preći. Imate mržnju za ideologiju, i finance i lože za sprovesti je u djelo.

Ali kad zlo izgleda da trijumfira, bude na koncu jadno, osramoćeno i poniženo. 

Napomena: Stavovi navedeni u članku, ne odražavaju nužno stavove redakcije portala Croative.net.

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno