Connect with us

Magazin

Autor hitova Rock’n’Roll music i Johnny B Goode preminuo u 91. godini

Objavljeno

- datum

 ODLAZAK LEGENDE ROCKA    Chuck Berry je poznat po nizu hitova koji su uvelike utjecali na zvuk rock glazbe, kao što su Roll Over Beethoven i Johnny B Goode

Foto: AARP
Legenda Rock and rolla Chuck Berry umro je u 91. godini.

Vijest o smrti objavila je policija američke savezne države Missouri. Slavni glazbenik pronađen je mrtav u subotu, prenosi BBC i Vecernji.

Smrt je proglašena u 13.26 sati u subotu po mjesnom vremenu, objavila je policija na Facebooku.

Berry je poznat po nizu pionirskih hitova koji su uvelike utjecali na zvuk rock glazbe, kao što su Roll Over Beethoven i Johnny B Goode.

Osvojio je Grammy za životno djelo 1984. godine, a bio je i jedan od prvih koji su ušli u Rock and Roll Hall of Fame 1986. godine.

Iako su Elvisa Presleyja zvali kraljem rocka, ta bi kruna jednako pristajala Charlesu Edwardu Andersonu Berryju. On je bio prisutan pri njegovu rođenju 50-ih godina prošlog stoljeća i isplivao kao njegova prva gitaristička i pjesnička zvijezda.

Berryjevi hitovi poput , “Johnny B. Goode,” “Roll Over Beethoven,” “Sweet Little Sixteen,” “Maybellene” i “Memphis” stopili su zvukove bluesa, rockabillyja  i jazz u neke od najpoznatijih američkih svevremenskih pjesama.

Imao je golem utjecaj na gotovo svakog ‘klinca’ koji se uhvatio gitare i sanjao da će postati zvijezda, od Keitha Richardsa, Paula McCartneyja, Johna Lennona do Brucea Springsteena.

Bob Dylan ga je zvao “Shakespeareom rock ‘n’ rolla” jer je bio jedan od prvih koji je pisao i izvodio vlastite pjesme. A pisao je o mladosti, ljubavi, automobilima, dobrim vremenima, stihovima koji su bili složeni, duhoviti, ponekad i neprikladni za ona vremena.

I Beatlesi i Rolling Stonesi, kao i Beach Boysi, pa čak i Elvis, obrađivali su Berryjeve pjesme.

“Ako pokušavate rocku dati drugo ime“, rekao je jednom Lennon, “mogli biste ga nazvati Chuck Berry”.

Kada ga je Richards uvodio u Kuću slavnih rocka 1986. rekao je: “Teško mi je govoriti o Chucku Berryju jer sam ‘pokupio’ sve što je ikada odsvirao. To je gospodin koji je sve počeo”.

Berry je svirao u vrijeme kad je veći dio SAD-a bio rasno odvojen, ali mladoj publici bilo koje boje kože bilo je teško odoljeti izvođaču s tako moćnim zvukom i golemom energijom na sceni.

Sa svojom gitarom i zaštitnim znakom, “pačjim hodom”, koji je izmislio kao dijete kako bi nasmijao majku, prošao je više od 4000 koncertnih pozornica.

Neki kritičari sugeriraju da je njegov bivši pijanist Johnnie Johnson bio taj koji je skladao glazbu, dok je Berry samo pisao stihove. Iako su zajedno surađivali više od 30 godina na rock himnama “School Days,” “Roll Over Beethoven,” “Back in the U.S.A.,” “Reelin’ and Rockin’,” “Rock & Roll Music,” “No Particular Place to Go,” “Memphis” i “Sweet Little Sixteen”, Johnson ga je 2000. tužio za neravnopravnu raspodjelu tantijema, ali je slučaj odbačen zbog zastare.

Berryjevo nasljeđe kao jednog od osnivača rocka uprljano je njegovom reputacijom bahatog gramzivca i brojnim problemima sa zakonom.

Berry je rođen 18. listopada 1926. kao treće od šestero djece u obitelji građevinara i učiteljice. Živjeli su u relativno dobrostojećoj crnačkoj četvrti u St. Louisu.

Prve probleme sa zakonom imao je još kao tinejdžer zbog oružane pljačke, radi koje je završio u popravnom domu. Kad je pušten, u 21. godini, zaposlio se u tvornici automobila i pohađao frizerski zanat.

Kao glazbenik je zapažen svirajući u crnačkim klubovima u širem području St. Louisa u 27. godini. Godine 1953. potpisao je prvi ugovor, za izdavačku kuću Chess za koju je snimio svoj prvi hit “Maybellene”.

Godine 1962. završio je u zatvoru zbog seksualnog odnosa s maloljetnicom i podvođenja. Odslužio je godinu i pol kazne. Još četiri mjeseca zatvora dobio je 1979. zbog neplaćanja poreza, a devedesetih godina ga je skupina žena optužila da ih je snimao u zahodu u njegovom restoranu u Wentzvilleu u Missouriju.

Glasine da je pohlepan i bezobrazan potvrdile se su se za vrijeme snimanja dokumentarca “Hail! Hail! Rock and Roll” o koncertu koji je 1987. u njegovu čast organizirao Keith Richards. Autori filma kazali su da Berry nije htio dolaziti na snimanja ako svaki dan ne dobije torbu novca.

“Bio je čudan lik. Uvijek grub prema svima. Postao je parodija samoga sebe”, rekao je tada Mick Jagger.

Ali glazbena priznanja nikad nisu prestala. Berry je svirao jednom mjesečno u St. Louisu sve do svojih kasnih osamdesetih. Grammyja za životno djelo dobio je 1984., a dvije godine poslije primljen je u Kuću slavnih rocka, kao dio prve klase glazbenika koja je dobila tu počast.

Snimka njegove pjesme “Johnny B. Goode” uključena je u glazbenu zbirku koja je poslana u svemir kako bi se izvanzemaljci u slučaju eventualnog susreta upoznali s kulturom Zemljana.

Unatoč reputaciji ženskaroša, Berry je u braku sa suprugom Toddy bio više od 60 godina.

Vecernji | BBC | Croative.net

Komentari

Oglasi
Komentari

Magazin

KAKO JE NASTALA KRAVATA

Objavljeno

- datum

Kravata, kao simbol uglađenosti i kultiviranosti, potječe od Hrvata. Naime, Hrvati su na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj “hrvatski stil” osvojio je probirljive Parižane i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio “a la Croate”!

Tako je kravata ušla u tadašnju gradsku modu i osvojila Europu i ostatak svijeta. Osim u francuskom i njemačkom, riječ kravata spominje se i u nekim drugim europskim jezicima.

Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću. Značenje pojma je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Stalne borbe protiv Turaka, učinile su od Hrvata vrlo cijenjene vojnike. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate – piše na ovoj stranici

Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju – zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.

Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. stoljeća: francuski kralj Louis XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.

Michelle i Stephen Crocker: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje. Američki tekstilac Jesse Langsdorf tkaninu reže na tri dijela te je ponovno šiva, što omogućuje lakše vezivanje i proizvodnju.

Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate; Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: “Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku.”

Hrvatski sabor je 2008. godine, 18. listopada proglasio Danom kravate. Od tada se Dan kravate i službeno slavi u Hrvatskoj i u nekim dijelovima svijeta.

Fotos s FB stranice World Cravat Day

Više:
Kako svezati kravatu

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) LOURDES, Francuska: Evo kako Hrvati slave ratne pobjede

Objavljeno

- datum

Kao što znamo, svake godine sredinom svibnja nalaze se zajedno, vojske većine europskih vojski u Lourdes-u, obraćajući se svojoj zaštitnici i majci Gospi Lourdskoj.

I Hrvati su tamo od 1993. te vrlo brzo postaju jedni od ključnih organizatora, a klapa Hrvatske ratne mornarice postaje jedan od zaštitnih znakova glazbenog dijela hodočašća.

Evo kako su Hrvati ove godine, u podzemnoj bazilici, koja može primiti 30 000 ljudi, obilježili ovo druženje u Bazilici svetog Pia X. Snimka sudionika Mladena Švađumovića i Ivanom Jakobovićem.

 

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Magazin

(VIDEO) URNEBES! Antologijski interview s Rojsom i Spajićem

Objavljeno

- datum

Pogledajte legendarni razgovor Petra Vlahova s Rojsom i Stjepanom Spajićem. Eklatantni primjer anti-‘korektnog političkog govora’. Neki kažu … nema jačeg videa na internetu…!

Vlahov: “Što mislite o muškarcima metroseksualcima?

Spajić: “Što je to? Jel’ ga on ima od metra…?

 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno