Connect with us

Vijesti

(VIDEO) IZVRSNI KOLAKUŠIĆ O NALAZU REVIZIJE: Gubitak Agrokor grupe 11 mlrd, obveze 56 mlrd kuna

Objavljeno

- datum

PITANJA MISLAVA KOLAKUŠIĆA PO REVIZIJI (vidi video dolje)  Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi, pokazuje revidirano financijsko izvješće objavljeno u ponedjeljak.

Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe, koja obuhvaća Agrokor d.d. i povezana društva, za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, dok je u 2015. taj gubitak, nakon prepravljenih izvješća, bio 3,6 milijardi kuna.

Ranija uprava Agrokora za 2015. iskazala je konsolidiranu netto dobit na razini grupe od 1,17 milijardi kuna.

Ukupna imovina Agrokora zadnjeg dana 2016. bila je 41,75 milijardi kuna, te je bila 10 milijardi manja nego što pokazuje prepravljeno izvješće za 2015.

Ukupne obveze Agrokor grupe, prema najnovijem revizorskom izvješću, iznosile su na kraju 2016. godine 56,28 milijardi kuna. Prepravljeno izvješće za 2015. govori o konsolidiranim obvezama od gotovo 55 milijardi kuna.

Ukupni kapital Agrokor grupe na kraju 2016. bio je negativan, odnosno evidentiran je gubitak iznad vrijednosti kapitala od 14,5 milijardi kuna.

Kako stoji u revizorskom izvješću, kapital Agrokor grupe smanjen je za 2015. i 2016. za nešto više od 22 milijarde kuna.

Također, tijekom revizije uočene su računovodstvene nepravilnosti, koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje, a izvanredni povjerenik Ante Ramljak poduzeo je korake predviđene zakonom, stoji u prezentaciji revidiranih financijskih izvješća koju predstavlja izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

izvor: HINA foto: Nacionalno

Komentari

Komentari

Vijesti

(NOVA TV) SABORSKI KULOARI BRUJE: Nakon polemike Brune Esih s Plenkovićem u stranku joj upala revizija

Objavljeno

- datum

 MOGLO JE I MALO MANJE PROZIRNO   Saborska zastupnica Bruna Esih, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku, gostovala je na Novoj TV gdje je govorila o aktualnim temama i otkrila jednu veliku zanimljivost.

Idete li na prosvjed u Vukovaru?

Dozvolite da si, kao i stranka, damo još malo vremena u povodu tog pitanja, jer naravno da mi svaki građanski prosvjed koji je usmjeren prema nezadovoljstvu rada institucija smatramo legitimnim.

Vi još uvijek kalkulirate?

Ne, to nije kalkulacija, mi još uvijek razmišljamo zato što postoje određene nejasnoće po ovom pitanju. Vjerojatno ćete se složiti sa mnom da organizator, koji je najavio prosvjed zbog nezadovoljstva institucijama, zbog njihove sporosti, čak i zataškavanja – ne znam da li je to bilo pod pritiskom ili ne, ali nakon nekoliko dana izjavljuje da će zapravo na tom prosvjedu prosvjedovati i protiv samoga sebe, i s druge strane da i dalje podržava Vladu gospodina Plenkovića, isto kao i rad njegovih ministara, a to znači ujedno i rad ministra Božnjakovića i ministra Božinovića.

Dakle, ministara pravosuđa i policije, koje moramo smatrati osnovnim krivcima ako se zaista ovi zločini i ne istražuju i ne procesuiraju na vrijeme.

Naravno, nismo skloni ishitrenim odlukama i ishitrenim pozivima ljudi, poput Mosta i primjerice Nikole Grmoje, koji je rekao da poziva ljude na prosvjed, ali u istoj je rečenici rekao da oni sami tamo neće biti.

Upravo se vas nekako i optuživalo da vi taj prosvjed želite iskoristiti za rušenje aktualne vlasti. Je li to točno?

To je apsolutno netočno. Znam da predsjednik Vlade zadnjih dana prilično često spominje u tom kontekstu naša imena, međutim ja mislim da on jednako dobro zna, baš kao i mi, da mi s time nemamo nikakve veze, jer na kraju krajeva, on u svojim rukama ima sve moguće i mehanizme i alate da svoju znatiželju, da ne kažem paranoju, umiri na način da aktivira te mehanizme i alate pa sazna što iza toga stoji. Vjerujem da je on to i učinio.

Sumnjate li vi na nekoga? Znate li tko iza toga stoji?

Ne sumnjam ni na koga, ali sumnjam da iza spominjanja naših imena gospodina premijera stoji u pozadini nešto sasvim drugo. Jesam li u pravu, pokazat će vrijeme, a to za sada neka ostane ipak samo poruka gospodinu Plenkoviću. A možda i ministru policije Božinoviću.

Ne volim taj neki razgovor u rukavicama, evidentno je da na nešto aludirate. Sad mi morate otkriti na što mislite.

Da, apsolutno sam na nešto aludirala, ali ne bih sada o tome. Doći ću drugi put pa ćete isto imati ekskluzivu.

Kad govorimo o pozadinama – je li u pozadini vaše stranke Tomislav Karamarko? Je li on vaš politički mentor?

Nisam nikad tražila političke mentore, nisam nikad imala političke mentore, a koliko znam, niti moji kolege u stranci. Dakle, sve što radimo, radimo isključivo sami. Ja sam s čovjekom, iskreno, popila jednu kavu u životu. Gospodin Hasanbegović i on imaju odnos daleko ranije no što je gospodin Hasanbegović uopće ušao u politiku. Za gospodina Karamarka uopće ne znam da je sklon ponovnom povratku u politiku pa tako ne mogu govoriti ni o bilo kakvoj budućoj suradnji s njim.

Je li točno da s vama slaže neku listu za Europski parlament? To su sad sve neke stvari koje su se pojavile.

To su smiješne stvari. Liste će se slagati na Predsjedništvu Neovisnih za Hrvatsku, na kojem se svatko od nas, kao članova Predsjedništva, imati što za reći, ali to sigurno neće biti niti Tomislav Karamarko, niti bilo tko se možda spominje u zadnje vrijeme u medijima.

Nekako ste bili tihi dosad, a sad vas je ova prepirka s premijerom ponovno vratila u političku elitu. Što radi vaša stranka, koji je vaš politički program? Stalno se spominje nekakva ideologija, za to vas optužuju.

Da, često nas optužuju za ideologiju, međutim moji prvi razgovori s gospodinom Plenkovićem su bili na tragu toga da se ideologija, odnosno ne ideologija, jer ona jest temelj našeg i političkog razmišljanja i opredjeljenja, nego da se rasprave o, primjerice, kako to volimo nazivati – partizanima i ustašama, premjeste u jednu instituciju, gdje bi se time bavili stručnjaci, a ne više političari. Dakle, nama uopće nije stalo da budu samo takve teme.

Dobro, ali morate priznati da vas ne možemo nikako čuti, primjerice, što mislite o poreznoj reformi. Evo, dolazi u Sabor, koji je vaš stav o poreznoj reformi?

Kao što znamo, ministar Marić rekao je da će po tom pitanju još imati što za reći, da će tek predstaviti ukupni i cjeloviti paket, pa ćemo se mi i o tom pitanju izjasniti.

Dobro, ali recimo o onome što je dosad iscurilo u medije.

Mogu zapravo samo reći da zasad možemo govoriti o svom vlastitom nezadovoljstvu, kao što su to izrazili i građani i određeni drugi društveni sudionici.

Je li trebalo sniziti opću stopu PDV-a?

Negdje se snizilo, nešto se uzelo, nešto se dalo, i to je zapravo moj trenutni komentar na poreznu reformu gospodina Marića.

Čuli smo da vam je jučer upala revizija u stranku.

Ja je ne povezujem s ovime, iako su praktički i danas saborski hodnici brujali o tome. Smatram je normalnim pristupom, kao što je i inače pri ulasku u svaku drugu instituciju.

Kod nas je sve čisto, i što se tiče samih financija, i što se tiče našeg drugoga rada, i mislim da će mišljenje revizije biti apsolutno povoljno. (Nova TV)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: 22. rujna 1991. godine pokolj 68 osoba u Tovarniku

Objavljeno

- datum

Autor

Na dan 22. rujna JNA, domaći i srbijanski četnici ubili su 68 mještana Tovarnika. Nesrpsko stanovništvo su protjerali. Preostali Hrvati u Tovarniku koji nisu ubijeni, uglavnom starci i žene, morali su nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti. Istim su znakom obilježene i njihove kuće. Oštetili su više od 75% kuća i gospodarskih zgrada. Pokolj u Tovarniku bio je ratni zločin koji su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata i za taj zločin nitko nije odgovarao.

Velečasni Ivan Burik je ubijen 8. listopada 1991. godine. U podrumu župnog ureda strijeljali su ga pripadnici četničke postrojbe “Dušan Silni”. Ubojica, četnik Kosta Gvozdenov iz Vršca, se po Lovasu hvalio kako je “ubio ustaškoga popa”, nosio je Burikovu kapu, svećenički biret.

Tovarnik se našao na putu srpskih tenkova koji su krenuli prema Vukovaru, nije ih dočekao cvijećem već otporom. Nakon što je agresor ušao u Tovarnik slijedila je osveta zbog lošeg dočeka.

Poslije okupacije sela mnogo je ljudi mučeno i barbarski ubijeno, žene su silovane, veliki broj mještana odveden je u srpske koncentracijske logore, mnoge kuće porušene i spaljene. Porušena je i crkva Sv. Mateja, apostola i evanđelista. Srpske su osvajačke snage protjerale više od 95 posto od 2.500 Hrvata, koliko ih je prije rata bilo u Tovarniku te srušile ili oštetile više od 70 posto mjesnih kuća i gospodarskih zgrada.

U kući (logoru) doktora Đorđa Cvejića su vršili mučenja, premlaćivanja i ubijanja. Kroz kuću-logor je prošlo najmanje 300 hrvatskih branitelja i civila. Ubijeni su bacani u masovnu grobnicu.

Rubriku uređuje – dr. Marko Jukić

Nakon povratka iz progonstva 1997. godine iz masovne grobnice ekshumirane su 53 tovarničke žrtve, a ostale žrtve su ekshumirane iz sekundarnih grobnica i zajednički ispraćene na posljednje počivalište na groblju u Tovarniku 31. siječnja 1998. godine. U spomen na taj tužni događaj, 31. siječnja u Tovarniku se obilježava kao “Dan kada je Tovarnik plakao”.

U Tovarniku je ubijeno 75 osoba, njihova imena su na spomen obilježju. . Još uvijek se traga za četvero Tovarničana.

Dr. Vojislav Stanimirović i njegova supruga dr. Ljeposava Stanimirović su bili saučesnici zločina u Tovarniku prema svjedočenju Slavice Popović. Dr. Stanimirović je poslao miliciju po njenog ranjenog muža (hrvatskog branitelja) i od tada mu se gubi svaki trag.

„Vojislav Stanimirović je sudjelovao vrlo aktivno kao pripadnik pričuvnog sastava tzv. JNA na dužnosti „komandata saniteta i organizator zdravstva zapadnog Srema“ 1991. godine zajedno s četnicima u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i bio je nadležan svojoj supruzi dr. Ljeposavi Stanimirović i dr. Draganu Martinoviću, koji su u listopadu i studenom 1991. godine, kako bi zataškali pokolj civila u Tovarniku, izdavali lažne potvrde o načinu smrti mučki ubijenih mještana i to naknadno, bez pregleda tijela ubijenih.“

„Njih svo troje su u svojstvu svjedoka 2011. godine u postupku koji se vodi na Županijskom sudu u Vukovaru, za pokolj i ratni zločin počinjen u Tovarniku 91. godine, dali lažne iskaze.“

 

„Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru 23. travnja 2012., objavilo je prvostupanjsku nepravomoćnu presudu, kojom su za počinjenje ratnog zločina 1991. godine u Tovarniku osuđeni ukupno na sramotnih 42 godinu zatvora: na trojicu okrivljenika primijenili Zakon o općem oprostu, četvoricu okrivljenika oslobodili optužbe zbog nedostatka dokaza, a sedmoricu zločinaca su osudili na neprimjereno blage kazne, koje se uobičajeno izriču kradljivcima ili pljačkašima, a ne monstruoznim ratnim zločincima. No, najgore je što se nikome od neprovomoćno osuđeni na teret ne stavlja niti jedno ubojstvo u Tovarniku, a nalogodavci tih zločina i danas šeću slobodni.“

Optužnica za ratni zločin u Tovarniku je namjerno izostavila nalogodavce, zapovjednike JNA i funkcionere srpske paradržave (generala Dušana Lončara , Borislava Bogunovića, Ljubomira Jorgića, Savu Ivanovića, Željka Krnjaića, dr. Vojislava Stanimirovića, dr. Ljeposavu Stanimirović i niz drugih koji su činili i prikrivali ratni zločin.

Oslobađajuće presude suda su sramotne jer se za ratni zločin primjenjuje Zakon o općem oprostu kao i oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza.

Marko Jukić/Croative.net    Foto: 24 sata

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Vijesti

JE LI NORMALNA OVAKVA RASPODJELA: Osam supermilijardera je bogato koliko i ostatak čovječanstva

Objavljeno

- datum

U ovom trenutku, osam supermilijardera bogato je koliko i polovica ostatka svijeta, ističu ekonomski portali.

Osam biznismena ima bogatstvo koje je jednako ukupnom bogatstvu polovine čovječanstva od 3,6 milijardi stanovnika planete.

Istovremeno, jedan posto bogatih, uključujući i ovih osam superbogataša, ima bogatstvo koliko i ostatak od 99 posto populacije na Zemlji , procjenjuju ekonomski portali.

Svijet je postao podijeljen na globalnu masu bez radnih jamstava i kozmoplitsku neoliberalnu financijsku aristokraciju.

Ta aristokratija, odnosno najveće banke, poput “Morgana” i “Banke Amerike”, daju veliki novac da bi se zaustavio “Brexit” i spriječio raskid Britanaca i EU, koja uživa veliku naklonost moćnika.

Ekonomski portali napominju da je globalna bankarska grupacija “Goldman Saks” donirala pola milijuna funti za kampanju “Britanija u Europi” (Globalcir)

Komentari

Pročitajte cijeli članak

Facebook

Popularno