Connect with us

Vijesti

Anketa za Zagreb: Ulazak Zlatka Hasanbegovića na listu, donio je veliki skok Bruni Esih!

Objavljeno

- datum

Anketa je rađena u subotu, nedjelju i ponedjeljak na uzorku od 5335 ispitanika. Ulazak Zlatka Hasanbegovća na listu za Skupštinu donio je skok Bruni Esih. Pala je Sandra Švaljek, a ostali su zadržali stabilne pozicije.

U anketu je uključeno uključeno šest kandidata i ispitanicima su ponuđena imena, u rezultate su uključeni samo birači koji  su odgovorili da će sudjelovati na izborima i odabrali kandidata.

Milan Bandić zadržao je vodeću poziciju s 33 posto podrške i ima stabilno biračko tijelo koje se za ove izbore kreće u rasponu od 31 do 33 posto. Siguran je za drugi krug, ali daleko od 47 posto podrške koliko je osvojio u prvom krugu prije četiri godine.

Bandić siguran, čeka suparnicu

Druga je Anka Mrak Taritaš, kandidatkinja HNS-a i SDP-a, sa stabilnom podrškom, trenutno osvaja 21 posto glasova u Zagrebu. Pala je za jedan postotni poen u odnosu na prošlu anketu.

Njena podrška je od 21 do 23 posto, ali je  osjetno manja od podrške koju na nacionalnoj razini skupno osvajaju dvije stranke čiji je kandidat. U posljednjem CROBAROMETRU (za travanj)  SDP  osvaja 22,7, a HNS ima podršku 2,3 posto birača – ukupno točno 25 posto. Sinergiji učinak redovito je veći, ali je u slučaju Mrak  Taritaš manji za 4 posto.

Afera oko obnove kuća u Gunji po cijeni većoj od 1020 eura od najveće tržišne cijene, ne smeta glasačima HNS-a i SDP-a.

Najveći skok u ovoj anketi doživjela je Bruna Esih nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba. Objavom lista, i ulaskom Zlatka Hasanbegović te velika prisutnost u javnosti, Esih su doveli u borbu za drugi krug. Da su izbori održani protekli vikend osvojila bi 17 posto glasova, tek četiri postotna poena zaostatka za Mrak Taritaš iza koje stoje dvije stranke s moćnom mašinerijom i čija kampanja traje skoro deset mjeseci.

Rezultate ankete očito su znali i u suparničkim krugovima pa smo posljednja dva dana svjedoci prekomjernih medijskih napada na Esih i njenu listu, a poglavito Zlatka Hasanbegovića.

Nastavi li se uzlazni trend ni drugi krug za Esih nije nedostižan, a za njega će se morati oštro potući s Ankom Mrak Taritaš.

Pad Sandre Švaljek

Sandra Švaljek po ovoj anketi u silaznoj je putanji. S uobičajene podrške od 20-ak posto, i borbe za drugi krug, da su izbor održani proli vikend, osvojila 16 posto glasova Zagrepčana. Iako je vrlo aktivna na društvenim mrežama i obilazi zagrebačke četvrti, promovira se kao “NEOVISNA”, procjena je da Švaljek stagnira zbog “muska stranaka” koje su je podržale

Njenu kandidaturu podupiru HSLS, Zelena stranka i konzervativci Ruže Tomašić (bivša predsjednica). Upitno je pomaže li joj podrška Marijana Hažekovića, kojemu je ona rezervna varijanta jer je Milan Bandić njegov prvi izbor. Iako su joj trenutno šanse za drugi krug osjetno smanjenje, u izravnom dvoboju s Bandućem, iako ne pobjeđuje, ne stoji loše. Odnos je 56 prema 44 posto za Bandića.

Na petom mjestu za gradonačelnika Zagreba je Ivan Lovrinović, kandidat koalicije Živog Zida i Jedina opcija. On, kao i njegov medijski prethodnih Ivan Pernar osvaja gotovo identičan broj glasova. Lovrinović je na 8 posto ( Pernar se kretao u rasponu 7 do 9 posto). Zanimljivo je da su njihovi razultati gotovo preslikani broju glasova koji Živio zid osvaja kao stranka.  U Posljednjem CROBAROMETRU Živi zid podržava 7, 9 posto glasača.

Dr. Drago Prgomet, kandidat vladajućeg HDZ-a ima potporu skromnih 5 posto. Iako u medijima najavljuje drugi krug i pobjedu, u HDZ bi bili zadovoljni ako bi Prgomet osvojio više glasova od Brune Esih. Po ovim anketama više šanse ima Dinamo proći u drugi krug Lige prvaka nego Prgomet u drugi krug na izborima za gradonačelnika Zagreba.

Hoće li Prgomet odustati

Tijekom vikenda šuškalo se da je Prgomet ucjenjivao Plenkovića da mora izbaciti Hasanbegovića iz stranke, inače će se povući iz kandidature. Ako bi se povukao njegovi glasovi bili bi usmjereni prema Esih, a upravo toliko joj treba za ulazak u drugi krug.

U slučaju Drage Prgometa moglo bi se primijeniti Sanaderovo pravilo (” Glas za HSP je glas za SDP”), samo što u ovom slučaju glasi “Glas za Dragu Prgometa je glas za Anku Mrak Taritaš”.

Drugih kandidata ( MOST, Liste za Grad, Nezavisni kandidati….)  nema jer su u SMS anketama ponuđeno samo šest navedenih kandidata. No, ne treba ih zanemariti.

U ostalim anketama Marko Sladoljev iz Mosta osvaja oko 1 posto, a Tomislav Tomašević, član platforme “Zagreb je naš”, kandidat još nekoliko Udruga, mogao bi osvojiti oko 15 tisuća glasova i blizu je prelaska praga.

Kad se ovoj SMS anketi priključe  i glasovi ostalih kandidata rezultati će biti nešto drugačiji, ali bez bitnih promjena u redosljedu.

Izvor: MaxPortal

Komentari

Oglasi
Komentari

Vijesti

Veliki preokret u slučaju Blažeković!

Objavljeno

- datum

Predsjednica Grabar Kitarović ne želi potpisati imenovanje čovjeka sa srednjom školom za konzula, pa će i Plenković morati odustati od dogovora HDZ-a i HNS-a za slanje Borisa Blažekovića u SAD

Do nas odluka o imenovanju Borisa Blažekovića generalni konzulom u New Yorku još nije došla iz Vlade. Predsjednica takvu odluku, i da stigne, neće potpisati. Na to je još prije tjedan dana upozoren i predsjednik Vlade – kažu nam iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, piše 24 sata

Odluka predsjednice da ne potpiše imenovanje Blažekovića tog istaknutog HNS-ovca ipak ostavlja u Hrvatskoj jer bez njenog supotpisa nitko ne može biti imenovan veleposlanikom ili konzulom.

Procedura imenovanja konzula je inače tajna, a prošli tjedan je izbio skandal kada se saznalo da je Vlada predložila, a Odbor za vanjsku politiku odobrio imenovanje Blažekovića koji ima završenu srednju cestovnu školu. Blažeković je bivši maneken i dugogodišnji član HNS-a i saborski zastupnik.

Nakon odluke su mediji objavili i njegove javne kritike na račun izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i kritike Plenkoviću dok HNS i HDZ još nisu bili u koaliciji. Američki Hrvati su protiv njega potpisuju peticiju koja je već premašila pet tisuća ljudi, a župnik u New Yorku fra Nikola Pašalić je poslao otvoreno pismo Plenkoviću da nisu zaslužili da im šalje takvog čovjeka.

Kako predsjednik Vlade Andrej Plenković još nije poslao odluku o Blažekoviću predsjednici, vjerojatno to neće ni učiniti. Hrvatska politika će tako tek nakon kritika javnosti povući ovo sporno imenovanje.

Inače, cijelo imenovanje konzula i veleposlanika je tajno. Ali prvi korak procedure je da se oko nekog imena usmeno usuglase upravo predsjednica i Ministarstvo vanjskih poslova. Nakon toga odluku o imenima donosi Vlada, šalje se zahtjev zemlji primateljici koja treba odobriti osobu.

Tek nakon toga ide na Odbor za vanjsku politiku koje daje neobvezujuće mišljenje. Ali je zapeo na zadnja dva koraka. Imenovanje moraju potpisati i premijer i predsjednica.

Izvor: kamenjar

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

VESELO U NJEMAČKOJ: Desničarski AfD prvi put ima veću podršku nego lijevi SPD

Objavljeno

- datum

Njemački ultradesničari AfD bi dobili više glasova od socijaldemokrata, kad bi sad bili održani izbori, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno danas, prenosi AFP.

Istraživanje koje je prenio list Bild pokazalo da je bi AfD sada dobio 16 posto glasova, a na izborima prošle godine su dobili 12,7 posto, dok je podrška socijaldemokratima sa 20,5 posto koliko su dobili na izborima pala na samo 15,5 posto. 

Socijaldemokrati su dogovorili s konzervativnim blokom Angele Merkel formiranje nove vlade nakon višemjesečnih pregovora. Bild je te podatke nazvao gorkim udarce za SPD koji je nakon dugo vremena postao tek treća najjača njemačka stranka i uskoro treba da donese konačnu odluku o tome da li će ući u vlast ili ne – donosi maxportal.

“Konzervativni blok je faktički jedina velika politička snaga u Njemačkoj”, naveo je Hermann Binkert, direktor instituta Insa, koji je proveo istraživanje.

Anketa je pokazala da antiimigrantska stranka AfD i dalje ima sve veću podršku, a na prošlim izborima dobila više od 90 mjesta u Bundestagu.

MP/Foto: Die Zeit

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

SAD: “Mi smo se uplitali u strane izbore više od 80 puta”

Objavljeno

- datum

“Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima”, početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

“Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama”, rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo ’70-ih istražujući rad CIA-e – prenosi logicno.com.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali ’50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja ’60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Dio članka je posvećen Italiji, prvom laboratoriju američkog uplitanja na izbore drugih zemalja


“Presedan je bila Italija pomažući nekomunističke kandidata od kasnih ’40-ih do ’60-ih godina. Imali smo dosta novca kojeg smo dostavili odabranim političarima da pokriju svoje troškove”, izjavio je u intervjuu iz 1996. godine F. Mark Wyatt, bivši časnik CIA-e.

“Antiruske optužbe su licemjerne, jer i mi to radimo i trebamo nastaviti raditi”

Dov Levin, istraživač na Sveučilištu Carnegie Mellon, podsjeća na 81 poznati slučaj američkog uplitanja na strane izbore. The New York Times piše kako je Washington intervenirao u ruske izbore 1996. godine, koju sada optužuje s toliko energije, samo kako vođa Komunističke partije, Genadij Zjuganov ne bi pobijedio Borisa Jeljcina.

Steven Hall, koji je nakon 30 godina radnog staža u CIA-i umirovljen 2015. godine, gdje je bio šef ruskih operacija, također je potvrdio da su SAD izvodile operacije intervencije na izborima, izrazivši nadu da će to i dalje učiniti.

U petak je američka savezna porota podnijela optužnicu protiv 13 građana i tri ruska subjekta zbog uplitanja na izbore i političke procese u Sjedinjenim Državama.

“Ako pitate bilo kojeg obavještajca krše li Rusi pravila ili da li čine nešto loše, odgovor je ne,… uopće ne”, tvrdi Steven Hall, komentirajući brojne optužbe protiv Moskve za uplitanja u izbore u drugim zemljama.

NYT

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno