Connect with us

Društvo

Aleksić, Pernar i Bulj: “Koga predstavljaju saborski zastupnici, narod ili banke?”

Objavljeno

- datum

Aktualni ekonomski model u Hrvatskoj i šire, doveo je sve građane u kreditno ropstvo.  Neki su toga svjesni, jer imaju kredite koje plaćaju, ali postoje i oni koji nemaju kredit, a ipak su zaduženi preko sustava u kreditnom ropstvu. Dodamo li tomu nelegalno i bahato ponašanje banaka, koje su putem nenormalno visokih kamata oštetile građane, problem postaje vrlo ozbiljan.

Jučer je u Saboru Republike Hrvatske, zastupnik Goran Aleksić argumentirao svoje prijedloge izmjena Zakona o zaštiti potrošača, kako bi građani konačno vratili novac kojeg su im banke uzele kroz nelegalno visoke kamate.

Ne radi se o pretpostavki, nego o činjenici jer za sve postoji pravovaljana kolektivna presuda Trgovačkog suda. Presuda jasno osuđuje banke i daje puno pravo potrošačima da im se nadoknadi novac kojeg su pretplatili prilikom uzimanja i konverzacije kredita. Preko 100.000 obitelji su oštećene za gotovo 5 milijardi kuna, pretpostavka je Gorana Aleksića.

Što predlaže Goran Aleksić u tri dijela?

U prvom dijelu Aleksić predlaže da je, nakon pravovaljane kolektivne presude u korist potrošača, potrebno pravno regulirati zastaru potraživanja u privatnim sudskim postupcima, čije se uporište temelji na navedenoj presudi Trgovačkog suda.

U privatnim sudskim postupcima, točno je precizirano da nakon podizanja tužbe nastaje prekid zastare, a nakon pravovaljane presude zastara počinje teći od početka. Razdoblje prije toga se ne računa u zastaru.

U skladu s time potrebno je nedvojbeno propisati da se zastara u privatnim sudskim sporovima, koji se vode na temelju kolektivnih pravovaljanih presuda, kako u kolektivnom tako i privatnom sporu prekida, a da počinje iznova teći danom pravovaljane kolektivne presude

Drugi dio se tiče vraćanja pretplaćenih iznosa kamata i pripadajućih zateznih kamata oštećenim dužnicima na temelju nezakonitog ponašanja banaka, što je jasno navedeno u presudi Trgovačkog suda.

O čemu se radi?

Banke su jednostrano mijenjale kamatnu stopu, što je proglašeno ništetno pravovaljanom kolektivnom presudom. Potrošači su na temelju ove presude dobili pravo pokrenuti svoje privatne tužbe. Kako potrošači ne bi pokretali pojedinačne privatne sudske tužbe, potrebno je to uraditi za sve zainteresirane strane u jednom izvanparničnom postupku. Ovom drugom izmjenom se predlaže i način proračuna kamata, kao i njihovo vraćanje dužnicima.

Problem kamata

Od momenta kada dužnik više ne može vraćati svoj dug, zatezna kamata neprekidno teče, a nerijetko njena visina prelazi visinu glavnicu tj. kompletni dug. Ovim prijedlogom zakona se predlaže da zatezna kamata ne može biti veća od dospijelog obroka.

Izmjenama bi bili obuhvaćeni svi dužnici koji su sa sedam banaka ugovarali kredite s promjenjivom kamatnom stopom, bez obzira na valutu kredita. Radi se o periodu između 10. rujna 2003 i 31. prosinca 2008 godine, a kojeg obuhvaća pravovaljana kolektivna presuda.

Ove promjene bi vrijedile za sve one koji su otplatili svoje kredite ili koji ih još plaćaju, a što uzima u obzir gore navedeni period.

Osim ovih dužnika, izmjene bi obuhvatile i 55.000 osoba koje su konvertirale svoje CH kredite. Banke su prilikom konverzije na isti način nelegalno primijenile isti princip izmjene kamatnih stopa.

Kolektivna presuda obuhvaća Erste banku, Privrednu banku Zagreb, Zagrebačku banku, OTP banku, Addiko banku (bivša Hypo banka), Splitsku banku i Raiffaisen banku. Sberbanka je oslobođena optužbe jer sud smatra da nije bilo nepravilnosti.

Banke su se stavile iznad zakona

Iako je donesena pravomoćna presuda, banke su nastavile s istom praksom, ignorirajući presudu koja je izričito naglasila da tako ponašanje više nije moguće. Sve se ovo događa uz punu podršku HNB-a (Hrvatske narodne banke) i izvršne vlasti koja do sada nije ništa poduzela.

Prema zastupniku Aleksiću, do sada je na općinskim sudovima pokrenuto oko 3000 privatnih sudskih postupaka, a već do sada je bilo 100-tinjak prvostupanjskih presuda koje ide u korist građana koji su ugovorili kredite, čime su banke dužne vratiti prekomjerno plaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate. Aleksić je u posjedu i 10-tak pravovaljanih privatnih presuda. U svim presudama je jasno rečeno da nema zastare. Pravomoćno kolektivnom presudom od 12. lipanja 2013. godine računa se da su svi potrošači upoznati s problemom prekomjernih kamata. To je moment kada građani stječu pravo pokrenuti privatnu tužbu na općinskim sudovima.

Vlada traži način kako pogodovati bankama

Iako Trgovački sud nije utvrdio retroaktivnost, Vlada Andreja Plenkovića se o ovom prijedlogu izjasnila negativno, smatrajući da se “ipak radi” o retroaktivnosti, te da prijedlozi Gorana Aleksića nisu u skladu s nekim odredbama Ovršnog zakona. Potpuno identičnu slučaj je postojao u Španjolskoj, gdje je Trgovački sud također presudio u korist potrošača, ali retroaktivnosti nije bilo.

78 zastupnika Sabora Republike Hrvatske je podržalo ovaj zakon. Bit će interesantno vidjeti hoće li svih 78 zastupnika, koji predstavljaju većinu, dići ruku i time spriječiti Vladu da sabotira ove doista korisne prijedloge za građane Republike Hrvatske.

>> Zbog roll up modela, Andrej Plenković treba podnijeti ostavku

Državna tajnica za gospodarstvo Nataša Mikuš Žigman, je i pored pravomoćne presude Trgovačkog suda, pokušala opravdati protivljenje zakonu koji će samo vratiti ono što je na nelegalan način uzeto hrvatskim građanima.

Reakcije drugih zastupnika

Nakon izlaganja državne tajnice za gospodarstvo, zastupnik kluba Mosta Miro Bulj je pozvao sve zastupnike Sabora Hrvatske da jednoglasno podrže prijedlog Gorana Aleksića.

Kao i uvijek, vrlo oštrog jezika je bio i zastupnik Živog Zida, Ivan Pernar:

“Gospođo Nataša Mikuš Žigman, dokle ćete vi i vaši jataci u Vladi lagati ovaj napaćeni narod i raditi budale od svih nas ovdje? Donesena je pravomoćna presuda da banke moraju vratiti preplaćene kamate, a banke je ne poštuju! Umjesto da vi kao zakonodavac prisilite banke da odluku ispoštuju vi ne radite ništa. Vi samo tu prodajete zjake i vrtite očima.

Kada kolega Aleksić daje konkretan prijedlog da se nepravda konačno ispravi da se ne mora svatko zasebno tužakati s bankama nego da se bankama da obveza da prihvate kolektivnu sudsku presudu vi to ne želite prihvatiti. Može vas biti sram! Sram može biti i cijeli HDZ koji odbija propustiti ovaj zakon za razliku od cijele opozicije uključujući čak i dio vladajuće većine.”

Kao i zastupnici Mosta i Živog Zida, postavlja se očito pitanje. Koga predstavljaju saborski zastupnici? Brane li interes naroda koji im je povjerio svoj glas ili banaka koje bez milosti gule već prezaduženu populaciju.

Izvrsna replika Pernara, pogledati!

(Logično.com)

 

Komentari

Društvo

(VIDEO) Kršćanska dužnost kralja Poljske i Velikoga Vojvode Litve Jana III. Sobieskog – obrana katoličke Europe od Antikristova islama

Objavljeno

- datum

Jan III. Sobieski (17. kolovoza 1629. – 17. lipnja 1696.) je jedan od najznačajnijih katoličkih vladara Poljsko – Litavske Unije, od 1674. do svoje smrti kralj Poljske i Veliki Vojvoda Litve.

Njegova 22-godišnja vladavina obilježena je stabilizacijom prilika u Poljsko – Litavskoj Uniji, kojoj je to bilo prijeko potrebno nakon teških razaranja iza švedske agresije i Ustanka Bogdana Hmeljnickog. 

Katolički kralj Jan III. Sobieski je bio omiljen među svojim podanicima, jer se dokazao kao veliki vojskovođa, najpoznatiji je po svojoj pobjedi nad Turcima (14. srpnja – 12. rujna) 1683. u bitci kod Beča. Opsada je okončana bitkom kojom je prekinuto napredovanje Osmanskoga carstva u Europi.

Hrvati i drugi bivši katolički narodi, probudite se iz opijenosti okova vjerskoga sinkretizma i anarhije liberalizma! Obratite se na pravu katoličku vjeru! Idite na Misu svih vremena i tradicionalne sakramente, molite Krunicu i uzmite mač slavnih kršćanskih predaka u ruke i stijeg Krista Kralja, te stupite na bojno polje svoje porobljene domovine nasuprot slugama raskršćanjene Europe i pred njihove kukavičke vazale koji naseljavaju stari kontinent islamistima i izborite se za Katoličku državu.

Više vrijedi jedan Božji lav od stotine tisuća bezbožnih jaraca. Vrijedniji je jedan katolički orao od mnoštva modernističkih vrana.

Bog ne ostavlja nijedan narod koji mu se skrušeno i u pokajanju za svoje grijehe obrati za pomoć pristupajući Katoličkoj Crkvi izvan koje nema vremenitoga i vječnoga spasenja.

Presveta Bogorodice, moli za nas! Živio Krist Kralj!

Tradikatolik.blogspot.com

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Don Josip Mužić: Hrvatski mediji su okupatorski, psihološki razaraju narod!

Objavljeno

- datum

 IMPRESIVNO!    Upoznajte svećenika koji je hrabro istupio u obranu Isusa Krista!

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, čudesan znak 

Don Josip Mužić koji je izazvao reakcije u Hrvatskoj jer se zamislite usudio reći da hrvatski svećenici trebaju po svojoj savjesti zabraniti Pričest (dakle Tijelo i Krv Kristovu) političarima koji javno zagovaraju i promiču ubojstvo čovjeka u svakom smislu, nije bilo tko, odnosno nije svećenik kojeg mediji mogu diskreditirati kao neukog. To je svećenik impresivne biografije, nevjerojatno obrazovani svećenik, profesor i doktor, docent koji je zaređen za svećenika od strane svetog Pape Ivana Pavla II.

>> Splitski svecenik i profesor dr. Josip Mužic: “Tko je glasovao za ratifikaciju IK, ne smije pristupati pricesti”

Nedavno je dao intervju za radiopostaju Mir Međugorje gdje je prilično snažno raskrinkao – Rat protiv čovjeka, govorio je o izdajnicima hrvatske, medijima, eugenici koja se trenutno odvija, Antikristu i antikristima, masoneriji, te mnogim gnjusobama koje Zli i njegovi podanici čine u svijetu, ali i Hrvatima, te upozorio da bi svećenici kao i laici trebali biti principijelni, čuvati nauk crkve te se ne dodvoravati se svijetu (grijehu).

>> ODGOVOR prof. dr. don JOSIPA MUŽICA biskupu UZINICU? Pojašnjenje pojašnjenja

Političare koji promoviraju pobačaj usporedio je sa sotonistima.

Voditelj ga je upitao: Što ako vam predstavnici vlasti dođu s vama razgovarati o problemu pobačaja.

Nemam ja što razgovarati. To je kao da mi dođe sotonist i traži ekumenizam. Kakav ekumenizam sa sotonističkom crkvom? – izravan je bio don Mužić.

>> DR. MUŽIĆ U ZADRU: U svijetu se godišnje izvrši oko 53 milijuna pobacaja

Otkad sam se vratio u Hrvatsku bojkotiram sve hrvatske medije jer smatram da su to okupatorski mediji, rekao je također don Mužić i nastavio: U smislu da ne žele dobro svom narodu i da uništavaju taj narod psihološki. Da bi očuvao svoju psihološku ravnotežu postim od dnevnika, od radija, gledam samo portale i ako mi dođe novina, prolistam je, ali ne želim potrošiti ni centu i podržavati neprijatelje Hrvatske.

Složio se da je izvještavanje masovnih medija s prosvjeda protiv Istanbulske konvencije u Zagrebi bilo – bolesno, te objasnio: Mi smo za vrijeme komunizma znali da smo pod tuđinskim jarmom bezbožne komunističke ideologije, a danas dopuštamo da nas mantaju i vuku za nos u ime hrvatstva i demokršćanstva. To su sve floskule, nikakvog sadržaja ni pokrića, to su uglavnom prodani ljudi, prodane duše i izdajice. Ako dopuštamo da nas oni truju i našu djecu nemamo šanse opstati, oni će nas ubit psihički – rekao je don Mužić.

>> NA HTV-u: ‘Rat protiv covjeka’ – razgovor s don Jozom Mužićem

Također osvrnuo se na evangelizaciju naših političara te rekao da još uvijek vrijedi ona da kao kršćani moramo ljubiti i ateiste ali također moramo osuđivati izdaju i boriti se protiv izdaje jer to uništava naš narod. Upozorio je da nije sad važno pitanje evangelizacije prema takvim ljudima nego je urgentnije pitanje kako sačuvati one zdrave snage koje mi imamo. Tko se njima bavi? Zašto bi se mi bavili onima koji su svojevoljno izašli iz Crkve i rade sustavno protiv Crkve? Moramo mi moliti za njihovo obraćenje ali ako ne pozabavimo sa zdravim ljudima koji su još tu izgubit ćemo i to i neće nas više biti’, rekao je i dodao: moramo se posvetiti zdravim ljudima kojima je vjera na srcu i njima dat prve redove a ne drugima, aludirajući na političare koji promiču grijeh i uredno dobivaju prve redove u hrvatskim crkvama.

Poslušajte izvrstan intervju s don Josipom Mužićem i saznajte kako ovaj hrabri svećenik razmišlja:

 SPLIT, utorak, 18.09. – 19:30, predstavljanje knjige dr. Mužića ‘Božicno cudo na Okitu’ – neobjašnjiv fenomen, cudesan znak 

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Društvo

Profesor Gjidara na tribini Hrvatske udruge Benedikt: “Francuska nikad neće pristati na federalnu Europu!”

Objavljeno

- datum

U petak, 14. rujna pred gotovo punom dvoranom Dominikanskog samostana u Splitu održana je tribina pod nazivom “O državi i o izbornom i političkom pravu Hrvata” u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt.

Na tribini su, neposredno nakon završetka znanstvenog simpozija na splitskom sveučilištu Hrvatsko-francuski upravno-pravni dani, sudjelovali profesor emeritus s francuskog sveučilišta Paris II, Marc Gjidara i dr. sc. Neven Šimac, koji su zajedno inicirali i utemeljili ovaj stručno-znanstveni simpozij. Razgovor je moderirao politički komentator i publicist Marko Ljubić.

U ime organizatora tribinu je otvorio prigodnim pozdravnim riječima predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Vide Popović, koji je predstavio sudionike tribine, profesora Gjidaru i dr. Šimca te Marka Ljubića.

Nekoliko je iznimno važnih naglasaka publika mogla čuti u tome nadasve zanimljivom i sadržajnom razgovoru s dvojicom vrhunskih intelektualaca međunarodnog ugleda, koje na žalost izvan najužih stručnih, znanstvenih i intelektualnih krugova hrvatska najšira javnost rijetko ili gotovo nikada nema prigodu čuti. Nakon uvodnih pitanja Marka Ljubića o upravo završenim francusko-hrvatskim upravno-pravnim danima, koje su i profesor Gjidara i dr. Šimac komentirali od samoga razvoja prvotne ideje, iznoseći čitav niz nerazumijevanja, ignoriranja, zatim razvojnih nesporazuma, prvenstveno u okviru zagrebačkog sveučilišta, pa do mišljenja o aktualnoj znanstveno-stručnoj razini simpozija u Splitu, tijek razgovora usmjeren je u raspravu o samoj biti pojma država, izbornom i političkom sustavu, suverenitetu država u okvirima međunarodnih asocijacija, do identiteta naroda i same Europe.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su, na pitanje o smislu države i smislu povijesnih žrtava za vlastitu državu, jasno istakli, da su usprkos vrhunskim društvenim i akademskim, time i egzistencijalnim pozicijama u Francuskoj, naglašavajući da je sveučilište Paris II na kojemu uživaju vrhunski status, apsolutno najbolje pravno sveučilište u Francuskoj i među najboljima u Europi, snažno podupirali, često i uz rizike nerazumijevanja okoline, proces stvaranja hrvatske države. Na pitanje voditelja zašto, oba su istakli da je to temeljno pitanje identiteta, da je stoga to i temeljno moralno pitanje svakoga Hrvata, da im je potreba afirmacije osobnog identiteta bila važnija od statusnih privilegija, da identitet nije moguće sačuvati i afirmirati bez nacionalne države, te da je pravo na upravljanje vlastitom slobodom u punini, temeljni smisao i svrha postojanja države. Time su i jasno odgovorili da se država ne smije identificirati samo s materijalnim vrijednostima, što se u Hrvatskoj često s anacionalnih političkih pozicija pokušava nametnuti. Jasno su naglasili i profesor Gjidara i dr. Šimac nužan racionalan respekt prema materijalnim resursima naroda i društva, bez kojih se ne može ostvariti uspješna afirmacija nacionalnog identiteta, ali s kategoričkih polazišta da u temeljima postojanja države mora biti pitanje identifikacije naroda i prirodnog prava na upravljanje svim narodnim potencijalima, nematerijalnim i onim materijalnim. Iz razgovora o tom temeljnom polazištu postojanja samostalne nacionalne države, profesor Gjidara je posebno apostrofirao ostvarivanje političkih prava svakoga državljanina, ističući da je vrhunski demokratski uzor što veća politička participacija državljana bez obzira na mjesto prebivališta ili življenja, u odlučivanju o nacionalnim politikama u Saboru, pa mu je stoga nevjerojatno da aktualna hrvatska Vlada ne namjerava omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje državljanima izvan Hrvatske, čak i usprkos zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.

I profesor Gjidara i dr. Šimac su istaknuli da bi to država morala uvesti radi jačanja državne legitimnosti i razvoja demokratskih standarda, bez obzira na stavove i zahtjeve bilo koga u međunarodnoj zajednici, jer se, kako su istaknuli, radi o temeljnom interesu svake dobre države.

Dr Šimac je naglasio u kontekstu razgovora o biti države, osvrćući se na postavljeno pitanje o smislu osobnog zalaganja za samostalnu državu hrvatskog naroda, te umjetnu dvojbu između identitetskih i tzv. materijalnih ciljeva, da je upravo zbog toga,  zbog ostvarivanja vrhunskih materijalnih ciljeva radi afirmacije identitetskih ciljeva, što čini po njegovim riječima neraskidivu ciljanu cjelinu, iznimno bitno kako se upravlja državom. Naglasio je da se u Hrvatskoj već kronično zanemaruju znanje i uvažavanje struke i znanosti u upravljanju državom te da s toga imamo sve više problema u svim sferama društva. “Primjena vrhunskih znanja je ključno pitanje u današnjoj Hrvatskoj, jer iz upravljanja državom zapravo se razvijaju i očituju sve slabosti hrvatskoga društva.”, naglasio je dr. Šimac, a profesor Gjidara je apostrofirao upravno pravo kao temeljnu znanost bez koje je nezamislivo uspješno i dobro upravljati državom i društvom.

U tom kontekstu razgovor je išao prema dva nužna pitanja – o ostvarivanju političkih prava hrvatskog naroda u cjelini i gledajući pojedinačno, s pozicija državljana, te o korištenju znanja u upravljanju državom, s konačnim osvrtom na ulogu hrvatskih sveučilišta i akademske zajednice u donošenju i kreiranju nacionalnih politika. Voditelj je upravo ta pitanja potencirao naglašavajući nepostojanje jednoga elitnog nacionalnog strateškog instituta s najumnijim Hrvatima iz cijeloga svijeta, ali i s najboljim umovima uopće, koji bi bio izvorište potrebnih i konkurentnih znanja nacionalnim politikama. Potencirajući pitanja ostvarivanja izbornog i političkog prava državljana voditelj se referirao na znanstvene radove profesora Gjidare o izbornom i političkom pravu te znanstvene i stručne radove dr. Šimca o pitanjima tzv. političkog predstavništva.

I jedan i drugi su istakli vrlo ozbiljne nedostatke hrvatskog izbornog i političkog sustava, potpuno neodrživu situaciju da milijuni Hrvata izvan Hrvatske ne mogu ostvariti svoja temeljna politička prava te da je neodrživa činjenica da im je ustavno čak ograničena politička ravnopravnost s državljanima koji žive u Hrvatskoj. Dr. Šimac se vrlo oštro osvrnuo na neznanstvenu, necivilizacijsku i karikaturalnu formu tzv. poreznog obveznika u raspravama o izbornom i političkom pravu, s upozorenjem da takva kategorija ne postoji u politološkoj znanosti o političkim pravima, te da je to vrlo opasan pokušaj slabljenja samih temelja državne legitimnosti. Istaknuo je da je neodrživo da se u zakonodavnom domu hrvatskog naroda zastupnici ponašaju kao zastupnici regija, nekakvih interesnih grupa, manjina, predstavnici svojih, kako je rekao, lokalnih sredina, općina i gradova, s naglaskom da u Saboru svaki zastupnik mora predstavljati ukupan hrvatski narod, sve državljane bez obzira gdje živi i da je to temeljna zadaća zakonodavnog doma i svakoga njegovog člana.

S tim u svezi, voditelj je potencirao pitanje modela izbornoga sustava i načina izbora zastupnika, naglasivši da je pri ovakvom izbornom modelu s deset plus dvije izborne jedinice, zastupnik temeljem izborne odgovornosti prema onima koji ga biraju zapravo nužno usmjeren na zastupanje separatnih interesa nasuprot svenacionalnih, ističući čak i one antagonizirane kao u slučaju Pupovca i politike manjine, koja njega bira u Sabor. I dr. Šimac i profesor Gjidara su izričito zastupali s uvjerljivom znanstvenom, pravnom i politološkom argumentacijom, nužnost kreiranja izbornog modela koji će osigurati nacionalnu odgovornost zastupnika i stvaranje pretpostavki za kreiranja nacionalnih politika u interesu svih državljana Republike Hrvatske.

S tim u svezi profesor Gjidara je jasno naglasio svoju već publiciranu tvrdnju u znanstvenim radovima, iznesenu kroz pitanje jesu li Hrvati izvan Hrvatske ranjiva skupina prema praksi suda za ljudska prava u Strasbourgu, stavljajući to u kontekst pitanja o presudi suda u Muenchenu Perkoviću i Mustaću i prirodi osuđenog režima, da Republika Hrvatska mora sve učiniti kako bi se institucionaliziralo političko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske i omogućilo im se prije svega kroz izborni sustav pravo potpune participacije u državnim politikama. Dr. Šimac je naglasio da njega ne zanima jedan ili tri preferencijalna prava, da je to kozmetika, te da on kao državljanin sa sviješću o svojim političkim pravima želi odlučivati o svakom zastupniku u Hrvatskom saboru. To je smisao pune demokracije u jednoj nacionalnoj državi, zaključio je dr. Šimac.

Profesor Gjidara je s tim u vezi, a u okviru pitanja o načinu donošenja najviših državnih odluka i kreiranju nacionalnih politika, snažno naglasio, navodeći nevjerojatne primjere iz osobnoga iskustva s hrvatskim sveučilišnim profesorima, pojam lojalnosti prema državi i narodu, kao civilizacijsku paradigmu, ali i standard obveznosti. Nazočnima je ispričao prispodobu s jednim zagrebačkim kolegom, kome je isticao lojalnost kao nužnu formu obveznosti i u konačnici pitanje osobnog morala, a koji mu je obveznost pokušavao tumačiti kao odnos znanstvenika i fakulteta na kojemu radi. “Taj čovjek uopće ne shvaća da njemu plaću samo prosljeđuje fakultet, on ne shvaća da ga plaća hrvatska država i da je njegova lojalnost prvenstveno određena obvezom prema hrvatskom narodu i državi, a ne prema fakultetu.”, rekao je profesor Gjidara. S tom prispodobom zapravo je uz dodatna objašnjenja i navodeći primjere iz osobnog iskustva iz Francuske, snažno upozorio na nevjerojatne činjenice da profesori s hrvatskih sveučilišta izravno sudjeluju u međunarodnim destrukcijama i klevetanju hrvatskoga naroda. I Gjidara i Šimac su istakli da je to činjenica koju ne bi tolerirala ni jedna moderna demokratska država.

U razgovoru, pitanjima koja je potencirao voditelj razgovora, a kasnije i kroz čitav niz pitanja sudionika tribine iz publike, valja istaknuti kategoričan, pomalo iznenađujući stav, profesora Gjidare da Francuska nikada neće pristati na federalni koncept Europske unije koji zastupa Njemačka. Iznenađujući zbog javne percepcije u Hrvatskoj, da su Macron i Merkel zapravo nositelji te ideje. I Gjidara i Šimac su jasno istakli da Europska unija ne može opstati bez uvažavanja suvereniteta nacionalnih država, a na eksplicitno pitanje voditelja može li Europa, a u okviru nje i Hrvatska kao država opstati bez kršćanske kralježnice, i dr. Šimac i profesor Gjidara su jasno naznačili da nitko i ništa ne može opstati bez uvažavanja svoga istinskog identiteta, pri čemu je dr. Šimac istaknuo snažnu kršćansku poziciju Roberta Schumanna, kao utemeljitelja suvremene Europske unije. Bilo je tu čitav niz zanimljivih detalja i informacija koje sudionici nisu imali prigode nikada čuti niti pročitati u hrvatskim medijima, primjerice da Sud Europske unije u Luksemburgu rješenja i sve procese vodi isključivo na francuskom jeziku, pa da je imperativ svih studija europskog prava, koje je upravo Gjidara bio ustanovio na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a koji su prestali postojati na žalost, frankoponska upravna i pravna tradicija, vrhunsko poznavanje francuskog jezika, pri čemu je istaknuo još jedan paradoks suvremene Hrvatske da je dr. Siniša Rodin, hrvatski predstavnik u tom sudu europsko pravo završio u SAD-u na engleskom jeziku!? Gjidara je tu činjenicu iznio kako bi ilustrirao model upravljanja hrvatskom državom, improvizaciju i nužne loše rezultate u svim oblastima, gdje se u samome sustavu zanemaruju temeljna znanja i racionalna i znanstvena polazišta. Valja svakako naglasiti, prvenstveno zbog potencijalnog interesa javnosti sklone osobnu znatiželju usmjeravati prema imenima ljudi, da je profesor Gjidara na voditeljevo pitanje o očitoj podcjenjenosti upravnog prava u Hrvatskoj, koje se gotovo ni ne spominje u javnom i akademskom diskursu, naglasio da je to pravo apsolutno najvažnije za upravljanje državom te da je u Hrvatskoj otac Vesne Pusić, pokojni akademik Eugen Pusić „grobar“ upravno-pravne znanosti i struke.

Tijekom jedno i pol satnog razgovora, s voditeljem i publikom, profesor Gjidara i dr. Šimac istaknuli su čitav niz iznimno zanimljivih činjenica, stavova i iskustava te usvojenih znanstvenih uporišta o najbitnijim aspektima hrvatske državne realnosti, koje je publika rijetko kad i gdje imala prilike čuti pa su i pitanjima, a pogotovo nakon tribine sudionici s neskrivenim zadovoljstvom zahvaljivali organizatoru, a pogotovo gostima na, kako su isticali svi od reda, rijetko kvalitetnom i sadržajnom razgovoru i događaju.

Hrvatska udruga Benedikt

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno